DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1973 str. 13 <-- 13 --> PDF |
3.6 MultipU korelacioni koeficijenti (Tabela 5) Stupanj združenosti dviju varijabli pokazuju nam korelacioni koeficijenti nultoga reda, dok multiple korelacioni koeficijenti uključuju linearan odnos između više od dviju varijabli. Općenito možemo reći da u sva tri šumska predjela postoji jako slaba združenost između visinskog prirasta, prsnog promjera i visine (Tabela 5). Združenost između visinskog prirasta, prsnog promjera i debljinskog prirasta je nešto bolja. U šumskom predjelu Sušica postoji jaka korelacija između ovih varijabli, u šumskom predjelu Tuški laz je slaba a u šumskom predjelu Toričak vrlo slaba. Ako uzmemo u obzir kombinaciju od četiri varijable, visinski prirast, prsni promjer, visina i debljinski prirast, korelacija se nije poboljšala već je gotovo ista kao kod triju varijabli. Multipli korelacioni koeficijenti Rg,i7 između šumskog predjela Sušica i Toričak međusobno se signifikantno razlikuju (c = 4,120), a između Sušice i Tuškog laza (c = 2,442) odnosno Tuškog laza i Toričaka (c = 1,772) ne znamo da li postoji ili ne postoji razlika. U šumskom predjelu Sušica svi promatrani multipli korelacioni koeficijenti su signifikantno različiti od nule, osim rs.ia = 0,166 koji nam pada unutar 95 i 99 postotne granice signifikantaosti (1,96 sr = 0,130, 2, 576 sr = 0,170). V šumskom predjelu Tuški laz samo se korelacioni koeficijenti r5,ia i rs.iž ne razlikuju signifikantno od nule, dok u šumskom predjelu Toričak svi su multipli korelacioni koeficijenti signifikantno različiti od nule. 4. ZAKLJUČAK Na području Gorskog kotara u sastojinama jele Blechno-Abietum, Horv. 1938. (šumski predjel Sušica i Tuški laz) i Fagetum-abietetosum Horv. 1938. (šumski predjel Toričak) izvršili smo na oborenim stablima izmjeru prsnog promjera, totalne visine, debljinskog i visinskog prirasta. Sa snimljenim podacima izvršili smo multiple linearnu korelacionu analizu, čiji rezultati su prikazani u navedenim tabelama. Na osnovi dobivenih korelacionih koeficijenata možemo zaključiti: a) Korelacija između visinskog prirasta i prsnog promjera odnosno između visinskog prirasta i visine je u sva tri šumska predjela jako slaba bez obzira o kojem se redu korelacionih koeficijenata radi (Tabela 1). Jedino u šumskom predjelu Sušica parcijalni korelacioni koeficijenti prvoga reda, uz isključenje utjecaja debljinskog prirasta, su srednje jakosti. S obzirom na predznak korelacija je u šumskim predjelima Sušica i Tuški laz negativna a u šumskom predjelu Toričak pozitivna. b) U sva tri šumska predjela postoji vrlo jaka veza između debljinskog prirasta zadnjih i predzadnjih pet godina (Tabela 2). c) Visinski prirast zadnjih i predzadnjih pet godina pokazuje jaku vezu u šumskim predjelima Sušica i Tuški laz, dok je u šumskom predjelu Toričak ova veza jako slaba (Tabela 2). d) Korelacija između visinskog i debljinskog prirasta (Tabela 3, Tabela 2) u sva tri šumska predjela je pozitivna, u šumskom predjelu Sušica srednja, |