DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 13     <-- 13 -->        PDF

3.6 MultipU korelacioni koeficijenti (Tabela 5)
Stupanj združenosti dviju varijabli pokazuju nam korelacioni koeficijenti
nultoga reda, dok multiple korelacioni koeficijenti uključuju linearan odnos
između više od dviju varijabli.


Općenito možemo reći da u sva tri šumska predjela postoji jako slaba
združenost između visinskog prirasta, prsnog promjera i visine (Tabela 5).
Združenost između visinskog prirasta, prsnog promjera i debljinskog prirasta
je nešto bolja. U šumskom predjelu Sušica postoji jaka korelacija između
ovih varijabli, u šumskom predjelu Tuški laz je slaba a u šumskom
predjelu Toričak vrlo slaba.


Ako uzmemo u obzir kombinaciju od četiri varijable, visinski prirast,
prsni promjer, visina i debljinski prirast, korelacija se nije poboljšala već
je gotovo ista kao kod triju varijabli. Multipli korelacioni koeficijenti Rg,i7
između šumskog predjela Sušica i Toričak međusobno se signifikantno razlikuju
(c = 4,120), a između Sušice i Tuškog laza (c = 2,442) odnosno Tuškog
laza i Toričaka (c = 1,772) ne znamo da li postoji ili ne postoji razlika.
U šumskom predjelu Sušica svi promatrani multipli korelacioni koeficijenti
su signifikantno različiti od nule, osim rs.ia = 0,166 koji nam pada unutar 95
i 99 postotne granice signifikantaosti (1,96 sr = 0,130, 2, 576 sr = 0,170). V
šumskom predjelu Tuški laz samo se korelacioni koeficijenti r5,ia i rs.iž ne
razlikuju signifikantno od nule, dok u šumskom predjelu Toričak svi su multipli
korelacioni koeficijenti signifikantno različiti od nule.


4. ZAKLJUČAK
Na području Gorskog kotara u sastojinama jele Blechno-Abietum, Horv.
1938. (šumski predjel Sušica i Tuški laz) i Fagetum-abietetosum Horv. 1938.
(šumski predjel Toričak) izvršili smo na oborenim stablima izmjeru prsnog
promjera, totalne visine, debljinskog i visinskog prirasta. Sa snimljenim podacima
izvršili smo multiple linearnu korelacionu analizu, čiji rezultati su
prikazani u navedenim tabelama. Na osnovi dobivenih korelacionih koeficijenata
možemo zaključiti:


a) Korelacija između visinskog prirasta i prsnog promjera odnosno između
visinskog prirasta i visine je u sva tri šumska predjela jako slaba bez
obzira o kojem se redu korelacionih koeficijenata radi (Tabela 1). Jedino u
šumskom predjelu Sušica parcijalni korelacioni koeficijenti prvoga reda, uz
isključenje utjecaja debljinskog prirasta, su srednje jakosti. S obzirom na
predznak korelacija je u šumskim predjelima Sušica i Tuški laz negativna
a u šumskom predjelu Toričak pozitivna.


b) U sva tri šumska predjela postoji vrlo jaka veza između debljinskog
prirasta zadnjih i predzadnjih pet godina (Tabela 2).


c) Visinski prirast zadnjih i predzadnjih pet godina pokazuje jaku vezu
u šumskim predjelima Sušica i Tuški laz, dok je u šumskom predjelu Toričak
ova veza jako slaba (Tabela 2).


d) Korelacija između visinskog i debljinskog prirasta (Tabela 3, Tabela 2)
u sva tri šumska predjela je pozitivna, u šumskom predjelu Sušica srednja,