DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 45     <-- 45 -->        PDF

1.
nova cesta iz Velikog i Malog Samarskog do luke Kovačice u dužini
od 3 1/2 sata,
2.
da se proširi cesta Gospić—Bag,
3.
da se popravi stari put u luku Cesaricu.
U Otočkoj pukovniji planiralo se:


1. Popravak vlake na Stinicu,
2.
Vlaka na Porto Lukovo,
3.
Stari put prema Sv. Jurju,
4.
Novi put od Konjske drage nad Donjim Kosinjem prema Krasnu i na
Sv. Juraj,
5.
Cesta za Senj,
6.
Cesta iz Drežnica preko Krmpota na Senj,
7.
Popravak puta u Porto Povile.
Prema troškovniku nekog zidarskog »palira« iz Rijeke, troškovi za te
radove iznosili bi 66.000 forinti, dok je general F. Z. M. Beck u svom izvješću
od 2. III 1765. tvrdio da će ta cijena iznositi i 100.000 forinti.


No usprkos tako visokoj cijeni sve su te ceste izgrađene, a najuspjelije
ceste — Jozefinska od Karlovca preko Velike Kapele i Vratnika u Senj, zatim
cesta Sveti Rok—Obrovac i Gospić—Karlobag, izvedene su pod rukovođenjem
proslavljenog i briljantnog graditelja Josipa Kajetana K n e ž i ć a.


Njegova grobnica stoji gotovo nepoznata ispod Vratnika kod Majorije


— a tisuće turista i putnika tih najljepših cesta Hrvatske i ne znaju gdje da
odaju i najmanju počast kostima tog genijalnog ali skromnog čovjeka, koji
je Velebit učinio prohodnim, ali i svoj život ostavio na Velebitu.
Nadzor nad šumama ličke pukovnije povjeren je jednom šumaru s 2
strana i 6 domaćih lugara sa sjedištem u Oštarijama na karlobaškoj cesti.
Otočkom šumaru određeno je sjedište u Krasnu, a s obzirom na veći kotar
dobio je na pomoć 4 strana i 8 domaćih lugara, i povrh toga jednog najboljeg
šumara-lovca kao pristava.


Svaki šumar imao je godišnju plaću 450 forinti, a lugar mjesečno 10
forinti i stan u šumi koju nadzire, ili naknadu za primjerenu stanarinu.
Uporedo s opisom šuma i uputama za njihovo gospodarenje predložen
je po Franzoniju i nacrt šumskog reda, koji je potvrdio c. kr. ratno vijeće


6. VII 1765.
U instrukcijama za šumare i nacrtu šumskog reda za Karlovački generalat
upućuju se šumari da moraju savjesno i pošteno obavljati svoju dužnost,
da ne smiju trgovati drvetom, a krajiške šume da moraju barem svakih 14
dana točno pregledati.


Graničarima je ukinut slobodan izbor i sječa stabala za njihove potrebe
bez prethodne šumarske doznake.


Za graničare je ipak odobravana sječa drveta besplatno, a svi ostali građani
morali su drvo plaćati po određenom cjeniku.


Zabranjeno je svako obaranje stojećih stabala, bilo za ogrjev bilo za rezanje
u daske, dok se iz šume ne pokupi sva leževina ili stabla izvaljena od
vjetra.


U svrhu štednje drveta zabranjeno je podizanje drvenih plotova iz cijepanih
komada, a uvođenje zatvorenih ognjišta (štednjaka) preporučivano je
još ranije.


303