DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Regresija jedan roditelj — potomstvo Regresija jedan roditelj — potomstvo upotrebljena je za procjenu nasljednosti za prsne promjere, visinu i kut insercije grana. U slobodno oprašenom testu potomstva nasljednost se računa tako da se regresioni koeficijent (»b«) pomnoži sa 2, a koji se dobije po formuli: Cov (OP) 1/2 O-Üp Cap b = Regresioni koeficijent od potomstva na jednog roditelja (majku) Cov (OP) = Kovarijanca između potomstva (0) i jednog roditelja (P) ff2A = Aditivna genetska varijanca a~i> = Fenotipska varijanca Iako je ova metoda jednostavna primjena regresije u računanju nasljednosti, različiti uvjeti okoline kod roditelja i potomstva, mogu jako utjecati na točnost procjene nasljednosti. Jedan drugi problem je kako dati jednaku težinu različitom broju potomstva po roditelju. KEMPTHORNE, O. i TANDOM, OB. (1953), su predložili dva načina obračuna. Jedan način je komparirati roditeljsku vrijednost s vrijednosti svakog potomka. Drugi način je izračunati srednju vrijednost za potomstvo svakog roditelja i komparirati taj prosjek s vrijednosti dotičnog roditelja. Prvi način se može upotrijebiti ako nema fenotipske korelacije među potomstvom od istog roditelja. Drugi način se upotrebljava ako je korelacija među potomstvom visoka, odnosno blizu jedan. U ovom radu izračunate su na osnovu pojedinačnih vrijednosti potomstva prosječne vrijednosti za određeno svojstvo te su regresirane na odgovarajuću vrijednost roditelja. Standardna greška za procijenjenu nasljednost je vrlo važna za ocjenjivanje preciznosti izračunate nasljednosti. Za regresiju jedan roditelj — potomstvo ta greška je dvostruka standardna greška za regresioni koeficijent, i može se izračunati po formuli (FALCONER, D. S. 1960): S. E. (ha) = 2 1/ (_!i b2) f N-2 S. E. (h2) = Standardna greška nasljednosti N = Broj opažanja (parova majki (y) na potomstvo (x) a koji je jednak broju familija u pokusu o"2y = Varijanca y zavisne varijable Robertson — Lernerov-ov postupak Nasljednost za postotak preživljavanja biljaka izračunata je i upotrebom ROBERTSON — LERNER-ovog postupka (1949). Taj metod su tako |