DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 54     <-- 54 -->        PDF

dvije etaže: pliće smreke i dublje bora. Pored toga se i krošnje nalaze u
dvije etaže pa krošnje smreke koriste i dio svjetla koje prodire kroz krošnje
nadstojnih borova.


Koliko mi je poznato, kod nas je samo Si m u n o v i ć (3) upozorio na
bujniji rast alepskog bora posađenih u kiti u odnosu na sadnju jedne biljke.
Inače je B. Prpi ć (4) (1967) postavio pitanje »da li zbog povećanja korijenovog
sistema stabala, što je rezultat sječe susjednog stabla, dolazi do povećanja
prirasta«, a J. š a f a r (1963) (5) navodi da »fiziološki sraslim korijenjem
drveće zajednički crpi vlagu i mineralnu hranu i međusobno donekle
izmjenjuje tvari, proizvedene individualno u krošnjama«.


Samo ovdje iznijeti rezultati istraživanja o razlikama proizvodnje drvne
mase između stabala solitera i stabala u grupnom poretku su toliko zanimljivi
i vrijedni da se oni provjere u različitim uvjetima i kod nas, a za koja
istraživanja i nisu potrebna neka veća sredstva. Ova istraživanja trebala bi
istodobno dati i sliku ekonomskog efekta, iako se pozitivna strana kitaste
sadnje ne očituje samo u pojačanoj proizvodnji drvne mase nego i u jačoj
i bržoj protuerozionoj zaštiti staništa te estetskoj komponenti pejsaža, kako
navodi i prof. P e n e v.


O. Piškorić
LITERATURA


1.
Piškorić , O. (1963): Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine
(Quercus ilex L.), Sum. List, str. 122—133.
2.
Penev, N. (1972): Biotehničeskijat progres v gorskoto stopanstvo, Priroda (Sofija),
knj´ga 4, str. 3—13.
3.
S i m u n o v i ć, M. (1958): Fiziološko srašćivanje korijenja alepskog bora, primorskog
bora i pinjola, Sum. List, str. 268—277.
4.
P r p i ć, B. (1967). Prilog srašćivanju korijenja i akumulacije radioaktivnog izotopa
fosfora (P32) u lišću, deblu i korijenju poljskog jasena (Fraxinus angustifolia
Vahl) u stadiju mladika, Sum. List, str. 482—491.
5.
S a f a r, J. (1963): Ekonomski i biološki temelji za uzgajanje šuma, str. 76.