DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 25 <-- 25 --> PDF |
3 cm prsnog promjera.Da bi se uočile raznolikosti koje vladaju na svih 50 ploha pojedinačno, navodimo neke podatke koje smo dobili preračunavanjem na 1 ha površine. Najniža i najviša drvna masa na tim pokusnim plohama, u istom odjelu, preračunata na 1 ha, kreče se od 132,50 m3 do 971,00 m3. Minimalna temeljnica iznosi 14,50 m2, a maximalna 73,75 m2. Minimalni broj stabala od 3 cm prsnog promjera pa na više iznosi 750 komada, a maksimalni broj iznosi 2.500 komada. Prirast drvne mase izračunat kontrolnom metodom za period od 5 g. na čitavom nizu od 25 pokusnih ploha, tj. na 1 ha iznosi 60,92 m3 ili prosječno godišnje 12,18 m´Vha. Prirast izračunat metodom izvrtaka za taj isti period (Meyerova diferencijalna metoda) iznosi 59,58 m3/ha ili prosječno godišnje 11,91 m´Vha. Ukupna drvna masa na 25 pokusnih ploha ili na 1 ha u odjelu VII-lc iznosi 753,68 m3, temeljnica 54,50 m2, a broj stabala 1.070 komada. Najniža i najviša drvna masa na pokusnim plohama u odjelu VII-lc, preračunata na 1 ha, kreće se od 333,75 m3 do 1.150,00 m:j. Minimalna temeljnica iznosi 28,00 m2/ha, a maksimalna 82,50 m2/ha. Minimalni broj stabala od tri cm na više iznosi 450, a maksimalni 1.070 komada. Prirast drvne mase izračunat kontrolnom metodom za period od 5 g. na čitavom nizu od 25 pokusnih ploha, tj. na 1 ha, iznosi 59,69 m3 ili prosječno godišnje 11,94 m3. Prirast, izračunat metodom izvrtka za taj isti period, iznosi 57,53 m3 ili prosječno godišnje 11,51 m3. Krivulja distribucije broja stabala na svim pokusnim plohama u oba odjela sastavljena je od dva izrazita dijela, hiperboličnog s lijeve strane i zvonolikog s desne strane krivulje. Takav oblik distribucije broja stabala je tipičan za preborne sastojine grupične strukture. Disperziono područje na distribuciji broja stabala kreće se od 3 cm do 88 cm prsnog promjera. Broj dominantnih stabala na pokusnim plohama u odjelu VII-lb iznosi 162 komada, njihov srednji prsni promjer iznosi 56,5 cm, a visina 28,7 metara. Na plohama u odjelu VII-lc nalazi se 169 dominantnih stabala sa srednjim prsnim promjerom od 60,4 cm i visinom od 33,2 metra. Određujući bonitetni razred svih pokusnih ploha u pojedinim odjelima, kao i svake pokusne plohe pojedinačno, služili smo se srednjim visinama i promjerima dominantnih stabala u sastojim (Klepac, 1962) i tabelama Šurić, Pranjić (1966). U odjelu VII-lb plohe se nalaze na I/II, II, II/III i III bonitetnom razredu, a prosječni bonitetni razred za čitav niz ploha jest II/III. U odjelu VII-lc plohe se nalaze na I, I/II, II, II/III i III bonitetnom razredu. Prosječni bonitetni razred za sve plohe u tom odjelu jest II. Sastojine, u kojima smo vršili istraživanja, nalaze se na tri tipa tala i to kiselo-smeđe, smeđe-podzolastom i podzolima. Sva tri tipa tala dolaze na relativno malim površinama, izmjenjuju se u redoslijedu pridolaska, a često puta se nalaze i u kateni. S obzirom da je visina dominantnih stabala u sastojim indikator boniteta, a da te sastojine nisu sječene više od 20 godina, možemo iz naprijed navedenog zaključiti da nam se različiti boniteti javljaju na relativno maloj površini pored ostalog i uslijed ekološko različitih tipova |