DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 27 <-- 27 --> PDF |
u različitim populacijama, autor pretpostavlja da je istraživana karakteristika pod jakim utjecajem genetske kontrole, odnosno nasljeđa. Na ovu pretpostavku upućuju i mnogi radovi iz literature s različitim vrstama drveća. U našim istraživanjima na testu potomstva evropskog ariša kut insercije grana ocjenjivan je i jednostrano svrstavan u tri klase i to: 30°—60°, ocjena 1,60"—90°, ocjena 2,90° i više, ocjena 3. Kut insercije grana je ocjenjivan u sredini krošnje. Ovakav način ocjenjivanja izvršen je radi jednostavnijeg analiziranja. Analiza varijance (Tabela 4) pokazuje da razlike među familijama za kut insercije grana u sredini krošnje, nisu signifikantne na nivou od 5%. Koeficijent varijabilnosti je relativno nizak i iznosi 8,64´a/0. Prosječne vrijednosti familija za kut insercije grana kreću se od 2,4687 (familija SO-29) do 2,8400 (familija SO-30). Iako F-test nije signifikantan na nivou od 5%, iz Duncan-ovog testa za kut insercije grana vidljive su signifikantne razlike između pojedinih familija. Poredak familija i razlike među njima dane su u Tabeli 5. Pravnost debla Pravnost debla je, općenito, vrlo poželjno svojstvo. Odstupanja od pravnosti debla u obliku, kao što je zakrivljenost djelomična ili potpuna, ili dvostruka zakrivljenost, kao i pad promjera (u vezi s punodunošću) uzrokuju smanjenje vrijednosti i najčešće smanjenje drvne mase najvrijednijeg dijela stabla. Pravnost debla i njezini efekti na kvalitet drva od velike su važnosti za upotrebna svojstva drva, a na osnovi toga i za oplemenjivača. Radi svoje ekonomske važnosti i velikog stupnja genetske kontrole, pravnost debla je svojstvo koje je uključeno u programima oplemenjivanja kod mnogih šumskih vrsta (SHELBÖURNE, C. J. A. 1966). Konstantne razlike u pravnosti debla među geografskim rasama Pinus ponderosa pronašli su CALLAHAM, R. Z. i LIDCICOET, A. R. (1961), te SQUILLACE, A. E. i SILEN, R. R. (1962). Prema literaturi, poznato je da su za mjerenje i procjenjivanje pravnosti debla korištene različite metode. Najjednostavnija i najmanje točna metoda je okularna procjena pravnosti. Prema rezultatima ŽUFA, L. (1969), mjerenje pravnosti debla kod crne topole uz izračunavanje otklona od vertikalne osi čini se da s praktičnog stajališta daje zadovoljavajuće rezultate. Metoda koju je ŽUFA, L. primjenio dala je realne rezultate i kod izračunavanja genetske kontrole za pravnost debla. ŽUFINU metodu primjenili su VIDAKOVIĆ, M. i ASHAN, J. (1970) kod rada s shishamom (Dalbergia sisso Roxb.). Fotogrametrijska metoda za mjerenje pravnosti debla razrađena je od SHELBÖURNE, C. J. A. i NAMKOONG, G. (1965) a primjenjena od strane SHELBOURNE, C. J. A. (1966). Ona je izgleda, još točnija od metode koju je primjenio ŽUFA, ali je poteškoća u tome što je komplicirana. SCHOBER, R. (1969) je opisao metodu koju je upotrijebio r. prvoj procjeni pravnosti debla 11—12 godina starog testa provenijencija evropskog ariša. Ustanovio je da je pravnost debla jako uvjetovana provenijencijom. Najbolju pravnost imale su provenijencije evropskog ariša iz istočnih Alpi (specijalno iz Wienerwald-a) od kojih je 69% individua imalo pravna debla. Brzorastući ariš iz Sudeta imao je vrlo slabu pravnost debla. Istu konstataciju utvrdio je i BACHLER, J. (1969) u internacionalnom pokusu provenijencija ariša (osnovanom 1958/59. god.) kod starosti od 8 go |