DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tuški laz slaba, a u šumskom predjelu Toričak postoji jako slaba korelacija samo za prirast zadnjih pet godina. e) Korelacioni koeficijenti nultoga reda između debljinskog prirasta i prsnog promjera odnosno između debljinskog prirasta i visine (Tabela 4) su u sva tri predjela pozitivni. U šumskom predjelu Toričak korelacija je srednja do jaka, a u šumskim predjelima Sušica i Tuški laz slaba. Uz isključenje utjecaja prsnog promjera nema korelacije između debljinskog prirasta i visine u šumskom predjelu Tuški laz i Toričak dok je u šumskom predjelu Sušica ova korelacija jako slaba. Uz isključenje utjecaja visine nema korelacije između debljinskog prirasta i prsnog promjera u šumskom predjelu Sušica, dok u šumskim predjelima Tuški laz i Toričak postoji slaba korelacija, ipak se nazire nešto veća korelacija u šumskom predjelu Toričak. Isključujući utjecaj visinskog prirasta korelacioni koeficijenti postaju nešto veći u šumskom predjelu Sušica i Tuški laz, a u šumskom predjelu Toričak nešto manji s obzirom na korelacione koeficijente nultog reda. Uz isključenje združenog utjecaja visine i visinskog prirasta korelacija između debljinskog prirasta i promjera je najslabija u šumskom predjelu Sušica a najjača u šumskom predjelu Toričak. Korelacija između debljinskog prirasta i visine, uz isključenje utjecaja prsnog promjera i visinskog prirasta, postoji samo u šumskom predjelu Sušica. f) Multiple linearni korelacioni koeficijenti između visinskog prirasta, prsnog promjera i visine (Tabela 5) su jako slabi u sva tri šumska predjela. g) Daleko bolju združenost pokazuje kombinacija varijabli visinski prirast, prsni promjer i debljinski prirast odnosno visinski prirast, visina i deb- Ijinski prirast. U šumskom predjelu Sušica korelacija je jaka (Rs.n = 0,566, R.8,2-= 0,547), u šumskom predjelu Tuški laz slaba (R.8,17 = 0,398, R.8,27 = 0,387), a u šumskom predjelu Toričak vrlo slaba (R.8,17 = 0,259, Rs,27 = 0,238). h) Kombinacija od četiri varijable, visinski prirast, prsni promjer, visina i debljinski prirast je nešto bolja u šumskom predjelu Sušica (R8,is7 = 0,569) podjednako u šumskom predjelu Tuški laz (R«,m = 0,398) i također nešto bolja u šumskom predjelu Toričak (R.8,127 = 0,261). Napominjemo da se promatrani korelacioni koeficijenti odnose na linearnu ovisnost i da bi vjerojatno korelacija kod krivolinijske ovisnosti bila jača. LITERATURA 1. E m r o v i ć B.: Fotometoda za mjerenje visinskog prirasta, Šumarski list, br. 7—8, 1966. 2. Gieruszynsk i T.: O oznaczaniu przyrostu wysokosci drzew na pniu, Acta agraria et silvestria, Vol. 1, 1961. 3. Klepa c D.: Komparativna :straživanja debljinskog, visinskog i volumnog prirasta u fitocenozi jele i rebrače; Šumarski list br. 2—3, 1954. 4. Klepa c D.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb 1963. 5. Smit h J. H. G.: Factors influencing the accuracy of estimation of growth of Douglas fir trees; Mitt Schwe z Anst. f. d. forstl. Versuchswesen, Bd. 42, Heft 4 1966. 6. Spur r H. S.: Forest Inventory, New York 1952. 272 |