DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Nasljednost broja grana Za kompleksne karakteristike oblika krošnje i broja grana nasljednost su procjenjivali mnogi istraživači u toku posljednjih godina. Nasljednost broja grana na jedinicu dužine procjenjivana je kod Pinus sylvestris na 19 godina starom materijalu, a iznosila je u užem smislu h2 = 0,08 (NILSSON, B. 1968). Nasljednost za broj grana u pršljenu kod P. sylvestris ustanovljena je u iznosima od h2 = 0,09—0,56 (EHRENBERG, C. E. 1963, NILSSON, B. 1968). U testu potomstva iste vrste starom 4, 5 i 6 godina, procijenjena je nasljednost u užem smislu za broj grana na bazi sredina familija za tri različita lokaliteta u SAD, kombinirano za sve tri starosti: lokalitet New Jersey h2 = 0,22; lokalitet Pennsylvania h2 = 0,23; lokalitet New York h2 = 0,22, odnosno prosječno za sva tri lokaliteta h2 = 0,25 (SCHRUM, G. M. i GERHOLD, H. D. 1969). Kod P. radiata u starosti od 14 godina nasljednost u užem smislu ustanovljena je u iznosu od h2 = 0,39 (BANNISTER, M. H. 1966), a kod iste vrste ustanovljena je nasljednost u širem smislu za broj grana iznad 2—2,5 m u starost od 11—13 godina u iznosu od h2 = 0,50 (FIELDING, J. W. 1960). Kod Pseudotsuga menziesii, GAMPBELL, R. K. je (1964) ustanovio da se nasljednost za broj grana kreće od 0,01—0,39. U radu s Salix alba iz populacije Bakovci i Lipovljani, pomoću regresije jedan roditelj — potomstvo, ustanovio je KRSTINIĆ, A. (1968), da je nasljednost broja grana za populaciju Lipovljani iznosila 115% (realno je do 100%), dok za populaciju Bakovci nasljednost nije računata. Autor je zaključio, da je nasljednost broja grana na jedinici dužine kod Salix alba pod jačom kontrolom okoline nego nasljeđa. U našim istraživanjima u testu potomstva evropskog ariša ustanovljena je međufamilijska komponenta varijance manja od nule, te radi toga nasljednost nije računata. Ovdje je interesantno napomenuti da je niska nasljednost broja grana dobivena i kod zelene duglazije, koja nema potpuno pršljenasti smještaj grana, dok borovi koji imaju pršljenasti smještaj grana imaju jače izraženu nasljednost kod toga svojstva. Naši rezultati za ariš, koji se ne razgranjuju pršljenasto, mnogo su bliži rezultatitma kod duglazije nego kod borova. Nasljednost promjera i dužine najdeblje grane Ove karakteristike bile su također predmet proučavanja u smislu genetske kontrole. Nasljednost za debljine (promjere) grana procjenjivane su za mnoge vrste šumskog drveća. Nasljednost u širem smislu kod 8 godina starog potomstva P. elliottii za debljinu grana, procijenjena je u iznosima od h2 = 0,31 i h2 = 0,48 (GANSEL, G. R. 1966). Nasljednost u užem smislu za promjer grana kod 19 godina starog potomstva P. sylvestris, ustanovljena je u iznosima od h2 = 0,30 i h2 = 0,26— 0,52 (NILSSON, B. 1968), dok je nasljednost u užem smislu, za promjer grana kod 4 godine starog potomstva kod P. elliottii, ustanovljena s h2 = 0,18 (STRICKLAND, R. K. e t. a 1. 1966). Nasljednost u užem smislu za dužinu grane kod P. elliottii u 4 godine starom potomstvu, ustanovljena je u iznosu od h2 = 0,13 (STRICKLAND, R. K. e t. a 1. 1966) i u 9 godina starom potomstvu iste vrste u iznosu od h2 = 366 |