DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 85     <-- 85 -->        PDF

ne genetsko-uzgojne mjere koje osiguravaju proizvodnju kvalitetnijeg sjemena.


4. Na području Crne Gore još uvijek ne postoji suvremeno organizirana
sjemensko-rasadnička služba. Postojeće stanje ne zadovoljava iz više razloga.
5. Preporučuje se organiziranje takve sjemensko-rasadničke proizvodnje
koja će omogućiti i veću i bolju proizvodnju drvne mase. Učesnici Savjetovanja
smatraju da bi toj svrsi najbolje odgovarala jedinstvena sjemensko-
rasadnička proizvodnja u okviru čitave Republike, jer bi omogućila primjenu
principa genetike, selekcije, moderne tehnologije, racionalizacije rada
i si.
6. U suvremenoj sjemensko-rasadničkoj proizvodnji može se koristiti
samo sjeme iz priznatih i uređenih sjemenskih sastojina. Zato se tome poslu
mora što hitnije pristupiti. Međutim, uporedo s time treba raditi i na drugoj
fazi selekcije, tj. na podizanju sjemenskih plantaža bilo generativnim
bilo vegetativnim putem.
7. U tu svrhu što šireg korišćenja selekcioniranog sjemena i sadnog
materijala potrebno je:

prirodnu obnovu degradiranih i genetski malo vrijednih sastojina
zamijeniti umjetnom regeneracijom i

introdukciju i očetinjavanje svuda vršiti samo selekcioniranim
sjemenom i sadnim materijalom i to na što većim površinama.
8. U prirodnim sastojinama, prilikom svih uzgojnih zahvata, strogo voditi
računa o trajnoj primjeni principa genetike i selekcije. Da bi se taj
cilj ostvario potrebna je stalna suradnja uzgajivača i genetičara.
9. Prilikom donošenja novih republičkih propisa iz oblasti šumarstva
treba insistirati da privredne organizacije pri biološkim investicijama koriste
samo normalni i selekcionirani reprodukcioni materijal.
10. Programom radova na uređivanju i istraživanju prašuma i drugih genetski
vrijednih sastojina treba obuhvatiti (kako za potrebe šumarske prakse
tako i nauke) između ostalog i:

probleme vezane za inventarizaciju, registriranje i zaštitu,

probleme vezane za poznavanje varijabilnosti i populacione strukture
pojedinih vrsta šumskog drveća i

probleme vezane za očuvanje genofonda šumskog drveća kako u
prašumama tako i u genetski vrijednijim sastojinama.
Savjetovanje je ostavilo nepodjeljoni utisak da je bilo vrlo korisno kako
za učesnike tako i za domaćine. Zato je dogovoreno da se slijedeći sastanak
održi u rujnu 1973. g. u SR Srbiji.


Prof. đr Milorađ Jovančević