DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 91 <-- 91 --> PDF |
ZAKONI ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I KORIŠCENJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U Narodnim novinama SR Hrvatske broj 14 od 16. travnja o. g. objavljen je republički zakon o prostornom uređenju i korišćenju građevinskog zemljišta. Za nas je ovaj zakon, uz ostalo, interesantan, jer se u III glavi ovoga zakona govori o zaštiti čovjekove okoline i donosi niz mjera zaštite i unapređenja čovjekove sredine putem prostornog uređenja i korišćenja građevinskog zemljišta. Stoljećima* su ljudi smatrali, da su prirodna bogatstva zemljišta, mora, voda, šuma, zraka beskonačna. Međutim je čovjek svojim djelovanjem narušavao postojeće prirodne sisteme, koji automatski regeneriraju tlo, zrak i vodu tj. te samoobnavljajuće cikluse. To narušavanje ravnoteže po čovjeku se dalje nastavlja i to na štetu »homo sapiensa«. Napose je stanje zagađenosti životne okoline veoma ozbiljno i iz godine u godinu se, naročito u pojedinim lokalitetima sve više pogoršava. U mnogim gradovima i industrijskim centrima zagađenost je dostigla veoma ozbiljne razmjere. Međutim, kako se veliki grad može istinski osloboditi posljedica zagađenosti koje iz toga nastaju, pokazao je London! Ovih se dana u dnevnoj štampi moglo pročitati kako su stručnjaci Šumskog gospodarstva — Bled izračunali za područje Jesenica, da gubitak drvne mase kroz 10 proteklih godina zbog zagađenosti zraka iznosi preko 15.000 m3 drveta. Naša štampa je također donijela vijest da je u dolini Mežice kod Zerjava u Sloveniji propala sva vegetacija, jer mjesna topionica ispušta dnevno oko 15 tona sumpornog dioksida u atmosferu. Velike termoelektrane i toplane dnevno ispuštaju u zrak i više od 3—20 puta veće količine štetnih plinova. U spomenutom Zakonu o prostornom uređenju i korištenju građevinskog zemljišta u glavi I. Opće odredbe govori se o svrsi i cilju ovoga zakona. Tako čl. 2 ka * Preporučujemo stručnjacima šumarstva 1 drvne industrije da se u svojem radu posluže podacima odlične i veoma korisne knjige: U tvrđivanje i društveno vrednovanje općekoris nih funkcija šuma« što ju je priredio i izdao Savez ITSDI Jugoslavije, Beograd 1971. g. že: »Planiranje i uređenje prostora vrši se radi postizanja što boljeg razmještaja svih funkcija u prostoru, zaštite i unapređenja prirodnih i od čovjeka stvorenih vrijednosti, te izgradnje i uređenja naseljenih mjesta, kao i područja, koja su namjenjena za odmor i rekreaciju, a na taj način koji osigurava povoljne uvjete za život i rad ljudi«. Isto tako u čl. 5 stoji: »Vrijednost čovjekove okoline, nastale prirodnom evolucijom i djelovanjem čovjeka, naročito temeljni uvjeti čovjekova opstanka u prirodnoj i izgrađenoj sredini, su pod zaštitom društva.« i dalje u čl. 6 se kaže: »Zemljišna renta, koja je nastala ulaganjem društvenih sredstava u zemljište u svrhu njegovog korištenja za građevinske, prometne, komunalne i privredne svrhe pripada općini, i u pravilu se koristi za uređenje zemljišta i prostora na kome je renta nastala.« U poglavlju II. Planiranje i uređenje prostora i članovi 7—45 reguliraju i govore o republičkim, regionalnim i općinskim prostornim planovima, kao i o urbanističkom planu i prostornom planu područja posebne namjene. Zatim govore o razvojnim i provedbenim planovima, te njihovoj izradi po projektnim organizacijama, koje udovoljavaju propisanim uvjetima. U III. glavi zakon detaljno govori o zaštiti čovjekove okoline na tako prostorno uređenim i korištenim građevinskim zemljištima, kao i o mjerama zaštite i unapređenja čovjekove okoline, u pogledu uređenja prostora. Upravo zbog »Zaštite čovjekove sredine« na području »prostornog uređenja i korištenja građevinskog zemljišta« smatramo potrebnim upozoriti šumarsku javnost na ovaj nedavno izišli Zakon, koji je tek jedan od niza predviđenih zakona i uredaba, koji se dotiče i obuhvaća dio zaštite čovjekove okoline. Zbog toga donosimo III. glavu ovoga Zakona u cijelosti (izvadak iz zakona): III. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE Clan 46. Zaštita i unapređenje čovjekove okoline ostvaruje se primjenom odredaba ovog za 237 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 92 <-- 92 --> PDF |
kona, te drugih zakona i propisa donesenih na temelju zakona. Clan 47. Mjere zaštite i unapređenja čovjekove okoline, u pogledu uređenja prostora, pobliže se utvrđuju: — planovima prostornog uređenja i — drugim planovima i odlukama koje donose društveno-političke zajednice, nadležni organi i stručne službe, organizacije udruženog rada, i njihova udruženja, te društvene i druge organizacije. 1. Osobito zaštićena područja Clan 48. Osobito vrijedni dijelovi čovjekove okoline su pod posebnom zaštitom i to: — posebno zaštićeni objekti prirode (u smislu Zakona o zaštiti prirode), — spomenički kompleksi i urbanističke cjeline u smislu Zakona o zaštiti spomenika kulture), — more i morska obala i — osobito vrijedne vode (izvori, vodotoci, prirodna i umjetna jezera) i njihove obale. Objekti prirode, spomenički kompleksi, urbanističke cjeline, morska obala i posebno vrijedne vode iz stava 1. ovog člana (u daljnjem tekstu: osobito zaštićena područja), utvrđuju se na temelju ovog zakona i drugih zakona koji važe za te oblasti. Clan 49. Akt o proglašenju osobito zaštićenog područja donosi nadležna društveno-politička zajednica. Clan 50. Osobito zaštićena područja unose se u planove prostornog uređenja. Društveno-politička zajednica i organ upravljanja brinu se o osobito zaštićenom području, a naročito o ostvarivanju namjene radi koje se područje stavlja pod zaštitu. Clan 51. Radnje koje mogu prouzrokovati promjene u osobito zaštićenom području mogu se odabrati i izvoditi samo ako ne narušavaju vrijednosti sredine, te ako nisu U suprotnosti s namjenom zaštite i ne ugrožavaju biološko-ekološku ravnotežu prostora. Clan 52. Na području koje ima značaj zaštićenog objekta prirode, spomeničkog kompleksa ili urbanističke cjeline (u smislu člana 48. ovog zakona) radnje iz člana 51. mogu se izvoditi samo na temelju prethodne dozvole nadležnog organa zaštite. I Clan 53. Obale mora, jezera i vodotoka su pod posebnom zaštitom radi očuvanja njihovog prirodnog izgleda i omogućavanja najsvrsishodnijeg korištenja (za pomorstvo, rekreaciju, turizam, vodoopskrbu itd.). Clan 54. Zaštita mora, jezera i vodotoka od zagađenja, u dijelu u kojem nije regulirana posebnim propisima, regulirat će se odlukom općinske skupštine. Odlukom iz stava 1. ovog člana općinska skupština je dužna prema mjesnim prilikama i konfiguraciji tla regulirati pitanje zabrane unošenja krute otpadne materije (staklo, lim, smeće i dr.) u more, jezera i vodotoke kao i zabranu deponiranja te materije na obale mora, jezera i vodotoka. Clan 55. Pod obalom mora, jezera i vodotoka smatra se pojas kopna određen posebnim zakonom. Clan 56. Obale mora, jezera i vodotoka ne mogu se zauzeti niti ograditi niti se na njima mogu podizati zgrade i drugi objekti osim u slučajevima kada je to provedbenim planom predviđeno. Provedbenim planom mora se osigurati slobodan pristup obali, kao i slobodan prolaz uz obalu u odgovarajućoj širini, osim kod građenja vojnih objekata i objekata potrebnih za općenarodnu obranu, te kod privrednih objekata ako to zahtijeva proizvodni proces (lučki uređaji, pristaništa, brodogradilišta i si.). Clan 57. Planom prostornog uređenja ili odlukom općinske skupštine utvrđuje se zaštitni obalni pojas uz more u odgovarajućoj širini zavisno o konfiguraciji terena i drugih karakteristika kao i o namjeni površara. i Zaštitni obalni pojas utvrđuje se planom ili posebnom odlukom općinske skupštine i za obalni pojas osobito vrijednih voda. j,, Clan 58. Zaštitni obalni pojas utvrđuje se u skladu s ciljevima iz člana 53. ovog zakona. U zaštitnom obalnom pojasu ne mogu se graditi nikakvi objekti ako nije donesen provedbeni plan. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Član 59. Osobito vrijednim vodama iz člana 48. ovog zakona smatraju se vode koje su zbog pejsažnih vrijednosti ili zbog važnosti za vodoprivredu i vodoopskrbu, razvoj rekreacije i turizma ili drugih razloga od šireg društvenog značenja. 2. Ugroženi dijelovi čovjekove okoline Clan 60. Dijelovi čovjekove okoline koji su ugroženi stavljaju se pod poseban režim, i to: — ugrožena prirodna sredina (tlo, zrak, voda, pojedini predjeli) i —ugrožena urbana sredina u građanskom, higijenskom, psihofizičkom, socijalnom, estetskom i drugom smislu. Clan 61. Ugroženi dijelovi čovjekove okoline utvrđuju se planom prostornog uređenja ili posebnom odlukom općinske skupštine. Planom ili odlukom iz stava 1. određuje se predmet i područje zaštite, mjere sanacije i druge mjere. Clan 62. Građevinski i drugi radovi koji se izvode na tlu moraju se izvesti tako, da ne ugrožavaju trajno stabilnost tla, opstanak biljnog pokrova i vrijednosti pejsaža. Clan 63. Korisnik eksploatacionog polja dužan je tijekom i po završenoj eksploataciji izvršiti sanacione radove prema sanacionom planu odobrenom po nadležnom organu uprave društveno-političke zajednice. Clan 64. Izvorišta voda za piće, mineralni, termalni i radioaktivni izvori i podzemne vode kao i druga izvorišta vode moraju biti zaštićeni od zagađivanja. Clan 65. Zaštita voda od zagađenja ostvaruje se: — utvrđivanjem vodozaštitnih zona oko izvorišta iz člana 64, — određivanjem posebnih urbanističkih uvjeta za građenje objekata i postrojenja koji ispuštanjem otpadnih voda i drugih materijala mogu zagaditi vodu, — zabranom izbacivanja štetnih materija i drugih tvari iz plovnih i plutaj ućih objekata i — nadzorom nad objektima, postrojenjima i plutajućim plovnim objektima, kao i nad uređajima za prihvat i pročišćavanje otpadnih tvari i drugim mjerama. Clan 66. Vodozaštitne zone mogu se utvrđivati i oko budućih, prostornim planom predviđenih izvorišta iz člana 64. ovog zakona. Vodozaštitne zone unose se u planove prostornog uređenja. Clan 67. Na području vodozaštitne zone ne mogu se graditi objekti ili izvoditi drugi radovi niti koristiti zemljište na način koji ugrožava kakvoću i količinu vode, ili na drugi način štetno utječe na režim voda. Odobrenje za građenje objekata, koji ispuštanjem štetnih materija ili na drugi način mogu zagaditi vodu, ne može se izdati ako nisu osigurani tehnički i drugi uvjeti za zaštitu voda od zagađenja. Clan 68. Urbanistički uvjeti za građenje objekata i postrojenja iz člana 65. i 67. ovog zakona određuju se uz prethodnu suglasnost organa nadležnih za poslove sanitarne inspekcije i vodoprivrede. Clan 69. Korisnici objekta koji može zagađivati zrak, dužni su da zagađenje svedu na najmanju moguću mjeru i da primijene tehnologiju odnosno način eksploatacije koja neće izazvati zagađenje veće od nužnog i dozvoljenog. Mjere protiv zagađenja zraka propisuju se ovim zakonom i posebnim propisima. Clan 70. U cilju zaštite građana i naselja od zagađenja zraka poduzimaju se urbanističke i druge mjere preventive i zaštite. Urbanističke mjere preventive i zaštite zraka od zagađivanja ostvaruju se naročito: — lociranjem industrijskih kompleksa i postrojenja (željezara, koksara, tvornica cementa, rafinerija, toplana i si.), mjesta za spaljivanje otpadih tvari i drugih izvora zagađenja na odgovarajućoj udaljenosti od stambenih zona, na mjestima gdje će se obzirom na dominantne smjerove vjetrova i konfiguraciji terena štetne posljedice po stanovništvo, imovinu i okolinu, svesti na najmanju moguću mjeru. — priključenjem novih stambenih i industrijskih područja na rajonske kotlovnice ili toplane, — utvrđivanjem zaštitnih zelenih zona (zaštitnih pojaseva) između stambenih naselja i izvora zagađivanja zraka, — izgradnjom sistema zelenih površina i nasada u naseljima i oko naselja radi 239 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 94 <-- 94 --> PDF |
što boljeg provjetravanja i regeneracije zraka i — lociranjem dječjih ustanova, škola, bolnica, igrališta, sportskih terena i drugih mjesta masovnog okupljanja građana na što povoljnijim udaljenostima od izvora zagađivanja. Clan 71. Na područjima veće zagađenosti zraka utvrđuje se urbanističkim planom ili posebnom odlukom općinske skupštine zone kritične zagađenosti zraka. Clan 72. Za zonu kritične zagađenosti zraka, općinska skupština urbanističkim planom ili posebnom odlukom propisuje mjere preventive i sanacije. Clan 73. Mjerama preventive i sanacije iz člana 72. ovog zakona može se propisati: — zabrana izgradnje objekata i postrojenja koja mogu izazvati zagađivanje zraka, — privremena zabrana rada postojećih pogona i postrojenja, — premještanje određenih pogona i postrojenja, — postavljanje uređaja za pročišćavanje zraka na dimnjacima i drugim izvorima zagađivanja, — uvođenje termičkih i drugih sistema grijanja u naselju i pojedinim zgradama, — uvjeti kojima moraju odgovarati ložišta, — zabrana upotrebe određenih vrsta goriva, — ograničavanje upotrebe određenih vrsta prometnih sredstava, garažiranja i — druge mjere. Clan 74. U slučaju kada buka u naselju prelazi ili se predviđa da će prijeći dozvoljenu granicu, utvrđuju se zone zaštite od buke. U zonama iz stava 1, ovog zakona uvodi se posebni režim zaštite od buke putem preventivnih i sanacionih mjera. Zone ugrožene od buke utvrđuju se urbanističkim planom ili posebnom odlukom općinske skupštine. Clan 75. Zašt´.ta od prekomjerne buke provodi se: — lociranjem objekata i postrojenja koji mogu biti izvor prekomjerne buke na odgovarajuću udaljenost od naselja i njegovih stambenih i rekreacionih zona, — premještanjem objekata i postrojenja koja su izvor buke iz ugroženih zona na nove lokacije, — ograničavanjem ili zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjem posebnih uvjeta za njihov rad, — regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničavanja protoka vozila ili isključivanjem iz prometa određenih vrsta vozila, — podizanjem zaštitnih pojaseva visokog zelenila i — drugim mjerama. Clan 76. Da bi se ostvario odgovarajući standard života u naselju, planovima se utvrđuju: — koeficijent izgrađenosti i gustoća naseljenosti, — struktura stanova i standard stanovanja, — komunalna oprema te površine i objekti namijenjeni društvenom standardu i rekreaciji, — uvjeti za promet pješaka i vozila te prometa u mirovanju i — sanitarni, sociološki i drugi uvjeti izgradnje. Clan 77. Poseban režim građenja i korištenja zemljišta može se planom prostornog uređenja ili posebnom odlukom općinske skupštine propisati i za druge dijelove sredine koji se ističu posebnim prirodnim obilježjima ili od čovjeka stvorenim vrijednostima ili su zbog svoje privlačnosti, položaja u blizini većih gradova ili prometnica izloženi nepoželjnim promjenama (zaštitni koridori prometnica, vidikovci, pojedine vizure i dr.). Za dijelove sredine iz stava 1. ovog člana mogu se propisati posebni uvjeti građenja, zabrana građenja, način korištenja poljoprivrednog zemljišta, te šumsko- uzgojne i druge mjere zaštite, unapređenja i oplemenjivanja okoliša. Clan 78. Planovima prostornog uređenja utvrđuju se urbanističke mjere radi zaštite naselja od elementarnih i drugih nepogoda kao i mjere od interesa za narodnu obranu. Clan 79. Urbanističke mjere iz člana 78. ovog zakona u prostornim planovima širih područja (općinskim i regionalnim prostornim planovima, te republičkom prostornom planu) sastoje se naročito u određivanju položaja, pravaca i kapaciteta sistema infrastrukture i njihovog povezivanja s lokalnim sistemima, a naročito svih vrsta prometnica, brana i energetskih po |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 95 <-- 95 --> PDF |
strojenja, ključnih objekata vodoopskrbe i vodozaštite, te objekata koji služe za javno komuniciranje (PTT, radio-televizija). Clan 80. Urbanističkim mjerama iz člana 78. u prostornim planovima užeg područja (urbanističkim planovima i planovima uređenja manjeg naselja) određuju se naročito: — razmještaj i dimenzioniranje prometnica i drugih objekata infrastrukture, — razmještaj objekata javnih funkcija, a naročito zdravstvenih, vatrogasnih i drugih objekata od značenja za pružanje pomoći, — razmještaj industrijskih zona u odnosu na stambene zone i prometne čvorove, — sistem zelenih površina unutar i izvan izgrađenih dijelova naselja, — režim građenja na potresnim, poplavnim i erozionim područjima, — mjesta za izgradnju većih javnih skloništa i — izgradnja podzemnih garaža, pothodnika, podzemnih željeznica i drugih objekata na način koji omogućava korištenje tih objekata i za skloništa (dvonamjenski objekti). U IV. glavi ovoga zakona »Dokumentacija prostora« govori se u čl. 81—84 o podlogama, podacima i planovima, koje vodi republika i općine (geodetska i geološka podloga, razvojni i sprovedbeni planovi, katastar voda i objekata i dr.)., zatim u V. glavi gradnja i uređenje gradova i naselja, VI. Uređenje građevinskog zemljišta (parcelacija i uređenje zemljišta, VII. Građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu (pravo korištenja i raspologanja, ostvarivanju prvenstvenog prava korištenja), VIII. Određivanje urbanističkih uvjeta izgradnje), IX. Nadzor (vršenje nadzora, provjeravanje, obustavljanje građenja i dr.) X. Kaznene odredbe i XI. Prelazne i završne odredbe. R. Antoljak |