DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Spektar flornih elemenata


Tek.
broj Naz i v
Broj
biljaka Ukupno 9/o
EUA 14
1 euroazijski
EUA(-MED)
MED(-EUA)
EUA-MED
6
1
1
22 37,3


EU 9
2 europski EU(-MED) 3 12 20,4


EM 5
3 srednj oeuropski EM(-MED) 2 9 15,2
EM(-SUB-ALT) 2


cirkumpolarni CP 8
4 i kozmopolitski KOZM 7 15 25,4


5 atlantsko-medit. ALT-MED 1 1 1,7


Ukupno 59 100,0


B. OPEKE
Povijesne, gco morfološke i klimatske značajke


US--"*" "´


Šume gospodarske jedinice »Josip Kozarac« bile su u sklopu opće narodnih
(državnih) šuma, kojima su gospodarila zapovjedništva Vojne Krajine.
Fakultetska šuma Opeke čini cea 10% površine (547,27 ha) tih šuma.


Zakonom od 8. lipnja 1871. stvorene su ustanove za otkup prava i služnosti
koja pripadaju stanovnicima vojno-krajiškog područja u ondašnjim
državnim šumama. Spomenute ustanove imale su zadatak da po površini
podijele državne šume na dvije jednake polovice, tako da bi jedna polovica
i dalje ostala državna, ali potpuno oslobođena od bilo kakvih prava stanovništva
Vojne Krajine, dok bi druga polovica, također, ostala u opće-društvenom
vlasništvu, ali bi krajišnici u njoj besplatno uživali pravo na drvarenje,
pašu, žirovima i dr. Gospodarska jedinica »Josip Kozarac« pripala je
nakon podjele državnoj šumi u kojoj krajišnici više nisu imali nikakva
prava. Da ne bi nastalo samovoljno korišćenje i haračenje šuma donesen
je 15. lipnja 1873. zakon o obrazovanju imovnih općina u hrvatsko-slavonskoj
Vojnoj Krajini. Na temelju tog zakona stvorene su imovne općine pod
upravu kojih su potpale sve šume, u kojima su krajišnici i dalje imali svoja
prava.


Zapovjedništva bivše Vojne Krajine obavljala su eksploataciju starih
slavonskih hrastika već počev od 1830. godine nadalje, a naročito za proizvodnju
potaša, dužice i brodske građe. Tako su i sastojine spomenute gospodarske
jedinice jbile mahom iskorišćene u periodu 1830—1880., u kojem je
vremenu od ukupne površine 5.457,54 ha posječeno čistom sječom oko 3200
ha starih slavonskih hrastika.


204