DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Navodno je i sam ca r Franj o nakon pada Napoleona prilikom obilaska povraćenih područja jednom rekao: »Šteta šio ti Francuzi nisu duljeovdje ostali, oni bi još mnogo toga bili učinili«. U toku razvojačenja Vojne krajine i njenog vraćanja pod vlast hrvatskog bana i Sabora donesen je 8. VI 1871. Zakon kojim se otkupljuju servituti graničara na drvo i pašarenje. Polovica državnih šuma u kojima su krajišnici imali pravo korišćenja, predala se u nadležnost pukovnija, a druga polovica ostala je isključivo državna. Iz tih pukovnijskih šuma formirane su godine 1873. šume imovnih općina. Na području Like formirana je samo Otočka imovna općina jer se krajišnici Ličke pukovnije nisu mogli nagoditi koja polovina šuma treba njima pripasti. Zbog toga su poslove za šume ličke pukovnije vodile i nadalje državne šumarije, a na području Otočca djelovale su dvije šumarije (sa sjedištem u Krasnom): jedna za državne šume, a druga za šume imovne općine. Imovne općine i sve njihove institucije dokinute su u godini 1941, kada su spojene s državnim šumama, a pravoužitnici izjednačeni s ostalim građanima. Pojedina sela ili općine mogle su se odvojiti iz imovne općine s dijelom šuma koje su im pripadale. Tako su nastale zemljišne zajednice, za koje je donesen Zakon 25. IV 1894. Mora se napomenuti da se državnim šumama bolje gospodarilo nego šumama bivših imovnih općina, prvo zato šio nisu bile opterećene servitutom, a drugo što su njihovi lugari i šumari primali redovitije svoje plaće od države nego imovinski od vlastitih prihoda. ŠUMARSTVO LIKE OD GODINE 1918. DO OSLOBOĐENJA Za vrijeme bivše kraljevine Jugoslavije formirane su u Lici šumske uprave za državne šume u Gospiću, Karlobagu, Svetom Roku, Donjem Lapcu, Plitvičkom Ljeskovcu, Vrhovinama i Otočcu sa 138.766 ha šumske površine pod direkcijom šuma u Sušaku i šumske uprave za šume imovnih općina sa sjedištem u Brinju, Otočcu, Vrhovinama, Korenici i Perušiću sa 62.991 ha šumskih površina. I dok su godine 1765. za cijelo to područje (i uz njega još i područje Senja i Jezerana) bila predviđena 2 šumara, jedan pristav lovnik i dvadeset lugara, dotle je već 1938. na ličkom području i na otočkom području državnih šuma i šuma imovnih općina bilo angažirano 12 šumara i 60 lugara, uz koje je radilo još i 111 drugog kvalificiranog šumarskog osoblja. 1 usprkos tako brojnom osoblju odnos stanovništva Like prema šumi bio je gori nego za vrijeme Austro-Ugarske. Sresko načelstvo u Otočcu žali se godine 1936. Kr. banskoj upravi da počam od godine 1930. zapanjujuće raste broj šumskih šteta i haračenje šumama. Tako je 1930. prijavljeno na tom području 4.577 šumskih šteta, u godini 1935. podneseno je 7.753 prijave, a u samih 6 mjeseci 1936. bilo je već 5.154 prijava. Gotovo sve te prijave odnosile su se na štete u šumama Otočke imovne općine, koja je uz ličke »srezove« obuhvaćala i »srez« Krasno i Senj kao i |