DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Tabela 3. Prosječne vrijednosti, standardne devijacije, koeficijenti varijabilnosti te brojstabala za proučavane karakteristike u 8 godina starom testu potomstvaevropskog ariša a "S o 8.Ä Srednja vrijednost Karakterist ka L3 11 O «´§ CO a <" -a <" _«s "ö .J5, atj os ** a) > fig W TS Prsni promjer m m 24,29 13,0350 49,71 673 Visine cm 287,28 84,6545 26,49 673 Broj grana na 1 dužnom metru kom 32,02 7,4882 21,50 673 Promjer najdeblje grane m m 9,21 2,1289 22,98 673 Dužina najdeblje grane cm 79,33 18,1047 21,37 673 Promjer u sredini krošnje m m 27,74 8,4960 28,78 673 Kut grananja ocjena 2,66 0,4746 16,21 673 Pravnost ocjena 1,90 1,0940 51,95 673 Postotak preživljenja °/o 80,16 15,8313 17,52 76 Arcsin — transformac ja 1,02 0,3332 28,65 76 Kvadratni korjen — transformacija 8,91 0,9113 9,11 76 Log — transformacija 1,89 0,0915 4,34 76 Debljinski i visinski prirast Analiza varijance (Tabela 4) pokazuje da razlike među familijama za prsne promjere nisu signifikantne na nivou od 5´%. Ovdje treba reći da je analiza varijance izvršena shodno Tabeli 1, odnosno na bazi aritmetičkih sredina redova, a ne na individualnoj bazi. Iz Tabele 4. vidljivo je da koeficijent varijabilnosti iznosi 49,71%, na osnovi analize varijance na individualnoj bazi. Prosječne vrijednosti familija za prsne promjere kreću se od 20,14 mm (familija S3-34) do 30,88 mm (familija SO-21). Iako F-test nije signifikantan na nivou od 5%, iz Duncan-ovog testa ustanovljene su signifikantne razlike između pojedininh familija (Tabela 5). Iz analize varijance (Tabela 4) za ukupni visinski prirast vidljivo je da postoji signifikantna razlika među familijama na nivou od 5´%. Prosječne vrijednosti za visinski prirast kreću se od 250,10 cm (familija SO-17) do 352,18 cm (familija SO-21). Familija SO-21 ima najveće prsne promjere i visinski prirast, što pokazuje vrlo blizak odnos između tih karakteristika. Prosječne vrijednosti familija i razlike među njima vidljive su u Tabeli 5. Koeficijent varijabilnosti proučavane karakteristike iznosi 26,49%. DIMPFLMEIR R. (1959), u svojoj knjizi »Die Bastardierung in der GATTUNG LARIX«, dao je pregled radova na hibridizaciji sa šumskim vrstama kao i u rodu Larix. Na hibridizaciji ariša radili su: SYRACH-LARSEN, C. (1934) i (1947); MARION RHOMEDER i DIMPFLMEIR, R. (1952); GÖTHE, H. (1952); VIDAKOVIĆ, M. (1959), (1962) i (1967); MATHEWS, et. al. (1960). |