DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 52     <-- 52 -->        PDF

AKTUALNA PROBLEMATIKA


NEKI REZULTATI ISTRAŽIVANJA PRIRASTA STABALA
U SKUPNOM RASTU


Kod sela Kozino, nedaleko Zadra, 1946. godine izvršeno je pošumljavanje
alepskim borom površine od cea 2 ha. Pošumljavanje je izvršeno na klasičan
način sadnjom sadnica u rupe manjih dimenzija, uglavnom ne većim od
40X40X40 cm. U jednu rupu (sadno mjesto) posađeno je po jedna ili dvije
biljke. Uspjeh sadnje bio je gotovo stopostotan. Razvoj sastojine, uzevši u
obzir bonitet staništa, bio je dobar i u starosti od desetak godina prosječni
prsni promjer sastojine iznosio je oko 10 cm. Razlika dimenzija, u prosjeku,
nije bilo između stabala koja su na sadnom mjestu bila kao samci i stabala
dvojaka, tj. po dva na pojedinom sadnom mjestu što znači da je u potonjem
slučaju prirast drvne mase po sadnom mjestu kod dvojaka bio oko dva puta
veći, nego kod stabala samaca.


U šumi Kaočina gaj, više Kaštel Sućurca kod Splita, Savezni institut za
pošumljavanja i melioraciju krša u Splitu osnovao je 1951. godine pokusnu
plohu za praćenje razvoja sastojine nakon sječe na panj (podmladne, resurekcione
sječe). Pored ostalog, ispitivan je i utjecaj smanjivanja broja izdanaka
u novo nastalom grmu odnosno skupini izdanaka i izbojaka na prirast
ostalih izdanaka. Pokazalo se, da razlika u prirastu, kako visinskom tako
i debljinskom, između čišćenih i nečišćenih grmova nije bilo ili su one bile
neznatne (1).


Na ove konstatacije sjetili smo se upoznavši referat prof, dr Nikole P eneva:
Biotehničeskijat progres v gorskoto stopanstvo,
objavljenog u časopisu »Priroda« (2). U tom radu nalazi se i tumačenje iznijetih
naših opažanja i mjerenja, jer u njemu prof. Penev iznosi rezultate istraživanja
o prirastu stabala raslih kao samci (soliteri — u relativnom smislu
pojma) i raslih u grupi (kompleksno) i to kako grupa nastalih prirodnim načinom
tako i grupa posađenih u cilju istraživanja ove pojave. Od prirode,
grupe stabala (kite stabala) nalaze se u sastojinama na Staroj Planini, Rili,
Pirinu, Rodopama i Strandži, a sadnjom biljaka podignute su sastojine na
odgovarajućem broju pokusnih ploha.


U ovom radu prof. Peneva su podaci za slijedeće primjere:


1.
Stablo smreke staro 30 godina kao so 1 i t e r imalo je pp 12 cm, temeljnicu
113 cm2, a drvnu masu 0,083 m3 odnosno po 1 m2 projekcije krošnje
3,22 kg drvne mase, a grup a od 3 stabla promjera u prsnoj visini 12,
12 i 14 cm imala je temeljnicu 380 cm2, a masu 0,285 m3 odnosno po
1 m2 projekcije krošanja 8,02 kg drveta;
2.
stabla smreke stara 80 godina:
— rasla kao samc i imala su pp 36 cm, visinu 24 m, masu 1,10 m3 odnosno
po 1 m2 projekcije krošnje 20,7 kg drveta, a rasla kao grup a
od 4 stabla imala su zbroj promjera u prsnoj visini 116 cm (u rasponu