DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 28 <-- 28 --> PDF |
dina. Autor je ustanovio da brzorastuće provenijencije evropskog kao i ja panskog ariša imaju slabu pravnost debla. KEIDING, H. (1970) je kod ariša primjenio sistem ocjenjivanja pravnosti debla u deset klasa, i to: 1. na bazi stepena zakrivljenosti i 2. na bazi broja krivina. Taj sistem je, u stvari, mo dificirani sistem istog autora iz 1965. i 1966. godine. Primjenjen je tzv. X2 test (hi-kvadrat). Kao osnova za testiranje uzeta je kontrola S-3892 (dobivena unutarvrsnim kontroliranim oprašivanjem). Na osnovi toga testa za daljnju produkciju sjemena preporučene su dvije sjemenske plantaže, dok se druge dvije ne preporučuju u tu svrhu. U našim istraživanjima na potomstvu evropskog ariša primjenjen je si stem okularnog ocjenjivanja pravnosti debla, na taj način da su pravna de balca, ocjenjena ocjenom 1; stabalca s jednom blagom krivinom ocjenom 2; s jednom jakom krivinom ocjenom 3; s dvije jake krivine ocjenom 4; s tri jake krivine ocjenom 5. Prosječne vrijednosti pravnosti debla, na bazi ocjenjivanja i brojenja krivina, kreću se od 1,30 (familija SO-23) do 3,18 (familija SO-21). Ovdje je interesantno napomenuti da familija SO-21 ima najveći visinski i debljinski prirast, a prosječno manju pravnost. Poredak familija prema prosječnim vrijednostima i rezultati provedenog Duncan-ovog testa na individualnoj bazi prikazani su u Tabeli 5. Jasno se vidi iz navedene tabele, ßa su dobivene signifikantne razlike između pojedinih familija na nivou od 3%. F-test je signifikantan na nivou od 1%, a proveden je na bazi sredina redova po pojedinim familijama (Tabela 4). Preživljavanje Prilikom testiranja potomstva i pokusa provenijencija vrlo važnu ulogu igra i postotak preživjelosti biljaka nakon klijanja u rasadniku, presadnje u rasadniku, te presadnje na teren u vidu poljskog pokusa. Važan je također i razvoj, kao i preživjelosti biljaka u pokusu, budući da veći postotak preživjelosti ,odnosno sposobnost prilagodbe na različite stanične uvjete, u krajnjoj liniji povećava produkciju drvne mase. U svojo knjizi »Die Bastardierung in der Gattung Larix« DIMPFLEMEIER, R. (1959) opisujući jedan komparativni pokus osnovan 1927 godine, a koji se sastojao od evropskog i japanskog ariša te njihovog međuvrstnog hibrida, iznosi da su hibridi stari 21 godinu preživjeli u iznosu od 57%. Iza hibrida je evropski ariš sa 32%, a potom slijedi japanski ariš s 21%) preživjelosti. MILLER, J. T. i THULIN, I. J. (1967), također, navode da su prosječne vrijednosti postotka preživljavanja kod hibrida između evropskog i japanskog ariša najveće u odnosu na obje roditeljske vrste u pokusu provenijencija u Novom Zelandu. KEIDING, H. (1970) u svom radu na testiranju potomstva ariša iz različitih sjemenskih plantaža navodi da je postotak preživjelosti velik (92% i 96%). Nasuprot tome potomstvo ariša iz samooplodnje ima vrlo nizak postotak preživjelosti. Naša istraživanja na testu potomstva ariša odnose se na postotak preživjelosti od vremena osnivanja pokusa do izmjera (proljeće 1970) po familijama i ponavljanjima. Podaci su obrađeni analizom varijance, i to za postotak preživjelosti bez transformacije i za transformirane podatke (Tabela 4). |