DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 76 <-- 76 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA ŠUMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA U NAŠOJ DNEVNOJ I PERIODIČNOJ ŠTAMPI Šumarstvo i industrija za preradu drveta zauzimaju veoma značajno i zapaženo mjesto u industriji i privredi naše zemlje. Vrijednost proizvodnje šumarstva i drvne industrije u 1972. g. iznosila je 7,500.000.000,00. Ove grane zapošljavaju oko 230.000 radnika. Drvna industrija radi i razvija se na bazi domaće sirovine. U izvozu ova oblast privrede je od posebnog značaja i opće društvenog interesa. U 1972. god. izvoz proizvoda drvne industrije i šumarstva iznosio je cea 190,000.000 S a ovome treba dodati proizvode šumarstva i drvne industrije koji učestvuju kao prerađena sirovina u izvozu celuloze i papira. Pored relativno velikog izvoza, pretežno na tržište konvertibilnih valuta, ostvaruje najveći neto devizni efekt. Odmah po Oslobođenju naše zemlje ova oblast privrede i radnici zaposleni u njoj podnose najveće terete i čine izuzetne napore na obnovi ratom razorene zemlje, a posebno u izvozu proizvoda ovih grana, naročito u poznatom periodu od 1948. godine. Ove grane privrede sa svojim radnim ljudima najviše učestvuju i doprinose obnavljanju, podizanju i razvoju mnogih industrijskih i drugih objekata u čitavoj našoj zemlji. Ovo nekoliko osnovnih podataka ne ističemo da bi zbog iznijetog značaja ovih grana privrede, izuzetnih napora, zalaganja i zasluga u ranijem periodu uživali danas neku posebnu i priveligiranu pažnju nigdje pa ni u sredstvima javnog informiranja. Tražimo s pravom da se što je moguće objektivnije i vjernije piše o raznim događajima i pojavama i u ovoj oblasti privrede. O naporima radnih ljudi usmjerenim u pravcu razvoja ove privrede. O životu i radu ovih ljudi. O raznim značajnim manifestacijama u poduzećima, o njihovim asocijacijama itd. Ne tražimo da se našoj javnosti ne prikazuju putem štampe i razne negativne pojave i kod nas, kojih svakako, imamo. Opravdano želimo više objektivnosti, poznavanja i stručnosti u pisanju, posebno kada se radi o nekom širem problemu, kao i više međusobne obostrane suradnje. Kod nekih listova, kad se piše koji put, ne ulazi se u uzroke stanja, nego prosto iskrivi istina i realnost prikazanog. Nama šumarima je odavno jasno da su šume dobro od općeg javnog interesa. Pripadaju po određenim prirodnim i drugim funkcijama čitavom društvu. Ono bi moralo o njima da više brine moralno i materijalno. Šume nisu svojina jedne generacije nego svih budućih generacija koje će doći. Trajne opće korisne funkcije šume neće nikada za društvo i njegov opstanak prestati. Ovi problemi ostaju nesagledani kod nas i od faktora koji u ime društva utječu na politiku i postavljanje društva i njegovih zajednica prema šumarstvu posebno. štampa ima vidnu ulogu u informiranju naše javnosti o svim zbivanjima kod nas. Ne može nam biti svejedno kako će, kada, s koliko prostora pisati listovi i o onome što se zbiva unutar naših grana privede. Posebno ne, kada 222 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 77 <-- 77 --> PDF |
se radi i piše o međusobnoj zavisnosti o dodirnim interesima s drugim granama privrede. Ne želimo i nećemo da uzimamo sebi pravo i slobodu nepozvanog utjecaja na pisanje štampe odnosno njezinih suradnika o tretiranju pojedinih pojava, vremenu pisanja i prostoru u listu. Želja nam jei namjera samo da doprinesemo sa svoje strane boljem i objektivnijem prikazivanju pojedinih zbivanja i problema u našoj oblasti privrede, radnim kolektivima, njihovim naporima, o struci, asocijacijama struke i slično. Nažalost moramo činjenično konstatirati da većina naših listova o svemu ovome piše nedovoljno ili gotovo nikako. Moramo priznati da dio krivice za takvo pisanje leži i na nama, često puta na našoj pasivnosti kao i nedovoljno organiziranom kontaktu sa štampom, odnosno suradnicima u štampi. Kada se ipak piše onda se po pravilu iz pera nekog dopisnika pojavi iskrivljen članak, koji baca iskrivljenu sliku o šumarstvu i ljudima koji tu rade i koji su životno vezani za ovu struku. Veoma rijetko, nezapaženo, ili nikako se ne donose vijesti iz radnih organizacija šumarstva i drvne industrije. I u ovoj oblasti proizvodnje i uslova privređivanja ima i teškoća i značajnih uspjeha. Cesto puta to su kolektivi koji broje i po nekoliko hiljada zaposlenih. Proizvode i sa proizvodom se takmiče kvalitetom i drugim pokazateljima sa razvijenom zapadnom konkurencijom. Malo se naša javnost upoznaje sa uslovima života i rada kolektiva ove proizvodnje. Uslovi života i rada, posebno u šumarstvu, često puta su skoro ravni uslovima rada kopača uglja, a uslovi života i teži. I kod ovih grana privrede unapređuje se proizvodnja, rekonstruirali su se, rekonstruiraju se i moderniziraju mnogi postojeći kapaciteti. Podižu se novi pogoni i tvornice. Povećava se obim proizvodnje i izvoza. Kolektivi koračaju s našom društvenom stvarnošću. O svemu ovome rijetko se kad što napiše. Još manje se spomenu aktivnosti i akcije asocijacija poduzeća šumarstva i drvne industrije kao što su: rad Savjeta za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije, rad i akcije Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, rad Poslovnih udruženja organizacija ovih grana i tome slično. Sigurno smo o svemu tome skoro uvijek van oka i pera većine suradnika štampe. Ne tražimo hvalu i slavu. Želimo da nam u štampi pripada mjesto, koje ove grane i njihovi radni ljudi zaslužuju sa svim pozitivnim i negativnim pojavama i sa registracijom i komentarom ovih pojava. Poziv koji štampi i službeno upućujemo radi prisustvovanja, upoznavanja i registracije pojedinih manifestacija, ostaje često puta bez odziva. Primjera radi navodimo samo neke od naših značajnih aktivnosti novijeg datuma: I. Dugoročni plan razvoja šumarstva i drvne industrije Jugoslavije za period od 1965—1985. godine. Uz dokumentiran materijal održano je dvodnevno savjetovanje predstavnika čitave struke Jugoslavije sa donošenjem odgovarajućih mjera i prijedloga. Materijale su pripremili i savjetovanje organizirali Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije i Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije. To je prvi dugoročni plan razvoja u našoj privredi (industriji), koji je izrađen od strane navedenih Asocijacija struke. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 78 <-- 78 --> PDF |
II. Srednjoročni plan razvoja šumarstva i drvne industrije Jugoslavije za period od 1970—1975. godine s kompletno izrađenim materijalom i odgovarajućim primjedbama na plan rađen je od strane nadležnog saveznog organa (Savezni zavod za plan). Održano je savjetovanje predstavnika struke sa jasno definiranim zaključnim razmatranjima u pogledu predviđenog plana razvoja. Zaslužuje po našem mišljenju širu pažnju, trud i nastojanje Asocijacija struke da sami izlože svoju verziju plana i da o tome radne organizacije i struka javno raspravljaju. III. Još 1971. godine Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije i Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije izradili su veoma valjan i zapažen materijal na temu: »Utvrđivanje i društveno vrednovanje općekorisnih funkcija šume«. Održano je uspješno savjetovanje kome su prisustvovali predstavnici Saveznog izvršnog vijeća, predstavnici društva »Gorana«, predstavnici republika, predstavnici radnih organizacija drugih oblasti privrede životno zainteresiranih za ovaj problem. Nije potrebno nikoga uvjeravati u značaj organiziranog pokretanja ovog problema. Posebno ako se radi o šumi, koja je između ostalih jedan od glavnih faktora zaštite i unapređenja čovjekove sredine. Neki od naših stavova i zaključaka sa savjetovanja već nalaze svoju primjenu u politici i planovima Republika i pokrajina o šumarstvu. Šaljemo materijal i pozive. Na žalost pozivi najčešće ostaju bez odziva. Ne registrira se ovo Savjetovanje pa bilo s kakvom ocjenom i komentarom. Smatramo da ovakve akcije zaslužuju opću pažnju i nebi trebale ostati nezabilježene u našoj dnevnoj štampi. IV. Izrađen je dokumentiran materijal od strane već navedenih organizacija i održano Savjetovanje na temu: »Društveno ekonomski položaj šumarstva i drvne industrije Jugoslavije«. Odbor za poljoprivredu i šumarstvo Savezne skupštine uz prisustvo predstavnika struke razmatrao je probleme istaknute u ovom materijalu, a odgovarajuća vijeća Savezne skupštine raspravljat će, također, probleme šumarstva i drvne industrije po izrađenom i predloženom materijalu od strane Asocijacija naše struke, koje smo već naveli. V. Iste organizacije ovih grana izradile su materijal i održali stručni simpozijum na temu: »Kvalitet i pouzdanost proizvoda (Namještaj)«. Želimo da damo svoj doprinos Rezoluciji Savezne skupštine u »GODINI KVALITETA«. Simpozijum je održan u okviru i u suradnji X. jubilarnog beogradskog sajma namještaja. Nije štampa ni ovu akciju zabilježila. Smatramo da je dovoljno nabrajanja nekih od aktivnosti u šumarstvu i drvnoj industriji, koje na žalost u našoj dnevnoj štampi nisu uopće našle mjesta. Međutim, kada se radi o nekim pojavama i akcijama koje se pokreću van šumarstva, a koje duboko zadiru u interese šumarstva, kao što je pokušaj legaliziranja ponovnog držanja koza u šumi, što je kod 224 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 79 <-- 79 --> PDF |
nas Zakonom zabranjeno, onda neki značajni listovi jednostrano o tome pišu. Kako bar ispada, čeka se nečije skupno ili čak pojedinačno privatno, laičko i nestručno mišljenje o korisnosti ove domaće životinje da se objavi u štampi. Po tom pisanju posljednjih mjeseci koza je ispala jedna od pitomijih domaćih životinja. Jede samo trnje, ne nanosi štete u šumi, razvija privredu nerazvijenih krajeva itd. Pozivaju su u pomoć i strane zemlje u kojima se drže koze: Njemačka, švicarska, Turska, Sirija itd. Da, u ovim zemljama drže se koze. Ali gdje i kako? To niko ne kaže i ne piše. U Njemačkoj i švicarskoj sigurno ne u državnim šumama. Koza i šuma ne mogu zajedno, što se tiče Turske i Sirije ne želimo da ostanemo s takvim šumama i na takvom stupnju razvoja. Koza i krajevi gdje se ona drži znak su zaostalosti i siromaštva. Gdje se uzgaja koza u šumi, tu nema ni privrednog ni ma kog drugog napretka. Ako netko misli da razvija privredu pojedinih krajeva sa ponovnim legaliziranim držanjem koza, taj neće da vidi i zna za sve štete koje koza čini šumi. Nezna za posljedice širih razmjera koje nastaju radi nestanka šume, pa makar te i takve šume za dugi period nemale značaja za proizvodnju drveta za industriju. A tek kakvo li je i koliko razorno djelovanje erozije s dalekim i teškim posljedicama širokih razmjera. Erozija po pravilu počinje, razvija se i caruje tamo gdje nestaju ili se uništavaju šume i gdje se ne intervenira da se gole površine pošume. Da li nešto mlijeka, dlake, mesa i kože može da kompenzira trajnije štete i negativne posljedice koje koza čini i ostavlja svuda gdje se gaji. Mi nemamo ništa protiv držanja koza, ali samo van šume i šumskog zemljišta. Savjet za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore Jugoslavije na jednoj od svojih sjednica razmatrao je problem pokušaja ozakonjenja ponovnog držanja koza. Osvrnuo se i na publicitet koji se posebno dao u jednom listu o nekom skupu ili mišljenju pojedinaca, koji zagovaraju opravdanost držanja bez ograničenja i smetnje ove domaće životinje. Nije nama samo Zakon, koji je zabranio držanje koza, paravan da istupamo protiv koza. Štete koje ova životinja čini i koje su daleko veće za nacionalnu privredu od koristi koje bi koza donosila, opredjeluje konačno naš stav. Sigurno je da se takav Zakon nije ni donio bez velikog opravdanja i potrebe. Uslovi za njegovo daljnje održavanje na snazi nisu se i neće dugo promijeniti. Savjet je uputio, listu koji je ´o kozama pisao, svoj stav sa obrazloženjem i zamolio da se objavi u punom tekstu u listu. Nije bio toliko dugačak da bi se time pravdalo njegovo skraćivanje prilikom objavljivanja. Ali hvala listu i na toliko datom prostoru. U nekim listovima pojavljivali su se i napisi koji naše radne organizacije prikazuju po koji put kao vinovnike nestajanja šuma. Ne obnavljaju šume, ne pošumljavaju krš i golet, zapostavljaju osnovne zadatke i obaveze prema šumi, samo sijeku drvo pa tako još više uništavaju i postojeće šume. Koliko nepoznavanje činjeničnog stanja, koji put laicizma u tome, pa i velike netočnosti. Sječa u šumi potrebna je i šumi i društvu, odnosno doznaka drveta za sječu stručno i planski |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 80 <-- 80 --> PDF |
sastavni je dio uzgoja i održavanja šuma. Nailazilo se i na dopis u štampi koji doslovno glasi: »Milion hektara uništenih šuma — ogolelih površina «. Slijedi tekst koji govori da je to rezultat politike i rada onih koji gospodare šumama. Da, ima kod nas mnogo uništenih šuma. To niko i ne poriče. Ali od kada je to uništavaanje počelo? 0 tome niko ne piše i ne govori. To su rezultati odnosa prema šumi koji datiraju još iz maše daleke prošlosti, a ne stava i rada sadašnjih stručnjaka i radnih organizacija šumarstva. Sjekli smo i mi. Sjekli smo iza Oslobođenja mnogo i svuda. Ali ne po želji i shvatanju zaposlenih radnih ljudi u ovoj privrednoj grani, a posebno ne stručnjaka koji su tu radili, nego po sili objektivnih potreba i nužde našeg društva, njegove slobode i potrebe njegovog privrednog razvoja. O tome ne bi trebalo da se sada uvjeravamo i okrivljujemo. Onaj ko to nezna ne bi trebao da piše i diže svoj »patriotski glas« za spašavanje šuma od nas, koji elo bezdušno gospodarimo s tim narodnim dobrom. Šumama istina upravljaju u ime društva radne organizacije iz oblasti šumarstva. Posluju po principu ostale naše privrede. Treba znati da je proizvodnja drveta odnosno podizanje šume od sadnje i sjetve do nji hove upotrebne vrijednosti najčešće i po pravilu veoma dugoročan pro ces. Da li neko ima pravo da od ovih radnih ljudi traži ulaganje samo njihovih sredstava u takve dugoročne poduhvate i procese proizvodnje od kojih će imati koristi buduće generacije i društvo u cjelini? Šuma nije tvornica čarapa, tvornica namještaja, automobila, hladnjaka, televizora itd. Ona je nešto drugo, a to joj bar deklarativno i društvo priznaje. Prema tome i financiranje radova proširene reprodukcije u šumarstvu trebalo bi biti drugačije tretirano i dugoročno riješeno. Šta je s izgradnjom šumskih cesta, koje po pravilu postaju putevi javnog saobraćaja? Povezuju sela, pa i čitava područja. Otvaraju put u tim krajevima kulturi i civilizaciji, a izgradnja i održavanje ovih puteva ostavlja se radnim organizacijama u šumarstvu. Da ne navodimo ovdje i sve one druge probleme koje bi šumarstvo u interesu društva treba lo rješavati. Dakle problemi nisu tako jednostavni kako to neko misli, prikazuje ih i o njima piše. Na žalost na kraju ovog parcijalnog prikaza o nekim problemima u šumarstvu moramo konstatirati da nam u cjelini štampa nije naklonjena. Ne nama pojedincima, koji u ovim granama privrede radimo, nego problemima s kojima se susrećemo, na koje ukazujemo, koje i sami svojim snagama djelimično ipak uspješno rješavamo. Problemi šumarstva su širi i vrlo često od interesa čitavog društva. Šume i šumarstvo čine velike usluge vodoprivredi, elektroprivredi, poljoprivredi, saobraćaju, turizmu, narodnoj obrani, posebno Zaštiti i unapređenju čovjekove okoline, pa se postavlja pitanje dugoročnog odnosa sviju nas prema ovim problemima šume. Pitanje odnosa društva, njegove brige i obaveze bar prema problemima, koji nisu samo proizvodnja drveta za industriju i druge potrebe, nego se pojavljuju i trajno žive u vidu opće korisnih funkcija šume, ostaje veoma važno i otvoreno pitanje i traži svoje rješenje svakako i od radnih organizacija šumarstva, stručnjaka ove oblasti privrede i od našeg društva u cjelini. Košta Tdbaković, dipl. ing. šum. |