DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 53 <-- 53 --> PDF |
od 22 do 36 cm), prosječnu visinu 25 m, ukupnu drvnu masu 3,14 m3 odnosno po 1 m2 projekcije krošanja 40,7 kg drveta. Stabla koja su rasla kao grupa od 7 stabala imala su zbroj promjera u pp 202 cm (u rasponu od 20 do 34 cm), prosječnu visinu 20,5 m, a ukupnu drvnu masu 4,04 m3 odnosno po 1 mä projekcije krošnje stabala 56,5 kg, a koja su rasla kao grupa od 8 stabala sa zbrojem promjera 272 cm (u rasponu od 18 do 40 cm), prosječne visine 20,2 m (ali je jedno stablo pp 20 cm bilo izričito podsLojno), ukupne drvne mase 6,69 m3 odnosno po 1 m2 projekcije krošnje 64,3 kg; 3. stabla bora (nije navedeno kojeg) u starosti 110 god. i grupe stabala bor- smrcka starosti 100—110 godina: — stablo bora samca imalo je pp 48 cm, visinu 28 m, drvnu masu težine 1134 kg odnosno po 1 m2 projekcije krošnje 30,5 kg, — grupa od 3 bora imala je zbroj promjera 148 cm (2 po 48 cm, 1 52 cm), prosječnu visinu 28 m, drvnu masu 3432 kg odnosno po 1 m2 projekcije krošanja 66,2 kg, — grupa koja se sastojala od 3 bora i 6 smreka od kojih su borovi nadvisili smreke u obliku gornje etaže, a vrhovi smreka dopirali su do krošanja borova imala su zbroj promjera u prsnoj visini 300 cm (borova stabla 46, 48 i 51 cm, a smrekova od 20 do 30 cm), ukupne drvne mase 4717 kg odnosno po 1 m2 projekcije krošanja 85,3 kg; 4. 5-godišnja stabalca hrasta, posađenog u svrhu pokusa, imala su slijedeće dimenzije: — pojedinačno posađenih visina je iznosila 39,7 cm (u rasponu od 21 do 65 cm), promjera na 10 cm iznad zemlje 8,2 mm (u rasponu od 5 do 13 mm), — posađenih u grupi (kiti) od 3 stabalca prosječna visina iznosila je 56,6 cm (u rasponu od 24 do 84 cm), a prosječni promjer 12,6 mm (u rasponu od 8 do 17 mm); 5. dvogodišnja stabla topola imala su suhe drvne tvari kod pojedinačne sadnje 0,29 kg, a kod grupimične od 3 stabla 2,02 kg, a masa apsolutno suhe drvne tvari dvogodišnjeg himalajskog cedra kod pojedinačne sadnje iznosila je 1,1 gr., a u grupi od 3 biljke 12,7 gr. Iz prednjih podataka nedvojbeno proizlazi, da su razlike u proizvodnji drvne mase velike u korist uzgoja stabala u grupama (kiti). Veća drvna masa proizvedena u grupnom uzgoju stabala posljedica je veće asimilacione površine i međusobnog srašćivanja korijenja stabala. Razlike asimilacione površine uočit ćemo samo iz dva primjera, za bor 1. primjera i za topolu 5. primjera: — stablo bora koje je raslo kao soliter imalo je površinu krošnje 11,6 m2, a zauzimalo 169 m3 životnog prostora, a trojka stabala imala je proizvodnu površinu krošnje 16 m2 i zauzimala životni prostor od 256 m3; — broj listova soliterske topole iznosio je 36, a u grupnoj sadnji od 3 stabla broj listova iznosio je 127. Drugi razlog leži u činjenici što je korijenje stabala u grupnoj sadnji međusobno sraslo te ono za sva tri stabla djeluje kao jedan sistem. Kod grupe bor-smreka, pored srašćivanja korijenja, do izražaja dolazi i razlika u dubini prodiranja korijenja u podlogu, u razvijanju korjenovog sistema u 311 |