DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Na ovom području je zabilježena pojava kasnih mrazeva u lipnju, a ra nih u rujnu. Područje Zalesina se nalazi u području s visokom relativnom vlagom zraka. Srednja godišnja vlaga iznosi 80°/o, a za vrijeme toplijeg di jela godine 78"/o. To je područje s vrlo velikim količinama oborina (2.179 mm) koje padaju preko cijele godine sa dva izrazita maksimuma i to pro ljetni i zimski bez sušnog perioda. Maritimni oborinski režim, koji je ka rakterističan za ovo područje, ukazuje nam na podatak da veći dio obo rina padne u hladnijem dijelu godine, dok u toplijem dijelu godine padne 45°/o oborina. Snijeg se nalazi na tlu 90 dana, s tim da se u travnju i svibnju zadržava i po 13 dana. Od vjetrova su vrlo česti istočni, zapadni te jugoistočni i jugozapadni. Ovo područje spada u perhumidnu klimatsku oblast. Tla, na kojima se nalaze ove zajednice, razvila su se na matičnom sup stratu, kojeg karakteriziraju raznobojni krupno i sitno pjeskoviti pješčenjaci paleozojske starosti. Ona pripadaju tipu kiselo-smeđih, smeđe podzolastih i podzola. Često puta sva tri tipa tala dolaze u kateni, tj. možemo ih naći u jednom pedološkom profilu. Tla razvijena na paleozojskim pješčanim se dimentima (smeđa podzolasta i podzoli) se odlikuju velikom propusnošću zbog malog učešča glinenih komponenata i velikog sadržaja pjeskovitih čestica. Kiselo-smeđe zemljište, koje je razvijeno na glinenim sedimentima, je težeg teksturnog sadržaja. Za sva ova tla možemo reći da im je površinski humusni akumulativni podhorizont (Ai) vrlo porozan, a kapacitet za vodu vrlo velik. Kapacitet za zrak je najveći u površinskim horizontima, a veliki sadržaj ukupnih pora u cijelom profilu čini ova tla prozračnim staništem. Momentana vlaga je u času mjerenja (mjesec rujan) bila za 10% niža od apsolutnog kapaciteta tla za vodu. Jako kisela reakcija je zajednička karakteristika svih analiziranih uzoraka. Do 40 cm dubine ova tla su jako humozna, i bogata dušikom. Opskrbljenost s fiziološki aktivnim P2O5 je slaba u cijelom profilu, a s KoO dobra do osrednja samo u površinskim horizontima. Prema Mil e tič u (1950) strukturu u prebornoj šumi shvaćamo u najširem značenju i smatramo da je sastavljena iz svih elemenata koji izgrađuju masu i raspoređuju je u prosLoru. Od svih elemenata razmatrali smo i uspoređivali samo one strukturne elemente za koje smatramo da imaju najviše direktnog utjecaja na prirodno pomlađivanje u prebornoj šumi. Istraživane elemente strukture nam predstavljaju: horizontalne projekcije krošanja svih stabala u sastojini, horizontalna projekcija krošanja stabala I, II i III etaže, koeficijent prekrivanja krošanja, višestruko zastrte krošnje, ntzastrta površina u sastojini, volumen krošanja svih stabala u sastojini, volumen krošanja I, II i III etaže i ukupna temeljnica ili kružna ploha u sastojini. Svaki od 12 elemenata strukture sastojine stavljali smo u odnos sa svim elementima pomlađivanja. Kao pokazatelje pomlađivanja u prebornoj šumi uzeli smo: ukupan broj pomladka i mladika jele, smreke i bukve u sastojini, a posebno broj pomladka i mladika jele, broj pomladka i mladika smreke, broj pomladka bukve, ukupan broj uraslih stabala u pomladak i mladik jele, smreke i bukve, broj 340 |