DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 69 <-- 69 --> PDF |
c) šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxiiietum angustifoliae alnelosum Glav. 59), d) šuma crne johe sa trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71) Navedene šumske zajednice vrlo su jasno izdiferencirane te mogu poslužiti kao školski primjer obrazovanja fitocenoze u prirodi. .5 Glavne vrste su hrast lužnjak i poljski jasen, a primješane su obični grab, crna joha i nizinski brijest. Hrast lužnjak treba uvijek podržavati u mješovitim sastojinama. 6. Vegetacijska karta 1:5000 omogućuje još intenzivnije izlučivanje sastojina (odsjeka) te potpuni prijelaz na stvarno sastojinsko gospodarenje u spomenutoj šumi. 7. Regulacija potoka Crnava i kopanje novih jaraka imalo je svoj odraz na sastojinama Opeke. Jasen se počeo sušiti, brijest se već osušio, crna joha nadire na njihova mjesta, a zbog pravilnog omjera smjese mora se u budućnosti pomagati hrast lužnjak i umjetno ga unositi na nastale plješine i progale, jer je proces prirodne izmjene vrsta provođenjem melioracijskih radova naglo poremećen. 8. Radu je priložen bibliografski pregled znanstveno-istraživačkih radova obavljenih na spomenutim objektima zaključno do 1971. godine. LITERATURA 1. * A n i ć, M.: Osnivanje šumskog gospodarstva, Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu (Rukopis), Zagreb, 1951. 2. * A n i ć, M.: Šumarska fitocenologija — II dio (skripta), Zagreb, 1959. 3. B a đ u n, S.: Fizička i mehanička svojstva hrastovine iz šumskog predjela »Lubardenik« Lipovljani. Drvna ind., 1/2, 1965, str. 2—8. 4. * B e n i ć, R.: Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu — Prikaz osnivanja i prve godine rada. Glasnik za Šumske pokuse br. 11, str. 357—400, Zagreb, 1953. 5. B e n i ć, R.: Istraživanja i odnosi između širine goda i zone kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena. Glasnik za šumske pokuse, knjiga 11, Zagreb, 1953, str. 53—72. 6. B e n i ć, R.: Procjena učešća obojene srži u dubećem deblu poljskog jasena (Fr. angustifolia Vani) Šumarski list, 78: 365, 1954., Zagreb. 7. Benić, R.: Ekonomična veličina odjela u nizinskim šumama, promatrana s gledišta eksploatacije šume. Šum. List, 78: 174, 1954, Zagreb. 8. Benić , R.: Širina goda kao činilac kakvoće poljske jasenovine. Šumarstvo, Beograd 1955, str. 534—545. 9. Benić, R.: Istraživanje o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena. Glasnik za šumske pokuse br. 12, Zagreb 1956, str. 13—104. 10. Benić, R.: Istraživanja o rasporedu nekih fizičkih svojstava u deblu poljskog i običnog jasena. Glasnik za šumske pokuse br. 13, Zagreb 1957, str. 509—536. 11. Benić , R.: Sadržaj i raspored vlage u deblu poljskog jasena. Anali za eksperim. šumarstvo J.A.Z.U. br. 2, Zagreb, 1957, str. 5—22. 12. Benić , R.: Raspored fizičkih svojstava drveta u deblu bijele topole (P. alba) i bijele vrbe (S. alba). Radovi na istr. topola, vol. 2, 1960, str. 83—123. 13. Benić , R.: Učešće i raspored srži u deblu crne johe (Alnus glutinosa Gaertn) Šumarski list, 85: 18—35, 1961, Zagreb. |