DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1973 str. 15 <-- 15 --> PDF |
a niz od 25 ploha u površini od 1 ha obilježen je prstenovima od uljene crvene boje. Svim stablima, na plohama iznad 3 om prsnog promjera, je označena prsna visina i ispisan broj crvenom uljenom bojom. Te su mi plohe stavljene na raspolaganje za izradu ovog rada. 1.2. Snimanje podataka s pokusnih ploha U jesen 1962. g. i proljeće 1963. g. prema metodologiji prof, dr I. Dekanic a obavljeni su ovi radovi: Izvršena je dendrometrijska izmjera svih stabala na plohama iznad 3 cm p. p. Mjeren je opseg pomoću čelične vrpce i totalna visina stabala pomoću Blume-Leissovog visomjera. Nakon toga je izvršeno ortogonalno snimanje svih stabala iznad 3 cm prsnog promjera, a nacrtana je i karta u mjerilu 1:200 te se dobio prostorni razmještaj stabala na pokusnim plohama. Na svim plohama snimljen je sav pomladak i mladik i svrstan u visinske razrede po vrstama drveća. Sav pomladak starosti od 1 god. pa do visine od 25 pm svrstan je u jedan visinski razred, od 26 cm do 75 cm u drugi i tako redom sve do promjera stabla od 3 cm ili ako do visine 376 cm stablo nije postiglo taj promjer, svrstano je u razred iznad 376 cm. Ponik je ustanovljen na svakoj od 50 ploha na površini 4x1 m2 metodom slučajnih kvadrata, međutim ti podaci nisu korišteni za ovaj rad. Svi naprijed navedeni podaci bili su mi na raspolaganju. Prema uputstvima prof, dr I. Dekanic a u jesen 1967. g. i proljeće 1968. g. izvršena je druga izmjera na svim pokusnim plohama. Pored izmjere opsega i visina stabala izvršeno je i bušenje svih stabala pomoću Preslerova svrdla radi ustanovljavanja prirasta i komparacije tog prirasta sa prirastom dobivenim pomoću kontrolne metode. Osim toga, izvršeno je i visinsko snimanje pomladka i mladika, te je razvrstano u visinske razrede kao i kod prve izmjere. Na osnovi navedenih dotadašnjih podataka izmjera, koje sam imao na raspolaganju, izvršili smo klasifikaciju svih stabala u sastojim promjera iznad 3 cm. Stabla su svrstana u tri visinske etaže, tj. stabla I etaže sačinjavaju sva stabla koja svojom visinom dominiraju u sastojini, a krošnje su im osvjetljene odozgo i sa strane. U II etažu spadaju stabla srednjih visina zasjenjene ili djelomično odozgo osvjetljene krošnje. U III etažu spadaju stabla malih visina osvjetljene ili najvećim djelom zasjenjene krošnje. Pored klasifikacije stabala u sastojini, izvršena je izmjera visina krošanja svih stabala izravno ili pomoću Blume-Leissovog visinomjera. Snimanje horizontalne projekcije krošanja svih stabala vršili smo u 4 osnovna smjera, u koliko je krošnja imala pravilan oblik ili po potrebi u više smjerova u koliko je krošnja bila asimetrična. Rezultate izmjere nanosili smo direktno na kartu mjerila 1:200 na kojoj je bio ucrtan prostorni razmještaj svih stabala na pokusnim plohama. U odjelu VII-lb i VII-lc iskopane su 4 pedološke jame, u svakom odjelu po dvije, te su uzeti uzorci u dubini do matičnog supstrata. Snimanje biljnog pokrova obavljeno je na inicijativu prof. dr. I. D e- k a n i ć a u ljeto god. 1967, 1968. i 1969. i to na pokusnim plohama lb, 5b, 13b, 21b i 25b, te na plohama lc, 5c, 13c, 21c i 25c. Snimanje je izvršeno na cijeloj površini pokusnih ploha. 333 |