DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 52 <-- 52 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA NEKI REZULTATI ISTRAŽIVANJA PRIRASTA STABALA U SKUPNOM RASTU Kod sela Kozino, nedaleko Zadra, 1946. godine izvršeno je pošumljavanje alepskim borom površine od cea 2 ha. Pošumljavanje je izvršeno na klasičan način sadnjom sadnica u rupe manjih dimenzija, uglavnom ne većim od 40X40X40 cm. U jednu rupu (sadno mjesto) posađeno je po jedna ili dvije biljke. Uspjeh sadnje bio je gotovo stopostotan. Razvoj sastojine, uzevši u obzir bonitet staništa, bio je dobar i u starosti od desetak godina prosječni prsni promjer sastojine iznosio je oko 10 cm. Razlika dimenzija, u prosjeku, nije bilo između stabala koja su na sadnom mjestu bila kao samci i stabala dvojaka, tj. po dva na pojedinom sadnom mjestu što znači da je u potonjem slučaju prirast drvne mase po sadnom mjestu kod dvojaka bio oko dva puta veći, nego kod stabala samaca. U šumi Kaočina gaj, više Kaštel Sućurca kod Splita, Savezni institut za pošumljavanja i melioraciju krša u Splitu osnovao je 1951. godine pokusnu plohu za praćenje razvoja sastojine nakon sječe na panj (podmladne, resurekcione sječe). Pored ostalog, ispitivan je i utjecaj smanjivanja broja izdanaka u novo nastalom grmu odnosno skupini izdanaka i izbojaka na prirast ostalih izdanaka. Pokazalo se, da razlika u prirastu, kako visinskom tako i debljinskom, između čišćenih i nečišćenih grmova nije bilo ili su one bile neznatne (1). Na ove konstatacije sjetili smo se upoznavši referat prof, dr Nikole P eneva: Biotehničeskijat progres v gorskoto stopanstvo, objavljenog u časopisu »Priroda« (2). U tom radu nalazi se i tumačenje iznijetih naših opažanja i mjerenja, jer u njemu prof. Penev iznosi rezultate istraživanja o prirastu stabala raslih kao samci (soliteri — u relativnom smislu pojma) i raslih u grupi (kompleksno) i to kako grupa nastalih prirodnim načinom tako i grupa posađenih u cilju istraživanja ove pojave. Od prirode, grupe stabala (kite stabala) nalaze se u sastojinama na Staroj Planini, Rili, Pirinu, Rodopama i Strandži, a sadnjom biljaka podignute su sastojine na odgovarajućem broju pokusnih ploha. U ovom radu prof. Peneva su podaci za slijedeće primjere: 1. Stablo smreke staro 30 godina kao so 1 i t e r imalo je pp 12 cm, temeljnicu 113 cm2, a drvnu masu 0,083 m3 odnosno po 1 m2 projekcije krošnje 3,22 kg drvne mase, a grup a od 3 stabla promjera u prsnoj visini 12, 12 i 14 cm imala je temeljnicu 380 cm2, a masu 0,285 m3 odnosno po 1 m2 projekcije krošanja 8,02 kg drveta; 2. stabla smreke stara 80 godina: — rasla kao samc i imala su pp 36 cm, visinu 24 m, masu 1,10 m3 odnosno po 1 m2 projekcije krošnje 20,7 kg drveta, a rasla kao grup a od 4 stabla imala su zbroj promjera u prsnoj visini 116 cm (u rasponu |