DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 37 <-- 37 --> PDF |
1.3. Utjecaj horizontalne projekcije krošanja stabala III etaže na elemente pomlađivanja Utjecaj horizontalne projekcije krošanja stabala III etaže na elemente pomlađivanja prikazali smo na grafikonima 1—16, slika 14 i 15. Na osnovu visokih F vrijednosti, negativnih koeficijenata smjera te relativno uskih granica konfidencije, možemo skoro u svim slučajevima zaključiti da postoje visoko signifikantni odnosi između veličina koje smo ispitivali. Izuzev grafikona 4, 12 i 16, gdje smo ispitivali odnose horizontalne projekcije krošanja stabala III etaže i bukovog pomladka i mladika, na svim ostalim slučajevima možemo zaključiti da povećano učešće krošanja stabala III etaže negativno utječe na količinu pomladka i mladika u prebornoj sastojini jele s rebračom, tj. s povećanim x vrijednostima smanjuje se y vrijednost. To se naročito dobro uočava na grafikonima 3, 7, 11 i 15 koji se odnose na pomladak i mladik smreke. F vrijednosti u tim slučajevima su veće od tabličnih vrijednosti za 1% granica vjerojatnosti. U grafikonima 12 i 16 gdje se radi o totalnoj visini bukovog pomladka i mladika te visinskoj proizvodnji bukve u razdoblju od 5 g. nemamo signifikantne F vrijednosti, no negativne vrijednosti koeficijenata smjera nas upućuju na istu zakonitost dokazanu kod jele i smreke. Vrlo visoke F vrijednosti upućuju nas na čvrstu vezu između horizontalnih projekcija krošanja stabala III etaže i elemenata pomlađivanja. Minimalna zastrtost tla s krošnjama ove etaže iznosi 50 m2, a maksimalna 450 m2. Tu etažu čine najniža stabla u sastojini od 3 cm prsnog promjera na više. Krošnje tih stabala su uglavnom široke, nisko nasađene, a stabala ima u relativno velikom broju po jedinici površine te u velikoj mjeri onemogućavaju razvoj pomladka i mladika. Od 1.317 stabalaca pomladka i mladika kod zastrtosti od 50 m2 imamo svega 618 kod maksimalne zastrtosti od 450 m2 (graf, 1). Jela bolje podnosi zasjenu stabala ove etaže nego smreka, tako da od 981 komada jela pod zastrtošću od 50 m2 imamo 551 komad pod zastrtošću od 450 m2. Smreke pod zastrtošću od 50 m2 ima 301 komad, a pod maksimalnom zastrtošću imamo je 5 puta manje, tj. 62 komada (graf. 2 i 3). Novostvoreni pomladak u razdoblju od 5 godina se naglo smanjuje povećanjem zastrtosti tla s krošnjama III etaže. Dok kod jele, smreke i bukve smanjenje iznosi oko 4 puta, tj. od 537 komada na 135, kod jele nešto više od 3 puta, tj. od 431 komad do 129 komada, a kod smreke smanjenje iznosi čak 21 put, tj. od 107 komada na 5 komada (graf. 5, 6 i 7). Visinska proizvodnja jele, smreke i bukve je oko 5,5 puta manja pod maksimalnom zastrtošću krošnjama III etaže, tj. od 279 m padne na 51 m. Kod jele, također, smanjenje iznosi oko 5,5 puta, tj. od 192 m na 34 m. Smanjenje visinske proizvodnje kod smreke iznosi najviše i kreće se od 67 m pod minimalnom zastrtošću do nule pod maksimalnom zastrtošću, tj. pod zastrtošću od 450 m2 smreka se praktički i ne pojavljuje, a ako se mjestimično i pojavi, onda ta stabalca samo vegetiraju bez vidnog rasta u visinu. (Nastavak u slijedećem broju) |