DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 78 <-- 78 --> PDF |
POSJET SAJMU ŠUMARSKE OPREME U JÖNKÖPINGU (ŠVEDSKA) S OSVRTOM NA STANJE U NAS 1. UVOD Od 31. 05 — 7. 06. o.g. održan je sajam šumarske opreme u mjestu Jönköping (Švedska), pod nazivom ELM1A 73. To je tradicionalni šumarski sajam, koji se održava svake dvije godine, sa zadatkom prikazivanja sadašnjih dostignuća u razvoju šumarske opreme, kao i usmjeravanja daljnjeg pravca razvoja. Velika pažnja koju Švedska polaže u šumarstvo i prateću prerađivačku industriju odrazila se i na Sajmu, za kojeg se tvrdi da spada u red najvećih i najcjelovitijih sajmova te vrste u svijetu. Osim skandinavskih proizvođača opreme moglo se je uočiti firme iz Amerike, Azije i Evrope. U sklopu sajma održano je više predavanja i simpozija, koji su uglavnom tretirali problem sječe i privlačenja. Predavači su bili profesori i naučni radnici iz više zemalja. Najznačajnije teme su bile: »TEHNIKA SJEČE U NEKIM VAŽNIM ŠUMARSKIM ZEMLJAMA«, u kojoj je uvodni govornik bio prof. TOM BJERKLUND, UNIVERZITET NEW BRUNSWICK FREDERICTON, KANADA, te »PRORJEDA U ŠUMARSTVU BUDUĆNOSTI«, u kojoj je učestvovalo više stručnjaka iz Švedske, Finske i Njemačke. 2. NEKE VAŽNIJE INFORMACIJE O ŠUMARSTVU ŠVEDSKE (prema podacima iz 1970. g.) Površina šuma 22,8 milijuna ha Drvna zaliha 98 m3/ha Godišnji prirast 3,4 m:Vha Totalni godišnji prirast cea 80 milijuna m3 Godišnja sječa cea 65 milijuna m3 Zastupljenost vrsta: smreka cea 49% bor cea 37% listača cea 14´% Vrste sječa: — prorede 32% — čiste, dovršne sječe 68% |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Metoda privlačenja drvne mase: ekipažama cea 69% poljoprivrednim traktorima cea 14´% traktori sa vitlima i zglobnim traktorima cea 11% konjima cea 6% — Otvorenost šuma: 7 km cesta/1000 ha — Struktura vlasništva: privatne šume 51´% šume kompanija 25´% državne šume 20% crkvene šume 4% Učešće šumarstva u nacionalnom produktu švedske 16% Učešće šumarstva i drvne industrije u izvozu Švedske 20% 3. SAJAM ŠUMARSKE OPREME Na sajmu je bila izložena slijedeća oprema: — motorne pile — strojevi za obaranje, kresanje, trupljenje i sortiranje — oprema za privlačenje — oprema za utovar i transport 3.1 Motorne pile Švedska je zemlja u kojoj se računa da radi oko 80.000 motornih pila. Zbog toga je veoma veliki broj proizvođača iz Skandinavije i ostalih zemalja izlagao svoje tipove motornih pila. 3.2. Strojevi za obaranje, kresanje, trupljenje (processori) Već tokom predavanja i diskusije došlo je do sučeljavanja između većine prisutnih šumarskih stručnjaka Evrope i prof. T. Bjerklunda iz Kanade — u pogledu primjene tipova teške mehanizacije u fazi sječe i izrade, te privlačenja. Dok Kanada masovno primjenjuje velike strojeve na sječi i privlačenju, dotle u Evropi o tome vlada podijeljeno gledište. Ipak većina evropskih stručnjaka smatra, da su u evropskim šumama — za razliku od kanadskih — stabla većih dimenzija, te da postoji više sortimenata, pa je zato mogućnost uvođenja takovih strojeva rizična. Unatoč tome na sajmu i na demonstraciji prikazano je više tipova takvih strojeva, kao: — strojevi za obaranje — strojevi za kresanje i trupljenje — processori, koji vrše obaranje, kresanje, sortiranje i trupljenje (slika 1) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 80 <-- 80 --> PDF |
SI. 1. PROCESSOR — stroj za obaranje, kresanje, trupljenje i sortiranje Može se očekivati da će jaz između Evrope i Kanade, u pogledu načina sječe i izvlačenja drvne mase, biti produbljen. Naime dobar dio Evrope — posebno Švedska — orijentirao se na sortimentnu izradu u šumi, koju obavlja sjekač motornom pilom. Na takav način sječe nadovezuje se primjena ekipaža i nekih drugih strojeva u privlačenju u prorjednim i dovršnim (čistim) sječama. Zglobnim traktorima u toj tehnologiji nema mjesta, pa njihov broj opada. Kanada pak za obaranje stabala uvodi teške strojeve, deblovinu izvlači zglobnim traktorima, a krojenje i doradu obavlja na stovarištu. Sjekač — u klasičnom smislu — je u toj tehnologiji ispušten. 3.3 Oprema za privlačenje drvne mase Na Sajmu je bio izložen veliki broj različitih tipova ekipaža, zatim vitla, dok je zglobnih traktora iz već spomenutog razloga bilo veoma malo. Male ekipaže su rađene prvenstveno za pokriće farmerskih potreba (većina šuma je u privatnom vlasništvu). To je oprema, koja je sastavljena od šumske prikolice, sa fleksibilnim ovjesom (BOGGIE) — nosivosti 6—7 tona. Na nju je ugrađen hidraulični kran od 2—3 tona/metra, a postoji i mogućnost ugrađivanja vitla. Takova ekipaža je obično kompletirana traktorom do 60 KS. Male ekipaže su namijenjene za privlačenje prorjednih i čistih (dovršnih) sječa. Pri tom valja imati na umu da su trupci u skandinavskim uvjetima čiste sječe daleko manjih dimenzija, nego u nas. Srednje ekipaže su kapaciteta oko 10 tona, a izvedene su na dva načina: — Na jači poljoprivredni traktor prikopčana je prikolica s dizalicom oko 4 tona/metra. Pogon točkova prikolice riješen je relativno jeftinom izvedbom — pomoću posebnog malog točka. Sam vučni stroj se lako otkapča i koristi na drugom poslu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— Ekipaža sa zglobnom vezom između traktora i prikolice. Tu je riječ o jedinstvenom agregatu, koji cijelu godinu radi na poslovima privlačenja. Velike ekipaže su nosivosti veće od 10 tona. Traktor snage preko 100 KS je zglobno vezan sa fleksibilnom šumskom prikolicom. Pogon je (po potrebi) na svih 6 točkova. Kran je obično ugrađen na prikolici i ima kapacitet do P t/metara. Velike ekipaže su namijenjene za privlačenje u čistim (dovršnim) sječama. Osim ekipaža bila su izložena vitla. Najčešće se radi o vitlima kapaciteta 3 tone, koja se mogu veoma lako ugraditi na poljoprivredni traktor. Interesantno je napomenuti, da su ova vitla opremljena posebnom mehaničkom komandom, koja omogućava daljinsko upravljanje. Time je postignuta značajna ušteda, jer traktorista sam obavlja posao, bez kopčaša. Osim ovih vitala izložen je već poznati RADIOTIR, vitlo kapaciteta 1 tonu sa radioupravljanjem. Namijenje je izvlačenju oblovine u prvim prorjedama. Možda iznenađuje podatak da su na cijelom sajmu izložena samo 2 zglobna traktora i to iz ČSSR i Njemačke. Na demonstracijama su prikazani i zglobni traktori iz Skandinavije. No tu se radi o modificiranim traktorima, koji nemaju više 2 osovine, nego 3 i opremljeni su posebnim hidrauličnim dizalicama. Takav traktor više ne treba pomoćnog radnika — kopčaša, a postiže bolje efekte — posebno u radu sa sitnijom deblovinom. 3.4 Oprema za transport drvne mase U Švedskoj se oko 65% drvne mase prevozi kamionima, dok se prijevoz vodotocima (cea 23´%) polako napušta. Najčešće je riječ o troosovinskim kamionima s prikolicama, koji imaju kapacitet do 40 tona. Kamioni su opremljeni dizalicama 5—9 tona/emtara. Prema tome što se transportne opreme tiče, nismo vidjeli ništa revolucionarno, osim što se kapacitet vozila i dizalica povećao. 4. RAZVOJ TEHNOLOGIJE I OPREME POSLJEDNJIH GODINA U ŠVEDSKOJ U 1955. godini utrošeno je 0,65 radnih dana za sječu i privlačenje 1 m:i drvne mase, dok je u 1970. utrošeno svega 0,22 rd. Takav brz porast produktivnosti rezultat je više faktora, a dobrim dijelom i uvođenja mehanizacije. Od 1955. g. dolazi do bržeg uvođenja motornih pila i do zamjene konja u fazi privlačenja. Osnovicu farmerske opreme u to vrijeme činio je traktor jačine oko 30 KS (Fe 35) opremljen sa malom šumskom prikolicom (3—4 tone), i malim mehaničkim kranom. Ponegdje se je primjenjivao traktor opremljen vitlom. Kod obje opreme u radu je sudjelovao traktorista i pomoćnik — kopčaš. Takove male ekipaže sa mehaničkim kranom zadržale su se do 70-tih godina. 399 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Današnju farmersku opremu čme ekipažc nosivosti 6—7 tona, opremljene hidrauličnim kranom i jakim traktorom. Vitla su opremljena dodatnim daljinskim upravljačem. Prema tome umjesto dva čovjeka, sada posao obavlja samo jedan. Otvorenost šuma u prosjeku je 7 km/1000 ha i siječe se tokom cijele godine. Pošumljavanje je uglavnom umjetno. Sve su to razlozi, koji bi trebali upučivati na masovnu primjenu debalnc metode i upotrebu zglobnih traktora. Međutim u 1970. godini debalna i stablimična metoda izvlačenja je zastupljena sa svega 11%, a iz godine u godinu je u konstantnom opadanju. 5. STANJE U NAS U Jugoslaviji su zadovoljavajuće mehanizirani radovi na obaranju i krojenju drvne mase. Utovarno-istovarni radovi djelomično su mehanizirani, a na privlačenju još uvijek dominira animalna vuča. U posljednje vrijeme sve se više uvode zglobni traktori sa zadatkom privlačenja dcblovine, prvenstveno u oplodnim i dovršnim sječama. Njihova primjena zahtijeva promjenu tehnologije sječe (debalna, umjesto sortimentne metode), kraće distance privlačenja i rad kroz veći dio godine. Dodamo li tome da je u nas uglavnom prirodno pomlađenje i otvorenost šuma 3,81 km/1000 ha (Savezna privredna komora, Beograd 1969. g.) vidjet ćemo da zglobni traktor postavlja takove zahtjeve kojima ponekad nije moguće udovoljiti. Dok je u brdskim sječama često puta zglobni traktor gotovo nezamjenjiv, dotle je njegova primjena u nizini vjerojatno diskutabilna. Na području ŠG »Hrast« Vinkovci, prije 4 godine započela je primjena malih ekipaža na kombiniranom privlačenju i kraćem transportu prorjednih masa. Za rješenje privlačenja, oplodnih i dovršnih sječa koriste se već pune dvije godine velike zglobne ekipaže. Primjena ekipaža u oba slučaja pokazala se uspješnom. Zadržana je dosadašnja sortimentna metoda i kompenzirana je slaba otvorenost šuma (2,92 km/1000 ha), uz ostvarenje punog zaposlenja stroja — kroz cijelu godinu. ZAKLJUČAK Elmia 73 dala je presjek sadašnjeg stanja kao i osnovne pravce razvoja šumarske opreme. Za nas je posebno važan razvoj male opreme, koja u našim prilikama treba činiti tzv. šumarijsku mehanizaciju. Potrebno je kadrovski osposobiti šumarije da budu u stanju koristiti takovu opremu. Kod teške — i skupe opreme — na privlačenju od sveg viđenog na tom sajmu može se zaključiti da nama preostaje ozbiljan posao oko utvrđivanja tehnologije privlačenja: gdje trupac treba vući, a gdje voziti. O tome ovisi odluka koje od teških strojeva ćemo uključiti u privlačenje drvne mase. Za processore pak vjerujemo da za sada ostaju za nas samo teoretsko pitanje. 400 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 83 <-- 83 --> PDF |
LITERATURA 1. Frederic Luhr 1971: »Guide to Swedish forestry« 2. Lars-Erik, Ingemar Nordansjo. Hans Troedsson: »Swedish forestry, some facts« 3. Deret a ing Bogdan , 1973: »Stanje mehanizacije krajem 1972. g. u SR Hrvatskoj« 4. Projekcija razvoja šumarstva i drvne industrije 1966 — 1985. Savezna privredna komora Beograd 1969. g. Slabak Miro, dipl. ing. šum. |