DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Nasljednost broja grana


Za kompleksne karakteristike oblika krošnje i broja grana nasljednost
su procjenjivali mnogi istraživači u toku posljednjih godina. Nasljednost
broja grana na jedinicu dužine procjenjivana je kod Pinus sylvestris na 19
godina starom materijalu, a iznosila je u užem smislu h2 = 0,08 (NILSSON,


B. 1968). Nasljednost za broj grana u pršljenu kod P. sylvestris ustanovljena
je u iznosima od h2 = 0,09—0,56 (EHRENBERG, C. E. 1963, NILSSON, B.
1968). U testu potomstva iste vrste starom 4, 5 i 6 godina, procijenjena je
nasljednost u užem smislu za broj grana na bazi sredina familija za tri različita
lokaliteta u SAD, kombinirano za sve tri starosti: lokalitet New Jersey
h2 = 0,22; lokalitet Pennsylvania h2 = 0,23; lokalitet New York h2 = 0,22,
odnosno prosječno za sva tri lokaliteta h2 = 0,25 (SCHRUM, G. M. i GERHOLD,
H. D. 1969).
Kod P. radiata u starosti od 14 godina nasljednost u užem smislu ustanovljena
je u iznosu od h2 = 0,39 (BANNISTER, M. H. 1966), a kod iste vrste
ustanovljena je nasljednost u širem smislu za broj grana iznad 2—2,5 m u
starost od 11—13 godina u iznosu od h2 = 0,50 (FIELDING, J. W. 1960).


Kod Pseudotsuga menziesii, GAMPBELL, R. K. je (1964) ustanovio da se
nasljednost za broj grana kreće od 0,01—0,39.


U radu s Salix alba iz populacije Bakovci i Lipovljani, pomoću regresije
jedan roditelj — potomstvo, ustanovio je KRSTINIĆ, A. (1968), da je nasljednost
broja grana za populaciju Lipovljani iznosila 115% (realno je do 100%),
dok za populaciju Bakovci nasljednost nije računata. Autor je zaključio, da
je nasljednost broja grana na jedinici dužine kod Salix alba pod jačom kontrolom
okoline nego nasljeđa.


U našim istraživanjima u testu potomstva evropskog ariša ustanovljena
je međufamilijska komponenta varijance manja od nule, te radi toga nasljednost
nije računata. Ovdje je interesantno napomenuti da je niska nasljednost
broja grana dobivena i kod zelene duglazije, koja nema potpuno pršljenasti
smještaj grana, dok borovi koji imaju pršljenasti smještaj grana imaju jače
izraženu nasljednost kod toga svojstva. Naši rezultati za ariš, koji se ne razgranjuju
pršljenasto, mnogo su bliži rezultatitma kod duglazije nego kod
borova.


Nasljednost promjera i dužine najdeblje grane


Ove karakteristike bile su također predmet proučavanja u smislu genetske
kontrole. Nasljednost za debljine (promjere) grana procjenjivane su za
mnoge vrste šumskog drveća. Nasljednost u širem smislu kod 8 godina starog
potomstva P. elliottii za debljinu grana, procijenjena je u iznosima od
h2 = 0,31 i h2 = 0,48 (GANSEL, G. R. 1966).


Nasljednost u užem smislu za promjer grana kod 19 godina starog potomstva
P. sylvestris, ustanovljena je u iznosima od h2 = 0,30 i h2 = 0,26—
0,52 (NILSSON, B. 1968), dok je nasljednost u užem smislu, za promjer grana
kod 4 godine starog potomstva kod P. elliottii, ustanovljena s h2 = 0,18
(STRICKLAND, R. K. e t. a 1. 1966).


Nasljednost u užem smislu za dužinu grane kod P. elliottii u 4 godine
starom potomstvu, ustanovljena je u iznosu od h2 = 0,13 (STRICKLAND, R.


K. e t. a 1. 1966) i u 9 godina starom potomstvu iste vrste u iznosu od h2 =
366