DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 54 <-- 54 --> PDF |
dvije etaže: pliće smreke i dublje bora. Pored toga se i krošnje nalaze u dvije etaže pa krošnje smreke koriste i dio svjetla koje prodire kroz krošnje nadstojnih borova. Koliko mi je poznato, kod nas je samo Si m u n o v i ć (3) upozorio na bujniji rast alepskog bora posađenih u kiti u odnosu na sadnju jedne biljke. Inače je B. Prpi ć (4) (1967) postavio pitanje »da li zbog povećanja korijenovog sistema stabala, što je rezultat sječe susjednog stabla, dolazi do povećanja prirasta«, a J. š a f a r (1963) (5) navodi da »fiziološki sraslim korijenjem drveće zajednički crpi vlagu i mineralnu hranu i međusobno donekle izmjenjuje tvari, proizvedene individualno u krošnjama«. Samo ovdje iznijeti rezultati istraživanja o razlikama proizvodnje drvne mase između stabala solitera i stabala u grupnom poretku su toliko zanimljivi i vrijedni da se oni provjere u različitim uvjetima i kod nas, a za koja istraživanja i nisu potrebna neka veća sredstva. Ova istraživanja trebala bi istodobno dati i sliku ekonomskog efekta, iako se pozitivna strana kitaste sadnje ne očituje samo u pojačanoj proizvodnji drvne mase nego i u jačoj i bržoj protuerozionoj zaštiti staništa te estetskoj komponenti pejsaža, kako navodi i prof. P e n e v. O. Piškorić LITERATURA 1. Piškorić , O. (1963): Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.), Sum. List, str. 122—133. 2. Penev, N. (1972): Biotehničeskijat progres v gorskoto stopanstvo, Priroda (Sofija), knj´ga 4, str. 3—13. 3. S i m u n o v i ć, M. (1958): Fiziološko srašćivanje korijenja alepskog bora, primorskog bora i pinjola, Sum. List, str. 268—277. 4. P r p i ć, B. (1967). Prilog srašćivanju korijenja i akumulacije radioaktivnog izotopa fosfora (P32) u lišću, deblu i korijenju poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u stadiju mladika, Sum. List, str. 482—491. 5. S a f a r, J. (1963): Ekonomski i biološki temelji za uzgajanje šuma, str. 76. |