DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 67 <-- 67 --> PDF |
živanog područja, tj. u nizama i barama, koji su ekstremno izvrgnuti utjecaju poplavnih i podzemnih voda. Tlo je slabije ili jače kiselo, a može biti i bazično, već prema matičnom supstratu. Poplavne vode dosižu visinupreko 2 m, a površinska i podzemna voda dugo stagniraju na površini. Poljski jasen tvori čiste sastojine, jer je konkurentna sposobnost ostalih vrsta drveća slaba. Debla su malodrvna, kriva i često savinuta od težine leda. Sloj drveća pokriva prosječno 60—80"/o površine, a tvori ga u dominantnoj etaži poljski jasen s rijetkom primjesom crne johe, nizinskog brijesta i ponekad lužnjaka. Sloj grmlja je vrlo slabo razvijen te pokriva prosječno 0—5°/o površine, a čine ga: osim vrsta drveća u obliku grma još i Genista elata, Frangulaulnus, Salix cinerea i dr. Sloj prizemnog rašća pokriva 80—100´Vo površine, a tvori ga vrlo veliki broj vrsta, od kojih su najvažnije: Carex vesicaria, Carex elata, Galium pa- lustre, Leucoium aestivum, Teucrium scordium, Solanum dulcamara, Lycopus europaeus, Rumex sanguineus, Stachys palustris, Urtica radicans, Lysimachianummularia, Lysimachia vulgaris, Poa trivialis, Juncus effusus, Polygonumhydropiper, Valeriana dioica, Roripa amphybia, Senecio aquatica, Mentha aquatica, Alisma plantago-aquaiica, Succisa pratensis, Ranunculus repens, Glyceria fluitans, Oenanthe fistulosa, Nephrodium spinulosum, Iris pseudocorus i dr. (Tab. 3). Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971) Biljna zajednica crne johe je fragmentarno razvijena na posebnim staništima istraživanog područja. U postojećem biotopu ona obavlja važnu ulogu zarašćivanja vegetacije te na taj način stvara tlo i priprema uvjete za razvitak šume lužnjaka. Razvija se na mineralno-organogenim močvarnim tlima i ritskim crnicama nizina i bara (nekada protočna korita). Crna joha na takvim staništima stvara čunjeve. Oko korijenskog sistema vezuje čestice mulja i tla te se na taj način izdiže iznad razine stagnirajuće vode. Zbog tako specifičnih ekoloških uvjeta crna joha raste grupimično na tim čunjevima i dosta se često razvija iz panja. Debla crne johe su malodrvna i relativno niska. Već prema tome o kojoj subasocijaciji se radi, sloj drveća pokriva 40—80"/o površine, a čine ga: Alnus glutinosa, Fraxinus angustifolia, Ulmus effusa i vrlo rijetko Salix alba i Populas alba. Sloj grmlja pokriva 20—40%i površinu. U njemu sudjeluju osim vrsta drveća još: Salix cinerea, Frangula alnus, Viburnum opulus, Rosa spp. i dr. U sloju prizemnog rašća razlikujemo etaže (sinuzije): jedna (mezofitska) se razvija na čunjastim pridancima stabala crne johe, tj. na tlu koje je vezano za korijenski sistem johe. Ti čunjevi ponekad pri tlu zauzimaju promjer i do 2 m, a visine od 50—120 cm u razini iznad stagnantne vode. Na tim čunjevima rastu: Nephrodium spinolosum, Symphytum tuberosum, Gleehoma hederacea, Rubus caesius, Solanum dulcamara i dr. te poneki mahovi. Druga (higrofitska) etaža (sinuzija) prizemnog rašća nalazi se na samom tlu, |