DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 68     <-- 68 -->        PDF

a tvore je: Palygnum lapatifolium, Galium palustre, Sium latifolium, Lythrumsalicaria, Stachys palustris, Lemna minor, Lemna trisulca, Roripa amphybia,
Hottonia palustris, Iris pseudacorus, Glyceria fluitans, Gliccria maxima, Symphytum
officinale, Caltha palustris, Sparganium erectum, Urtica radicans.
Peucedanum palustre i mnoge druge (Tab. 4).


Crno johine šume u Posavini zaslužuju naročitu pažnju i sa šumsko-uzgojnog
gledišta. Crna joha je pionirska, meliorativna i brzorastuća vrsta te
ima veliko privredno značenje. Ona obrašćuje prva, u stvari prava prirodna
staništa i na taj način stvara uvjete za razvoj drugih šumskih cenoza. Na
takvim staništima (biotopima) vrlo dobro se održava te će i u budućnosti
ostati dominantna u čistim sastojinama, grupama i skupovima, jer se drugo
drveće ne može održati u tim nepovoljnim prilikama.


Uzgojnim mjerama potrebno je pomoći razvitak crnojohinih šuma.


Biološki spektar


Životni oblici u Vo


Biljna zajednica


Ph Ch H G Th


1.
Carpino betuli-Quercetum roboris 37 11 38 9 5
2.
Genisto elatae-Quercetum robots 32 8 54 4 2
3.
Leucoio-Fraxinetum angustifoliae 28 6 57 5 4
4.
Frangulo-Alnetum glutinosae 33 11 47 5 4
ZAKLJUČAK


Na osnovi obavljenih fitocenoloških istraživanja i kartiranja šumske vegetacije
u fakultetskim šumama Lubardenik i Opeke mogu se donijeti slijedeći
zaključci:


1.
Šuma Lubardenik pripada pretežno šumskoj zajednici hrasta kitnjaka
i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum caricetosum
pilosae Horv. 1942) na površinama koje je jasno izražena varijanta
Quercus robur, jer je udio hrasta lužnjaka u toj zajednici velik.
2.
U sastojinama Lubardenika vrlo lijepo uspijevaju bukva, hrast kitnjak
i lužnjak te obični grab. Zbog toga tu smjesu treba i dalje
podržavati vodeći računa o pravilnom omjeru zastupljenosti pojedine
vrste drveća.
3.
Izrađena vegetacijska karta 1:5000 vrlo jasno odrazuje zastupljenost
i tendencije pojedinih biljnih grupacija. Na nama je da te tendencije
u okviru ekoloških zahtjeva i dalje podržavamo, jer ćemo jedino
na taj način imati zdravu i stabilnu šumsku zajednicu, koja
je u stanju da u postojećim prilikama daje najviše koristi (karta će
biti posebno tiskana u boji).
4.
U šumskim sastojinama Opeka došle su do izražaja četiri biljne
zajednice i to:
a) šuma hrasta lužnjaka s običnim grabom
(Carpino betuli-Quercetum roboris typicum Rauš 71),
b) šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
(Genisto alatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 38),




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 67     <-- 67 -->        PDF

živanog područja, tj. u nizama i barama, koji su ekstremno izvrgnuti utjecaju
poplavnih i podzemnih voda. Tlo je slabije ili jače kiselo, a može biti
i bazično, već prema matičnom supstratu. Poplavne vode dosižu visinupreko 2 m, a površinska i podzemna voda dugo stagniraju na površini. Poljski
jasen tvori čiste sastojine, jer je konkurentna sposobnost ostalih vrsta
drveća slaba. Debla su malodrvna, kriva i često savinuta od težine leda.


Sloj drveća pokriva prosječno 60—80"/o površine, a tvori ga u dominantnoj
etaži poljski jasen s rijetkom primjesom crne johe, nizinskog brijesta
i ponekad lužnjaka.


Sloj grmlja je vrlo slabo razvijen te pokriva prosječno 0—5°/o površine,
a čine ga: osim vrsta drveća u obliku grma još i Genista elata, Frangulaulnus, Salix cinerea i dr.


Sloj prizemnog rašća pokriva 80—100´Vo površine, a tvori ga vrlo veliki
broj vrsta, od kojih su najvažnije: Carex vesicaria, Carex elata, Galium pa-
lustre, Leucoium aestivum, Teucrium scordium, Solanum dulcamara, Lycopus
europaeus, Rumex sanguineus, Stachys palustris, Urtica radicans, Lysimachianummularia, Lysimachia vulgaris, Poa trivialis, Juncus effusus, Polygonumhydropiper, Valeriana dioica, Roripa amphybia, Senecio aquatica, Mentha
aquatica, Alisma plantago-aquaiica, Succisa pratensis, Ranunculus repens,
Glyceria fluitans, Oenanthe fistulosa, Nephrodium spinulosum, Iris pseudocorus
i dr. (Tab. 3).


Šuma crne johe s trušljikom


(Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971)


Biljna zajednica crne johe je fragmentarno razvijena na posebnim staništima
istraživanog područja. U postojećem biotopu ona obavlja važnu ulogu
zarašćivanja vegetacije te na taj način stvara tlo i priprema uvjete za
razvitak šume lužnjaka. Razvija se na mineralno-organogenim močvarnim tlima
i ritskim crnicama nizina i bara (nekada protočna korita). Crna joha na
takvim staništima stvara čunjeve. Oko korijenskog sistema vezuje čestice
mulja i tla te se na taj način izdiže iznad razine stagnirajuće vode. Zbog
tako specifičnih ekoloških uvjeta crna joha raste grupimično na tim čunjevima
i dosta se često razvija iz panja. Debla crne johe su malodrvna i relativno
niska.


Već prema tome o kojoj subasocijaciji se radi, sloj drveća pokriva
40—80"/o površine, a čine ga: Alnus glutinosa, Fraxinus angustifolia, Ulmus
effusa i vrlo rijetko Salix alba i Populas alba.


Sloj grmlja pokriva 20—40%i površinu. U njemu sudjeluju osim vrsta
drveća još: Salix cinerea, Frangula alnus, Viburnum opulus, Rosa spp. i dr.


U sloju prizemnog rašća razlikujemo etaže (sinuzije): jedna (mezofitska)
se razvija na čunjastim pridancima stabala crne johe, tj. na tlu koje je
vezano za korijenski sistem johe. Ti čunjevi ponekad pri tlu zauzimaju promjer
i do 2 m, a visine od 50—120 cm u razini iznad stagnantne vode. Na
tim čunjevima rastu: Nephrodium spinolosum, Symphytum tuberosum, Gleehoma
hederacea, Rubus caesius, Solanum dulcamara i dr. te poneki mahovi.
Druga (higrofitska) etaža (sinuzija) prizemnog rašća nalazi se na samom tlu,




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 66     <-- 66 -->        PDF

machia nummularia, Lysimachia vulgaris, Stachys palustris, Succisa pratensis,
Euphorbia palustris, Iris pseudacorus, Rubus caesius, Circaea lutetiana,
Peucedanutn patustre, Hypericum acutum, Stenactis annua, Eupatorium cannabinum.
Trifolium repens, Scrophularia nodosa, Bidens tripartitus, Leuco


iutn aestivum, Angelica silvestris i dr. (Tab. 2, si. 11).


Suma poljskog jasena s kasnim drijemovcem
(Leucoio-Fraxinetum angustifoliae alnetosum Glav. 59)


Šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem razvija se na mineralno-
organogenom močvarnom tlu džombastog izgleda najnižih dijelova istra


1 "**


SI. 11.: Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto
alatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 38) u 120. odjelu šume
Opeka-Lipovljani


Snimio: Đ. Rauš


212




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 65     <-- 65 -->        PDF

s povećanjem stupnja vlažnosti te obrašćuje niže i prijelaze od niza na
vlažnu gredu.


Šuma lužnjaka s velikom žutilovkom ističe se vrlo značajnim slojem
grmlja i niskog rašća, koji upućuju na veliku vlažnost u proljetnim mjesecima.


SI. 10.: Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum


roboris typicum Rauš 71) u 126 odjelu šume Opeka-Lipovljani.


Snimio: Đ. Rauš


U sloju drveća dominira hrast lužnjak, a primiješani su: poljski jasen,
nizinski brijest, crna joha, ponegdje klen i divlja kruška.


Sloj grmlja je vrlo bujno razvijen s pokrovnošću 20—30%, a sačinjavaju
ga: Genista elata, Crataegus oxyacantha, Crataegus monogyna, Prunus
spinosa, Pyrus pyraster, Viburnum opulus, Frangula alnus, Rubns caesius,
Rubus fruticosus, Rosa spp. i dr.


Sloj prizemnog rašća tvori pokrovnost 80—100fl/o i naročito je bujan u
proljeće nakon prolaska poplava, a izgrađuje ga: Carex remota, Carex strigosa,
Rumex sanguineus, Cerastium silvatiewn, Valeriana dioica, Lycopus
europaeus, Solanum dulcamara, Valeriana officinalis, Glechoma hederacea,
Poa trivialis, Juncus effusus, Galium palustris, Ranunculus repens, Lysi




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Mješovita šuma lužnjaka i običnog graba razvija se na pseudoglejnom
ili parapodzolastom tlu na tzv. gredama i vlažnim gredama (rebrasta uzvišenja
u ravnicama, izgleda blago talasastog terena), koje su izvan dohvata
poplavne vode. Ukoliko poplava i zahvati niže vlažne grede, slaba je i
kratkotrajna. Nestanak običnog graba je najbolji indikator za stagnantnu
i podzemnu vodu. Naime, grab podnosi kratkotrajne prolazne poplave, ali
stagnantnu vodu i visok nivo podzemne vode ne podnosi.


Prema Dekanic u (1959) grab se javlja samo do srednjeg vodostaja
podzemne vode od 2—3 m, a takav vodostaj imamo samo na gredama.


Po svom sastavu ta šuma se znatno razlikuje od lužnjakove šume s
velikom žutilovkom i često je dovoljna samo minimalna visinska razlika od
20—30 cm da bi se uočila granica između te dvije šume, koja je ponegdje
široka svega 2—3 m. Naglim uzdizanjem greda dolazi do naglog spuštanja
nivoa podzemne vode i grab se nesmetano razvija. Naravno, da se i po
florističkom sastavu u cjelini i strukturi spomenute zajednice međusobno
razlikuju. Tlo ove šume je ocjedito, ali svježe, slabo kiselo do neutralno.


Spomenuta šuma predstavlja klimaks na istraživanom području. Sve
ostale šume na tom području razvijaju se kao trajni stadiji, uvjetovani
stalnim poplavama i visokim nivoom podzemne vode.


Pored manjeg broja higrofilnih vrsta (vlažne grede) javlja se ovdje velik
broj mezolita, koji upučuju na smanjenu vlažnost (vidi Tab 1).


U sloju drveća dominira hrast lužnjak, a u podstojnoj etaži obični
grab. U manjoj mjeri primješani su srebrnolisna lipa, poljski jasen, nizinski
brijest i ponegdje klen, a na vlažnim gredama dolazi mjestimično malolisna
lipa i to obično u podstojnoj etaži. Hrast lužnjak u kombinaciji s
grabom v/aste vrlo dobro, razvija ravna i čista debla pa je s ekonomskog
gledišta najpovoljniji oblik stastojine na tom području (si. 10).


U sloju grmlja dolaze: lijeska, klen, obični likovac, obična kurika, crni
trn, svib, bazga i dr.


Sloj prizemnog rašća čine vrste: Oxalis acetosella, Carex silvatica, Veronica
montana, Fragaria vesca, Getan urbanum, Polygonatum multiflorum,
Festuca gigantea, Asarum europaeum, Angelica silvestris, Arum maculatum,
Circaea lutetiana, Cerastium silvaticiun, Scrophularia nodosa, Sanicula europaea,
Paris quadrifolia, Vinca minor, Asperula odorata, Anemone nemorosa,
Stachys silvatica, Glechoma hederacea, Helleborus odorus, Vrtića dioica,
Hedera helix i dr.


Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
i rastavljenim šašem


(Genisto elatac-Quercetum roboris Horv. 38 subass. caricetosum remotae
Horv. 38)


To je tipična slavonska šuma hrasta lužnjaka, koja obuhvaća goleme
površine mineralno močvarnih tala u poplavnom i izvanpoplavnom području.
Većim dijelom poplavljena je jednom ili dva puta godišnje. Nivo podzemne
vode je prema Dekanic u (1959) u proljeće i u kasnu jesen visok
i dopire iznad površine tla. Ta se šuma nadovezuje na prethodno opisanu


210




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 63     <-- 63 -->        PDF

ISTRAŽENE I KARTIRANE ŠUMSKE ZAJEDNICE


Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba


(Carpino betuli-Quercetum roboris) Anić 59/emend. Rauš 69
subass. typicum Rauš 71


FAKULTETSKA ŠUMA OPEKE


Vegetacijska karta


L EGENDA


Kartirano 1971 god
Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba


(Carpino betuli-Quercetum roboris (Anii1959! emend. Rauš 1969


izradio: RAUŠ, Đ.


-´/´/ ´´] a) tipična šuma-CrQ. typicum


Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutitovkom
Gen/sto elatae -Quercetum roboris Horv.1938.


a)s rastavljenim šašem~G-Q caricetosum remotae


r ~6


Šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem
Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959


a) šuma poljskog jasena s primješanom cr johom


L-F alnetosum
Šuma crne johe s trušljikom
Franguto-Atnetum glutinöse Rauš 1968.


IIITII! iTj a) tipčna šuma -FA. typ´cum
iL u (terminalna faza)




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 62     <-- 62 -->        PDF

U 1970. godini postavljena je u Opekama meteorološka stanica, koja će
dati detaljnije klimatske podatke za samu šumu.


Za istraživano područje (Dekanić , 1959) važne su:


1. oborinska voda,
2. poplavna voda, i
3. voda u tlu, odnosno podzemna voda.
Mikroreljef i voda su najvažniji faktori za razvoj tala istraživanog područja,
pa i obzirom na to razlikujemo:
a) pseudoglejna tla (parapodzol): na gredama bez poplava,
b) mineralno močvarna šumska tla: vlažne grede i ocjedite niže, kraći
dio godine poplavljena i
c) mineralno-organogena močvarna tla: niže i bare, dulji dio godine pod


vodom (poplavnom ili podzemnom). Pedološka istraživanja tih tala su


u toku (Š k o r i ć- V r a n k o v i ć, 1972).


To je područje, također, izvrgnuto utjecaju biotskih faktora i to najvećim
dijelom utjecaju čovjeka i stoke te različitih biljnih štetočina i´bolesti.
Utjecaj čovjeka je u novije vrijeme sveden na primjenu razumnih gospodarskih
mjera, a pašarenje stoke je zabranjeno. Hrast lužnjak napada
gubar (Lvmantria dispar), a zatim pepelnica (Microsphaera alphitoides), što
izaziva njegovo sušenje (pored drugih uzroka). Nizinski brijest je gotovo
sav uništen holandskom bolesti (Ceratostomella ulmi) i napadajem brijestovih
potkornjaka te se još poneka preostala stabla i dalje suše.


Poljski jasen trpi velike štete od jasenove pipe (Cyonus fraxini), a 1961.


g. je posebno stradao od pothlađene kiše (Prpić , 1966), koja je toliko
obuhvatila i opteretila grane ledenim ovojem da su se lomile i uništavale
krošnje, a stabla se savijala i izvaljivala.
SISTEMATSKI POLOŽAJ ISTRAŽIVANIH ŠUMSKIH ZAJEDNICA


Istraživane šumske zajednice mogu se svrstavati u niže navedeni sistematski
red i to:


Razred:
Red:
Sveza:
ass.:
subass.:
Red:
Sveza:
Querco-Fagetea Br.-Bl. et Vlieg. 1937
Fagetalia Pawl. 1928
Carpino betuli illyricum Horv. 1956
Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) emend. Rauš 1969
typicum Rauš 1971
Populetalia albae Br.-Bl. 1931
Alno-Quercion roboris Horv. 1938
ass.: Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938
subass.: caricetosum remotae Horv. 1938
ass.:
subass.:
Leucoio-Fraxinetum angustifoliae
alnetosum Glav. 1959
Glav. 1959
ass.:
subass.:
Frangulo-Alnetum glutinosaetypicum Rauš 1971
Rauš 1968
208




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 61     <-- 61 -->        PDF

rekcije te je i u sušnim godinama gotovo nemoguć bio. Već u toj godini
izgrađuje direkcija šuma šumsku prugu s konjskom vučom na jednom dijelu
posavskih šuma spomenute šumske uprave u duljini od 12 km, kojom
je prugom spojena željeznička stanica Lipovljani i rijeka Trebež, a s njom
i rijeka Sava. Na taj način izrađen u proredama materijal bilo je lako izvesti
ili na željezničku stanicu ili na vodu, već prema tražnji kupaca. Istom
osnovom eksploatacije predviđen je i drugi odvojak šumske pruge u duljini
od 9 km koji se postepeno svake godine izgrađuje, prema tome kako proreda
napreduje. Konj.ska vuča rentabilna je i moguća do udaljenosti od
12 km, a do te su udaljenosti sve pruge u posavskim šumama i predviđene
«. (Š o k č e v i ć, 1939).


Prva tvrda (šljunčana) cesta izgrađena je od Kraljeve Velike do Opeke
u tijeku 1961—1968. godine (L o v r i ć, 1957).


Istraživano područje pruža se dolinom Save i njezinih lijevih pritoka Trebeža
i Velikog Struga. Sve šume na tom području nastale su prirodnom
regeneracijom (oplodnom sječom) izuzevši neznatna umjetna popunjavanja
žirom ili sadnicama jasena.


Fakultetska šuma Opeke graniči sa sjeveroistočne strane sa zemljištem
sela Kraljeva Velika, dok je s ostale Lri strane opkoljena sastojinama g. j .
»Josip Kozarac«.


Nadmorska visina spomenute šume kreće se od 93—99 m. U vertikalnom
smislu to je područje vrlo slabo izraženo te predstavlja valovitu ravan,
na kojoj mikroreljef igra važnu ulogu. Taj mikroreljef predstavljen je
blagim uzvisinama (grede), plićim udolicama, (niže) tanjurastog ili izduženog
koritastog izgleda i većim udubljenjima (bare) iz kojih voda nema izlaza
već nestaje jedino isparavanjem (D e k a n i ć, 1959).


U širem smislu šuma Opeke nalazi se u Panonskoj nizini s matičnom
podlogom od pretaloženog prapora, izmješanog s aluvijalnim nanosom rijeke
Save. S obzirom da korito rijeke Save — neposredno uz Lonjsko polje
— nije do danas regulirano, veći dio g. j . »Josip Kozarac«, pa tako i područje
Opeke, tvore retencioni bazen rijeke Save te su izvrgnute direktnim
i indirektnim poplavama Save i njezinih lijevnih pritoka (D e k a n i ć, 1959).


Trebež i Veliki Strug uređuju se već od 1881. godine nadalje u okviru
melioracije Lonjskog polja.


Istraživano područje spada u umjereno kontinentalnu klimu sa srednjom
godišnjom temperaturom zraka od 10,8" C i srednjom vegetacijskom
temperaturom zraka 17,5° C. Srednji maksimum najtoplijeg mjeseca pojavljuje
se u razdoblju srpanj-kolovoz te iznosi 25,5—31,5° C. Srednji minimum
najhladnijeg mjeseca jeste u siječnju i iznosi —1,8 do —12,4° C. Apsolutni
maksimum je u srpnju ili kolovozu i iznosi 32,2—38,4° C. Apsolutni minimum
je u siječnju ili veljači i kreće se od —9,6 do —22,3° C. Karakteristična
je pojava kasnih mrazeva, koji se obično pojavljuju u svibnju i oštećuju
poljski jasen i hrast lužnjak.


Prosječne godišnje oborine iznose 840 mm, od čega u vegetacijskom
periodu padne oko 52%>, što stvara povoljne uvjete za razvoj vegetacije.
Srednja godišnja relativna vlaga zraka iznosi 75"/o, a srednja relativna
vlaga zraka za vegetacijski period 71,0/o.
Najopasniji su vjetrovi jugozapadnog i zapadnog smjera.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 60     <-- 60 -->        PDF

»S iskorišćivanjem posavskih šuma pute m prored a počelo se
uglavnom poslije rata i to godine 1922/23. Prije rata iskorišćivanje posavskih
šuma putem proreda na teritoriji Direkcije državnih šuma Vinkovci
nije uopće vršeno iz razloga, jer potreba na ogrijevnom drvu, koje se najviše
dobiva u proredama, nije bilo u takovim mjerama na teritoriji ove
direkcije. Po svršetku rata potrebe na ogrijevnom drvu bile su velike.


Pošto je trebalo hitno zadovoljiti te potrebe na ogrijevnom drvu, to se
je godine 1922/23. počelo s forsiranjem izrađivanja ogrijevnog drveta u
Posavskim šumama vinkovačke direkcije, i to u onima koje su bile pristupačnije
(u blizini plovnih rijeka i cesta) i u kojima je izvoz do željezničke
stanice ili do šlepa bio lakši.


Osim uzgojnih momenata te potreba na ogrijevnom drvu, koje su diktirale
proredu srednjodobnih sastojina, nastupio je i drugi moment, tj. buđetiranje
direkcije.


Uočivši te momente direkcija šuma u godini 1935. uzima u razmatranje
proredno iskorišćivanje posavskih šuma šumske uprave Lipovljani, u kojima
je teren za izvoz materijala bio mokriji nego igdje na teritoriji di-


Sl. 9.: Suma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i drhtavim šašem (Genisto alatae-
Quercetum roboris caricetosum brizoiđes Horv. 38) u predjelu Lubardenik
Snimio: Đ. Rauš




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Prva uređivanja provedena su još prije 1880. godine, a gospodarske osnove
su napisane mađarskim i hrvatskim jezikom. Sadašnje razdjeljenjc, tj.
postojeći odjeli nastali su presijecanjem prosjeka u 1923. i 1924. godini.
Prije su, također, postojale prosjeke, kojima su bili stvoreni odjeli kvadratnog
oblika sa stranicom od 400 hvati. Međutim, nakon sječe starih hrastika
te su prosjeke zarasle i naprosto nestale pa je zbog potrebe uzgojnih
radova (prorede) tadašnja taksacija Direkcije šuma u Vinkovcima obavila
novo presijecanje prosjeka, koje su sve do danas zadržane (Markov i ć,
1931).


SI. 8.: Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto


alatae-Quercetum roboris carieetosum remotae Horv. 38) u predjelu Lubarđenik
Snimio: Đ. Rauš


Zastupljenost vrsta drva u cjelokupnoj g. j . »Josip Kozarac« prije oko
stotinu godina do danas daje slijedeću sliku:


180. 1930. 1952. 196
0/o %, / °/n
Hrast 56 40 48 48 Jasen 20 34 34 23
Brijest 20 22 10 27
Ostalo 4 4 8 2




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Spektar flornih elemenata


Tek.
broj Naz i v
Broj
biljaka Ukupno 9/o
EUA 14
1 euroazijski
EUA(-MED)
MED(-EUA)
EUA-MED
6
1
1
22 37,3


EU 9
2 europski EU(-MED) 3 12 20,4


EM 5
3 srednj oeuropski EM(-MED) 2 9 15,2
EM(-SUB-ALT) 2


cirkumpolarni CP 8
4 i kozmopolitski KOZM 7 15 25,4


5 atlantsko-medit. ALT-MED 1 1 1,7


Ukupno 59 100,0


B. OPEKE
Povijesne, gco morfološke i klimatske značajke


US--"*" "´


Šume gospodarske jedinice »Josip Kozarac« bile su u sklopu opće narodnih
(državnih) šuma, kojima su gospodarila zapovjedništva Vojne Krajine.
Fakultetska šuma Opeke čini cea 10% površine (547,27 ha) tih šuma.


Zakonom od 8. lipnja 1871. stvorene su ustanove za otkup prava i služnosti
koja pripadaju stanovnicima vojno-krajiškog područja u ondašnjim
državnim šumama. Spomenute ustanove imale su zadatak da po površini
podijele državne šume na dvije jednake polovice, tako da bi jedna polovica
i dalje ostala državna, ali potpuno oslobođena od bilo kakvih prava stanovništva
Vojne Krajine, dok bi druga polovica, također, ostala u opće-društvenom
vlasništvu, ali bi krajišnici u njoj besplatno uživali pravo na drvarenje,
pašu, žirovima i dr. Gospodarska jedinica »Josip Kozarac« pripala je
nakon podjele državnoj šumi u kojoj krajišnici više nisu imali nikakva
prava. Da ne bi nastalo samovoljno korišćenje i haračenje šuma donesen
je 15. lipnja 1873. zakon o obrazovanju imovnih općina u hrvatsko-slavonskoj
Vojnoj Krajini. Na temelju tog zakona stvorene su imovne općine pod
upravu kojih su potpale sve šume, u kojima su krajišnici i dalje imali svoja
prava.


Zapovjedništva bivše Vojne Krajine obavljala su eksploataciju starih
slavonskih hrastika već počev od 1830. godine nadalje, a naročito za proizvodnju
potaša, dužice i brodske građe. Tako su i sastojine spomenute gospodarske
jedinice jbile mahom iskorišćene u periodu 1830—1880., u kojem je
vremenu od ukupne površine 5.457,54 ha posječeno čistom sječom oko 3200
ha starih slavonskih hrastika.


204




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Opisana šuma na području Lubardenika i Jamaričkog Brda pripada varijanti
Quercus robur, koji je u navedenoj ccnozi masovno (37%) zastupljen
posebnom formom i to djelomično prirodno, a djelomično kao kultiviran.


Odsjeci gdje je hrast lužnjak u dominaciji kao edifikator, a u taj položaj
je dospio jer ga je kultivirao čovjek, označeni su na vegetacijskoj karti
horizontalnim linijama osnovne boje asocijacije.


Tek.
broj Naziv


1 Phanerophyta
2 Chamaerophyta
3 Hemicryptohyta
4 Geophyta
5 Therophyta


Ukupno


Tek.
broj Naziv


1 euroazijski


2 europski


3 srednjoeuropski


4 balkanski


cirkumpolarni
5 i kozmopolitski
6 atlantsko-medit.
7 alpsko-balkanski


Ukupno


Navedeni biološki


(Ph)
(Ch)
(H)
(G)
(Th)


EUA
EUA(-MED)
EUA-MED
EUA-KONT
MED-EUA


EU
EU-(MED)
EU(-SUB-ATZ)


MED(-EU)


EM


EM(-MED)


EM-SUBM


BALK-PANN
BALK


CP
KOZM


ALT-MED


ALP-BALK


spektar i spektar flornih


Biološki spektar


Broj


biljaka /
28 35,0
8 10,0
30 37,5
12 15,0
2 2,5
80 100,0


Spektar flornih elemenata


Broj
biljaka Ukupno %


23
5
1 31
1
1
10
5
3 20
2
14
5
5 14
2 2
1 1
80


38,8


25,0


17,5


2,5


12,5
2,5
1,2


100,0


elemenata daju pravu sliku


opisane šumske zajednice.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 54     <-- 54 -->        PDF

U sloju grmlja česti su: lijeska (Corytus avellana), obična kurika (Euonymus
europaea), glogovi (Crataegus spp.), svib (Cornus sanguined), obična kozokrvina
(Lonicera caprifolium), obični likovac (Daphne mezereum), divlja
kruška (Pyrus pyraster), divlja jabuka (Malus silvestris), divlja ruža (Rusa
canina) i dr.


U sloju prizemnog rašća obilno dolaze neutrofilne vrste, a napose: šumarica
(Anemone nemorosa), šafran (Crocus vermis), velecvijetni crijevac
(Stellaria holoslea), šumska bročika (Galium silvaticum), žuta bročika (Galium
vernam), dlakavi šaš (Carex pilosa), plučnjak (Pulmonaria officinalis), mlječika
(Euphorbia dulcis), lipica (Epimedium alpium), salamunov pečat (Poly
gonatum multiflorum), zmijina čestoslavica (Veronica chamaedrys), jaglac
(Primula vulgaris), šumska ljubica (Viola silvestris) i dr. (Tab. 1). S obzirom
na izrazito velik broj proljetnica, izgled spomenute šume u proljeće je vrlo
osebujan i karakterističan. Naročito se rano razvija pasji zub (Erythronium
dens canis).


SI. 5.: U devastiranim sastojinama Lubardenika obični grab preuzima mah.
Vinca minor u cvatu.
Snimio: Đ. Rauš




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 53     <-- 53 -->        PDF

ISTRAŽENE I KARTIRANE ŠUMSKE ZAJEDNICE


Šuma hrasta kitnjaka i o b i č n og graba
{Querco-Carpinctum croaticum Horv. 1938)


To je najraširenija klimazonalna zajednica, koja nastava u Hrvatskoj
sve brdske terene, niža gorja i podnožja viših gorskih masiva, što se uzdižu
iz prostranih nizina. Nalazi se u humidnom području, na pseudoglejnim,
slabo i umjereno podzoliranim tlima, kao d na smeđim šumskim tlima.
Nema je na suhim, plitkim, vapnenim i dolomitnim tlima te na jače zakiseljenim
tlima, a niti u poplavnim terenima. Optimalno se razvija na neutralnom,
slabo kiselom ili slabo alkaličnom tlu.


U sloju drveća sudjeluje kitnjak (Querem petraea) i obični grab (Carpinus
betulus), a primiješani su još: cer (Quercus cerris), šumska trešnja
(Prunus avium), klen (Acer campestre), lipa (Tilia spp.) i bukva (Fagussilvatica) kao i hrast lužnjak (Quercus robur) u nižim predjelima (SI. 1—6).


´.«St


r/ _
%tWm.JSm


SI. 4.: Zajednica hrasta kitnjaka i običnog graba s primjesom bukve i lužnjaka
u Lubardeniku
Snimio: Đ. Rauš




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 52     <-- 52 -->        PDF

198




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 51     <-- 51 -->        PDF

stavljale su pojedine manje predjele u »zabranu« i u njih unosile žir. Krajišnici
su oko tih zabrana iskopali kanale (koji su vidljivi još i danas) i
načinili ograde od pletera, da bi te površine zaštitili od stoke. Na tako osiguranu
površinu (koja je, razumije se, prethodno bila progaljena u sloju
drveća, a ostao je samo poneki sjemenjak) unosio se žir, koji je sakupljen
u samoj šumi ispod starih hrastova uz potoke (lužnjak) ili se dovozio iz
nizinskih područja, gdje ga je uvijek bilo u obilnim količinama. Na taj
´način su nastali sadašnji hrastici u 1, 3, 4, 6, 7, i 10. odjelu, kojih ukupna
površina iznosi cea 80 ha, a starost se kreće od 75—145 godina.


Jasno je, da u toj šumi hrast lužnjak raste i od prirode i to naročito
u odjelima 3, 6 i 7 uz potok Krivajac i Zdenački Jarak i tu se javlja u jednoj
posebnoj formi, no u znatnim je količinama i unošen putem žira iz drugih
predjela.


Hrast kitnjak javlja se na većim nadmorskim visinama (150—160 m) u
odjelima 1, 4 i 5 i to obično na ravnima.


U sastojinama Lubardenika masovno je zastupljena bukva i to s vrlo
dobrim i kvalitetnim drvom (»bjelica«).


Grab je do početka drugoga svjetskog rata bio u tim sastojinama zastupljen
u normalnim količinama, no odtada se počeo naglo širiti. U tijeku tog
rata i odmah poslije njega obavljale su se velike čiste sječe bez prethodne
naplodnje. Tu je grab preuzeo mah i odatle i potječe sada toliko čistih
grabika. Grab je sada u sastojinama Lubardenika zastupljen površinski s
oko 50´"/u, što ni u kom slučaju nije dobro.


Od ostalih vrsta drveća pridolaze: klen, lipa, crna joha, vrba, trešnja,
trepetljika i b. topola.


SISTEMATSKI POLOŽAJ ŠUMSKIH ZAJEDNICA


Prema svom sistematskom položaju istraživane i karitrane šumske zajednice
Lubardenika pripadaju slijedećim sistematskim jedinicama:


Razred: Querco-Fageta Br.-Bl. et Vlieg. 1937


Red: Fagetalia Pawl. 1928


Sveza: Carpino betuli illyricum Horv. 1956


ass.: Querco-Carpinetum croaticum Horv. 1938


subass.: caricetosum pilosae Horv. 1942


varijanta: Quercus robur var. nova


Red: Populetalia albae Br.-Bl. 1931


Sveza: Alno-Quercion roboris Horv. 1938


ass.: Genisto elatae-Quercetum roboris Horv. 1938


subass.: caricetosum brizoides Horv. 1938


subass.: caricetosum remotae Horv. 1938


197




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Geološku podlogu tvore diluvljalne ilovine.


Na području Lubardenika tla se do sada nisu direktno istraživala, a
prema obavljenim pedološkim istraživanjima u Jamaričkom Brdu pokazalo
se, da pripadaju grupi podzoliranih šumskih tala, odnosno pseudoglejnim
tlima. No, svakako je potrebno detaljnije istraživanje postojećih šumskih
tala u predjelu Lubardenik, jer je prema našim zapažanjima tamo zastupljeno
nekoliko izrazitih tipova šumskih tala pa bi bilo interesantno
utvrditi vezu između tamošnje biljne zajednice i postojećeg tipa tla. Prema
indikaciji prizemnog rašća reklo bi se da su tamo mahom zastupljena
tla kisele reakcije, barem u površinskim dijelovima.


Na istraživanom području vlada umjereno kontinentalna klima. Meteorološke
podatke za stanicu Lipovljani, u periodu 1948—1960. godine, preuzeli
Sfno iz disertacije dr B. Prpića, a prikazani su u tabeli I. Meteorološka
stanica Lipovljani najbliža je šumskom kompleksu Lubardenik, a s obzirom
na nadmorsku visinu od 143 m nalazi se negdje na sredini (120—162 m)
nadmorskih visina te šume.


SI. 2.: Elitno stablo bukve u odjelu 7 šume Lubardenik
Snimio: Đ. Rauš




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 47     <-- 47 -->        PDF

A. LUBARDENIK
Povijesne, geomorfološke i klimatske značajke


Fakultetska šuma Lubardenik u današnjem opsegu nije bila u sklopu
državnih šuma, već je pripadala bivšoj imovnoj općini Nova Gradiška, za
koju još ni početkom dvadesetog stoljeća nije izrađena karta (osim katastarske).
Šuma Lubardenik bila je dana isključivo pravoužitnicima imovne
općine za podmirivanje njihovih potreba na drvarenju, ispaši i žirenju (Zakon
od 8. 6. 1871).


Spomenutom šumom upravljala je Direkcija imovne općine Nova Gradiška
preko svoje šumarije u Međuriću.
Za šumu Lubardenik izrađena je prva gospodarska osnova 1939. godine
u taksaciji Nove Gradiške (Ra d o š e v i ć, 1961).


Početkom 20-tog stoljeća to su u neku ruku šume prašumskog tipa, sa
stablima svih dimenzija (od 1—250 cm prsnog promjera). Prvi opis sastojine
za Jamaričko Brdo (1909) spominje na više mjesta prastare bukove sastojine.
Hrast se na više mjesta navodi kao kitnjak, lužnjak i cer. Sječa tih
šuma obavljena je uglavnom između 1930—1940. godine.


Stanje po dobnim razredima šume Lubardenik u vrijeme uređivanja
1939. i 1959. god. bilo je slijedeće:


Dobni razred: Godina:
1939. 195?


1—20 10% 12%
21—40 19% 12%
41—60 35% 13%
61—80 27% 35%
81—100 2% 26%


101—120 7% 2%


Vrste drveća bile su zastupljene godine 1959. po masi u slijedećem


omjeru:
bukva 36%
hrast 37%
grab . . . . . 24%
ostale vrste .. . 3%


Šuma Lubardenik prostire se na obroncima Blatuškog Brda. S južne
strane omeđena je putem Lipovljani — Kozarice, a s istočne teče međa
glavnom prosjekom (NS) uz Klobučarev put. Sa sjevera je omeđena putem
Bujavice — Janja Lipa — Međurić, a sa zapadne cestom Lipovljani — Krivaj


— Banova Jaruga.
Nadmorska visina se kreće od 120—162 m. Teren je brežuljkast te ispresijecan
dugim dolinama, kojima teku vode slijevajući se u Pakru i dalje
u rijeku Savu. Najznačajniji je potok Krivajac, koji teče od istoka prema
zapadu polovicom odjela 6, 7 i 8. Cijeli teren je nagnut uglavnom od jugoistoka
prema sjevero-zapadu, a predstavljen je s nekoliko većih ravni, koje
su ispresijecane potočnim dolinama. Na nekoliko mjesta u šumi zapažena
je i jaružna erozija.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Rješenjem predsjedništva vlade NR Hrvatske broj 13563/50 od 23. 11.


1950. osnovano je Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulte


ta Sveučilišta u Zagrebu, kojemu su predani na upravljanje šumski objekti


dodjeljeni rješenjem broj 21139:1:1949 (Anić et al., 1951).


Godine 1956. ukinuto je Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog
fakulteta. Šumarskom odjelu ostavljen je samo nadzor nad tim šumskim
objektima kao i pravo obavljanja terenske nastave sa studentima šumarstva
te su u tu svrhu zgrade (studentske nastambe, slika 1) i ostale prostorije
ostale i dalje fakultetske. Nastavljeno je i obavljanje započetih radova na
znanstveno-istraživačkim problemima.


Godine 1963. donijela je Općina Novska rješenje br. 01-2903/3-63 od 25.
IX 1963. kojim se Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodjeljuje
dio šuma gospodarske jediniee »Josip Kozarac«, zvane Opeke, kao i dio
gospodarske jedinice »Jamaričko Brdo«, zvan Lubardenik.


Spomenutim šumama upravlja Fakultet preko svog upravitelja, izabranog
iz redova nastavnog osoblja. S obzirom da su to gospodarski vrijedne
šume, površina kojih u Lubardeniku iznosi 483,92 ha, a u Opekama
547,27 ha ili ukupno 1.031,19 ha, te da se u njima treba gospodariti po svim
principima modernog uzgajanja šuma, uprava tih objekata odlučila je temeljito
ih urediti.


U vezi s tim, a suglasno s Pravilnikom o izradi šumsko-privrednih osnova,
osnova gospodarenja i programa za unapređivanje šuma (NN broj 47
od 2. 12. 1968), naručila je spomenuta uprava da se izrade vegetacijske
karte 1:5000 te pedološka karta, a nakon toga bi se pristupilo izradbi
novih uređajnih elaborata.


Osnovna namjena fakultetskih šuma Lubardenik i Opeke je da služe
za znanstveno-istraživačke radove kao primjerno uređene i gospodarene ekonomske
šume, za izvođenje terenskih nastava sa studentima šumarstva,
za demonstraciju domaćim i stranim stručnjacima, te za davanje normalnih
prihoda za redovnu i proširenu reprodukciju. Da bi te šume mogle
služiti spomenutim namjenama, treba se njima gospodariti na temelju znanstveno
obrazloženih i izrađenih gospodarstvenih osnova. Ovaj rad je samo
malen doprinos u tom pravcu.


METODA RADA


Istraživanje šumske vegetacije obavili smo na florističkoj osnovi po
kombiniranoj metodi B r a u n -B 1 a n q u e t a te na osnovi uputstava iz
Priručnika za tipološko istraživanje i kartiranje vegetacije (Horvat-Hor v
a t i ć, 1950).


Kartiranje šumske vegetacije obavljeno je terestričkom metodom direktno
na licu mjesta služeći se postojećim sastojinskim kartama 1:5000.


Svaka sastojina, tj. svaki odjel prethodno je rekognosciran, a potom
se pristupilo kartiranju. Prije samog kartiranja u proljeće i ljeto obavljeno
je fitocenološko snimanje u tipičnim šumskim zajednicama spomenutih šuma.
Ukupno je položeno 40 fitocenoloških snimaka, od čega su 32 snimke
sintetski obrađene i poredane u 6 fitocenoloških tabela.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Godine 1939. ponovno je pokrenuto pitanje fakultetskih šumskih objekata,
te nastavljeno u godinama rata, ali uvijek bez rezultata.


Po oslobođenju zemlje, odmah 1945. god., pokrenuta je akcija da fakultet
dođe do pogodnih šumskih objekata. Godine 1947. dobio je fakultet
šumske objekte na Medvednici i u Doktoršćini.


Konačno je poslije donošenja Općeg zakona o šumama i Zakona o
šumama NRH na molbu Šumarskog odjela Poljoprivredno - šumarskog
fakulteta, a na temelju člana 36 Zakona o šumama i stava 2 člana 37
istog zakona, Ministarstvo šumarstva NR Hrvatske, u sporazumu s Ministarstvom
drvne industrije i u suglasnosti Predsjednika vlade NR Hrvatske,
donijelo rješenje broj 21136:1:1949. od 31. 12. 1949., kojim se ustupaju
fakultetu šume bivše Šumarije Lipovljani zajedno sa svim objektima
i postrojenjima eksploatacije šuma, kao i šume bivše Šumarije Zalcsina.
Spomenutim aktom konačno je riješeno pitanje dodjele šumskih objekata
fakultetu za izvođenje nastavnih i znanstveno-istraživačkih radova.


SI. 1. Studentska nastamba u Opekama


Snimio: Đ. Rauš




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 44     <-- 44 -->        PDF

FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE I VEGETACIJSKA KARTA
FAKULTETSKIH ŠUMA LUBARDENIK I OPEKE


s bibliografskim pregledom znanstveno-istraživačkih radova obavljenih na
spomenutim objektima


Dr ĐURO RAUS, dipl. ing. šum.


Katedra za uzganjanje šuma — Šumarski fakultet u Zagrebu


UVOD


Šumarska nastava na Sveučilištu u Zagrebu postoji od godine 1898. Te
je, naime, godine osnovana Šumarska akademija i prislonjena uz bivši
Mudroslovni fakultet Sveučilišta. Godine 1919. ova akademija je ušla u
sastav Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao šumarski
odsjek fakulteta.


Šumarska nastava na fakultetu sastoji se iz dvije komponente, iz teoretske
i praktične. Usklađivanjem ovih dviju komponenata dobiva se mogućnost
pravilne izobrazbe šumarskih inženjera.


Šumarski odsjek, a već prije i Šumarska akademija, stalno su težili
da dođu do pogodnih šumskih objekata, na kojima bi se student upoznao
s praktičnim radovima i na kojima bi se uz nastavni mogao vršiti i znanstveno-
istraživački rad.


Kada je 1922. godine fakultet dobio imanje u Maksimiru dobio je uz
njega i izvjesnu površinu šuma te mogućnost da osnuje svoj šumski vrt.
No, sve to nije moglo zadovoljiti potrebe nastave i nauke jer to nisu bili
objekti ni po svojoj veličini niti po svom sastavu koji bi mogli zadovoljiti
zahtjevima nastavnog i znanstveno-istraživačkog rada.


Godine 1932. podnio je Dekanat Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, pod
brojem 1414/32, pismenu predstavku tadašnjem Ministarstvu šuma i ruda


o potrebi šumskih objekata za normalni nastavni i znanstveno-istraživački
rad fakulteta. Ministarstvo šuma i rudnika, rješenjem broj 24462 od 23. 12.
1932. godine, odbilo je molbu fakulteta pod motivacijom da za ustupanje
šumskih objekata fakultetu nema zakonskih osnova.
Godine 1936. ponovno je pokrenuto pitanje fakultetskih šumskih objekata.
Pod brojem 802/36 od 1. 02. 1936. god. upućena je Ministarstvu šuma
i rudnika predstavka kojom su zamoljeni slijedeći šumski objekti: 2.000 ha
šuma na području tadanje Šumarije Zalesina i 2.000 ha šuma na području
Šumarija Lipovljani ili Rajić. Ova predstavka Dekanata ostala je bez odgovora.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 69     <-- 69 -->        PDF

c) šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem
(Leucoio-Fraxiiietum angustifoliae alnelosum Glav. 59),


d) šuma crne johe sa trušljikom
(Frangulo-Alnetum glutinosae typicum Rauš 71)
Navedene šumske zajednice vrlo su jasno izdiferencirane te mogu
poslužiti kao školski primjer obrazovanja fitocenoze u prirodi.


.5 Glavne vrste su hrast lužnjak i poljski jasen, a primješane su obični
grab, crna joha i nizinski brijest. Hrast lužnjak treba uvijek podržavati
u mješovitim sastojinama.


6.
Vegetacijska karta 1:5000 omogućuje još intenzivnije izlučivanje sastojina
(odsjeka) te potpuni prijelaz na stvarno sastojinsko gospodarenje
u spomenutoj šumi.
7.
Regulacija potoka Crnava i kopanje novih jaraka imalo je svoj odraz
na sastojinama Opeke. Jasen se počeo sušiti, brijest se već osušio,
crna joha nadire na njihova mjesta, a zbog pravilnog omjera
smjese mora se u budućnosti pomagati hrast lužnjak i umjetno ga
unositi na nastale plješine i progale, jer je proces prirodne izmjene
vrsta provođenjem melioracijskih radova naglo poremećen.
8.
Radu je priložen bibliografski pregled znanstveno-istraživačkih radova
obavljenih na spomenutim objektima zaključno do 1971. godine.
LITERATURA


1.
* A n i ć, M.: Osnivanje šumskog gospodarstva, Poljoprivredno-šumarskog fakulteta
sveučilišta u Zagrebu (Rukopis), Zagreb, 1951.
2.
* A n i ć, M.: Šumarska fitocenologija — II dio (skripta), Zagreb, 1959.
3.
B a đ u n, S.: Fizička i mehanička svojstva hrastovine iz šumskog predjela
»Lubardenik« Lipovljani. Drvna ind., 1/2, 1965, str. 2—8.
4.
* B e n i ć, R.: Šumsko gospodarstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sveučilišta
u Zagrebu — Prikaz osnivanja i prve godine rada. Glasnik za Šumske
pokuse br. 11, str. 357—400, Zagreb, 1953.
5.
B e n i ć, R.: Istraživanja i odnosi između širine goda i zone kasnog drveta
kod poljskog i običnog jasena. Glasnik za šumske pokuse, knjiga 11, Zagreb,
1953, str. 53—72.
6.
B e n i ć, R.: Procjena učešća obojene srži u dubećem deblu poljskog jasena
(Fr. angustifolia Vani) Šumarski list, 78: 365, 1954., Zagreb.
7.
Benić, R.: Ekonomična veličina odjela u nizinskim šumama, promatrana
s gledišta eksploatacije šume. Šum. List, 78: 174, 1954, Zagreb.
8.
Benić , R.: Širina goda kao činilac kakvoće poljske jasenovine. Šumarstvo,
Beograd 1955, str. 534—545.
9.
Benić, R.: Istraživanje o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži
poljskog jasena. Glasnik za šumske pokuse br. 12, Zagreb 1956, str. 13—104.
10.
Benić, R.: Istraživanja o rasporedu nekih fizičkih svojstava u deblu poljskog
i običnog jasena. Glasnik za šumske pokuse br. 13, Zagreb 1957, str.
509—536.
11.
Benić , R.: Sadržaj i raspored vlage u deblu poljskog jasena. Anali za eksperim.
šumarstvo J.A.Z.U. br. 2, Zagreb, 1957, str. 5—22.
12.
Benić , R.: Raspored fizičkih svojstava drveta u deblu bijele topole (P. alba)
i bijele vrbe (S. alba). Radovi na istr. topola, vol. 2, 1960, str. 83—123.
13.
Benić , R.: Učešće i raspored srži u deblu crne johe (Alnus glutinosa Gaertn)
Šumarski list, 85: 18—35, 1961, Zagreb.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 70     <-- 70 -->        PDF

14.
B e n i ć, R.: Varijacije nekih fizičkih svojstava drva u deblu crne johe (Alnus
glutinosa). Drvna Ind.> 3/4, 1962. str. 62—66.
15.
B o j a n i n, S.: Gubitak kod sječe i izrade hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata
Ehr.). Drvna Ind., 3/4, 1965, str. 26—35.
16.
* C r n a d a k, M.: Gospodarska osnova za gosp. jed. »Posavske šume«, Vinkovci
1933. g.
17.
Dekanić , I.: Osnovni principi uzgojnih zahvata u posavskim šumama. Šum.
List, 1—2, 1961, Zagreb.
18.
* Dekanić , I.: Utjecaj podzemne vode na pridolazak i uspijevanje šumskog
drveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Glasnik za šumske pokuse br.
15, Zagreb 1962.
19.
Dekanić , I.: Elementi za njegu mladih sastojina u poplavnom području
posavskih šuma. Glasnik za šumske pokuse br. 15, Zagreb, 1962.
20.
Dekanić , I.: Kvantitativno i kvalitativno povećanje proizvodnje drvne mase
u mješovitim sastojinama brežuljkastih terena. Glasnik za šumske pokuse,
knjiga 15, str. 197—266, Zagreb, 1962.
21.
Dekanić , I.: Povećanje proizvodnje proredom mladih mješovitih sastojina
lužnjaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta u Posavini. Glasnik za šumske
pokuse br. 15, Zagreb, 1962, str. 267—302.
22.
Dekanić , I.: Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. Šum. List,
br. 11—12, 1962., Zagreb.
23.
Dekanić , L: Metodi intenzivnog proređivanja sastojina visokog uzrasta.
Jug. polj. šum. Centar, Beograd, 1964, 79 str.
24.
Dekanić , I.: Osnovni principi intenzivne njege nizinskih i prigorskih ekonomskih
šuma savremenim metodama. Sav. priv. Komora, Beograd, 1965, 16
str.
25.
Dekanić , I.: Intenziviranje proizvodnje proređivanjem mješovitih sastojina
nizinskih šuma. Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu, broj
57/1967, Beograd, 1967.
26.
Dekanić , I.: Intenziviranje proizvodnje proređivanjem mješovitih sastojina
prigorskih šuma. Jug. polj. šum. Centar, Beograd, 1967, 31. str.
27.
Dekanić , I.: Sumsko-uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinus angustifolia
Vahl), Šumarstvo br. 1—2, str. 3—10, Beograd 1970.
28.
Dekanić , I.: Uspijevanje nekih vrsta šumskog drveća u prirodnim sastojinama
i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnih voda.
Savjetovanje o Posavini 27—29 I 1971, Zagreb, str. 275—282.
29.
Emrović . B.: Dvoulazne-drvnogromadne tablice za poljski jasen. Šumarski
List, 77: 114—118, 1953, Zagreb.
30.
E m r o v i ć -G 1 a v a č - P r a n j i ć : Tablice drvnih masa za poljski jasen.
Zavod za dendrometriju Šumarskog fakulteta Zagreb, 1962.
31.
Emrović, B., G1 a v a č, V. i P r a n j i ć, A.: Über die Stammform der
spitzblättrigen Esche (Fraxinus angustifolia Vahl) in verschiedenen Auenwaldgesellschaften
des Savagebietes in Koratien (Jugoslawien).
Separatdruck aus der »Schweitzerischen Zeitschrift für Forstwesen« Nr. 3,
März 1964, S 143—162.


32.
* G1 a v a č, Vj.: O šumi poljskog jasena sa kasnim drijemovcem (Leucoieto-
Fraxinetum angustifoliae ass. nov.) Šum. List 1—3, 1959, Zagreb.
33.
G1 a v a č, V.: Crna Joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog,
biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta. Disertacija, Zagreb, 1960.
34.
Glavač , Vj.: O vlažnom tipu hrasta lužnjaka i običnog graba. Šum. List,
9—10, 1961, Zagreb.
35.
* H o r v a t, I.: Biljnosociološka istraživanja šuma u Hrvatskoj Glas. Šum. br. 6,
str. 127—279, Zagreb, 1938.
36.
* Ho rvat, L: Karte biljnih zajednica zapadne Hrvatske. Prirodoslovna istraživanja.
Knjiga 30. Zagreb, 1958.
216




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 50     <-- 50 -->        PDF

SI. 3.: Hrast lužnjak raste zajedno s bukvom u predjelu Lubardenik, odjel 7
Snimio: D. Rauš


Iz tabele I. vidimo, da srednja godišnja temperatura zraka iznosi 11,1° C,
a srednja za vegetacijsko razdoblje 17,5" C.
Prosječne godišnje oborine iznose 884 mm. Za spomenutu šumu su dosta
štetni kasni mrazevi, od kojih strada bukva i hrast.


Paša, žirenje i rov bijahu u prošlosti jaki te su vidno utjecali na gospodarenje.
Jaki zahvati čovjeka već prije 160 godina loše su se odrazili na
obnovi sastojina u Lubardeniku. Sječe su bile neuredne te su se obavljale
obično prebiranjem, tj. vađenjem najboljih stabala. Iz te šume podmirivale
su se potrebe krajišnika na ogrijevu i graciji te paši i žirenju za sva okolna
sela.


Ipak, te su se šume održale zahvaljujući svojoj vitalnosti i neobično
jakoj sposobnosti regeneracije. Ne smije se zanemariti ni životna borba
tadašnjeg čovjeka, koji je živio pored šume, u šumi, od šume ali i za šumu.
Naime, u Lubardeniku su se već krajem 19-tog stoljeća obavljala pošumljavanja.
Od tada potječu sadašnji skoro čisti hrastici, kojih ima dosta u
Lubardeniku. Uprave imovnih općina ugledale su se na državne šumarije i


196




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 49     <-- 49 -->        PDF

JO
CS
7 3O
Ü
-H
T-HI H
-^
0 0
OS
k o f CO
CO
©
CO
C--1
C O 1 1
X to

CO
CO
° 1
X I S
r-T
t H
0 5
OS
co" c
C O
C O
°" 1
X e x
CO
CD
0 0
CO CD
C O
© 1 r-H L—
h-1
>
d
CM
co
OJ
o" 1
tT
* Ü
1—1
< .
0 S
O S
S -i
S "
«0 ,o -"*
I-1 h, " o L
S * O CN
g s
H
1 H
t—1
>
>
>
M
hH
>
>> co
CNJ
co" co
O t H
t-H O "
! N I O T-H C^
o * co" ^ H o"
LO
***.
q
to
t >
CO
CO
CO
o
I O
q
co"
CM
E*"
C5
CD
C I
*-!
CO
d
o
1
T-H
o
II
_3
3
o
T 3
C O C O C O
c* ^ c~ O
X
55
<
1-5
> o a,
j
CJ
H
C J
0 1
CO
cu
9
1—1
o
A
O IO (D O rt
CD i-i CO
CN
U
X as
co
H a
N -
a) 0
tH JO
3 O
CO
CO
CO
CJ
ft s
0)+5
CO
c
T 5
CJ
_
COC
o
CO
a"
T 3
CJ
W
Cd
s
3
CO
a>
CO
"a
tH
CO
´c
3
CJ
*
3
CO
CO
in
CO
-t-j
CJ
>
i n
«f H
3
CO
CJ a
CO
tn"
CO
H J
CJ
>
CD
cuSo
cu
>
cd
X
CO
O
X
CO
BUD c
CO
+
1
X
c j
T 3
C
>
O
CJ e
c
o
CD
Q
a
c j
o
C M




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 71     <-- 71 -->        PDF

37.
" H o r v a t, I.: Potreba i značenje pregledne vegetacijske karte Jugoslavije.
Biološki glasnik 12/1959, Pag. 1—138, AI—A22, BI—BIO, Zagreb, 1959.
38.
* H o r v a t, I.: Šumske zajednice Jugoslavije. Poseban otisak iz Šumarske enciklopedije
II, Zagreb, 1963.´
39.
H o r v a t, I.: Istraživanja o specifičnoj težini i utezanju slavonske hrastovine.
Disertacija. Glasnik za šum. pokuse knjiga 8, Zagreb 1948, str. 131—171.
40.
* H o r v a t, I.: Radovi šumarskog odjela Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u
Zagrebu 1945, do 1955. Šumarski list 79: 517, 1955, Zagreb.
41.
Horvat , I.: Istraživanja o tehničkim svojstvima slavonske hrastovine. Šum.
List 9/10, Zagreb, 1957, str. 321—360.
42.
Horvat , I.: Istraživanja o tehničkim svojstvima crne i bijele topolovine
(Populus nigra L. i Populus alba L.) Sum. List 3/4, Zagreb. 1960, str. 95—115.
43.
Horvat , I.: Prilog poznavanju nekih fizičkih i mehaničkih svojstava bijele
i crne topolovine, Šumarski List 84: 95—115, I960., Zagreb.
44.
Horvat , I.: Prilog poznavanju nekih fizičkih i mehaničkih svojstava crne
johovine. Šumarski List, 84: 273—289, 1960, Zagreb.
45.
* Ja vor ka, S. es Csapody, V.: A. Magyar flora kepekben, Budapest,
1934.
46.
Kišpatić , J.: Otpornost smeđe srži jasena prema gljivama. Sum. List, Zagreb,
1955, str. 587—603.
47.
K1 e p a c, D.: Istraživanja o debljini kore u šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka.
Sum. List, 81: 90—106, 1957, Zagreb.
48.
K1 e p a c, D.: Funkcionalni odnos između debljine kore i prsnog promjera
za naše važnije listopadno drveće. Sum. List, Zagreb, 1958, str. 251—267.
49.
K1 e p a c, D.: Izračunavanje gub´taka na prirastu u sastojinama koje je
napao gubar (Lymantria dispar). Šum. List. Zagreb, 1959, str. 280—290.
50.
K1 e p a c, D., i Plavšić , M.: Strukturni odnosi posavskih šuma s obzirom
na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu. Glasn. šum. Pokuse, vol. 14, 1960.
str. 314—323.
51
K1 e p a c, D.: Treća i druga inventura pokusnih ploha u gospodarskoj jedinici
»Josip Kozarac« s obračunom prirasta po kontrolnoj metodi, Štamparija
Zavoda za kartografiju, Zagreb, 1963, str. 1—39.


52.
K1 e p a c, D.: Kretanje drvne mase i produkcije na pokusnim plohama u gospodarskoj
jedinici »Josip Kozarac«. Šumarski List, 87: 257—264, 1963, Zagreb.
53.
K1 e p a c, D.: Kako je reagirala 50-godišnja sastojina hrasta lužnjaka nakon
jakih proreda. Šumarski List, 88: 469—475, 1964, Zagreb.
54.
K 1 e p a c, D., i S p a i ć, I.: Utjecaj nekih defolijatora na debljinski prirast
lužnjaka, Sum. List 89: 93—101, 1965., Zagreb
55.
* K 1 e p a c, D., Križanac, R., i M e š t r o v i ć, 5.: Šumsko-gospodarska
osnova za fakultetsku šumu (1965—1985) OPEKE, Zagreb, 1965, 123. str.
56.
Klepac , D.: Opadanje prirasta u našim vrijednim hrastovim šumama, Šum.
List 3/4, 1969, str. 85—91.
57.
K r s t i n i ć, A.: Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele vrbe
(Salix alba L.) — Populacija Bakovci i Lipovljani (Magistarska radnja skraćeno)
I. i II. dio. Šum. List 5—6/67 i Šum. List 1—2/68.
58.
Krstinić , A.: Varijabilnost i nasljednost visina i broja grana kod bijele
vrbe (Salix alba) populacija Bakovci i Lipovljani. Šum. List 1/2, 1968. str.
27—49.
60.
* L o v r i ć, N,: Glavni projekt za cestu Kraljeva Velika — Opeke, Zagreb,
1957. **»!
61.
* M a r k o v i ć, Lj.: Slavonske šume i njihovo gospodarenje u prošlosti i
budućnosti. Šum. List 51, 179—183, 1927, Zagreb.
62.
* Marković . Lj.: Beleške iz slavonskih šuma. Šum. List 55: 12. 1931. str.
627—640, Zagreb.
63.
* Marković LJ.: Karta biljnih zadruga kao pomoćno sredstvo u borbi za
povećanje produkcione snage zemljišta. I. Šumarstvo 2, str. 59—62, 1948.
217




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 72     <-- 72 -->        PDF

C4. M a t i ć, S.: Prirodna regeneracija poljskog jasena u Posavini. Savjetovanje o
Posavini 27—29, I 1971. Zagreb, str. 343—346.


65.
Mikloš , I.: Jasenova pipa. Sum. List str. 11—21, 1954, Zagreb.
66.
* Melik , A: Klima našeg panonskog predjela. Jugoslavija — zemljopisni
pregled. Izdanje »Školska knjiga« Zagreb, 1952. str. 200—205, 1 diag.
67.
N e i d h a r d t, N.: Elaborat nivelacije Posavskih šuma Lipovljani iz god. 1953,
1954, 1957, 1958, Elaborat Zavoda za geodeziju, 1959, Zagreb.
68.
Plavšić , M.: Tabele drvnih masa za poljski jasen (Fraxinus angustifolia
Vahl). Šumarski List 78: 550, 1954, Zagreb
69.
* Plavšić, M. K 1 e p a c, D., i R a d o š e v i ć, J.: Gospodarska osnova Gosp.
jed. »Josip Kozarac« Šumarija Lipovljani. Elaborat Zavoda za uređivanje šuma
i šumarsku ekonomiku, Zagreb 1954.
70.
Plavšić , M.: Prilog istraživanjima u čistim i mješovitim sastojinama poljskog
jasena. Glasnik za šumske pokuse knj. 14, str. 258—313, 1955. Zagreb.
71.
Plavšić , M.: Debljinski rast i prirast poljskog jasena. Šumarski List, 80:
273, 1956., Zagreb.
72.
* Plavšić, M., Klepac, D., i Radošević, J.: Gospodarska osnova Gosp.
jed. »Lubardenik—Jamaričko Brdo«. Šumarija Lipovljani. Elaborat Zavoda za
uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, Zagreb, 1959.
73.
Plavšić , M.: Utvrđivanje prirasta po kontrolnoj metodi na pokusnim plohama
gosp. jed. »Posavske šume« u šumariji Lipovljani. Sum. List, 1959.,
str. 259—271.
74.
Plavšić , M.: Prilog istraživanju u čistim i mješovitim sastojinama poljskog
jasena (Fraxinus angustifol!a Vahl) Glasnik za šumske pokuse, knj. 14,
1960. Zagreb
75.
Plavšić , M,: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod poljskog jasena.
Glasnik za šumske pokuse, knj. 16, str. 177—196, 1972. Zagreb.
76.
Plavšić , M.: Istraživanje sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u sastojinama
poljskog jasena. Zagreb, 1964, 144 str. (Savezni fond za naučni rad
Beograd).
77.
Plavšić , M.: Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina poljskog jasena,
gumarski List 89: 17—29, 1965. Zagreb.
78.
Plavšić , M., i G o 1 u b o v i ć, U.: Istraživanje ekonomičnosti u proizvodnji
furnira i furnirskih trupaca poljskog jasena. Drvna ind. 5/6, 1965. str. 58—65.
79.
Plavšić , M.: Istraživanje rentabilnosti u proizvodnji furnira iz furnirskih
trupaca hrasta lužnjaka. Drvna ind. 10/12, 1967. str. 167—187.
80.
Plavšić , M.: Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina hrasta lužnjaka
(Quercus penduculata Ehrh.) Šumarski List 91: 349, 1967., Zagreb
81.
Plavšić , M.: Istraživanje sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u sastojinama
hrasta lužnjaka, Zagreb, 1967, 133. str. (Savezni fond za naučni rad,
Beograd).
82.
Plavšić , M., i Golubović , U.: Istraživanje vrijednosti brutto produkta
u eksploataciji šuma, primarnoj i finalnoj proizvodnji drvne industrije koji
omogućuje jedan hektar (zrele) nizinske slavonske šume. Šum. fakultet Zagreb,
1969., str. 132.
83.
P r a n j i ć, A.: Korelaciona analiza između prsnog promjera krošnje, visine
i drvne mase stabala kod nekih tipova jelovih šuma i šuma poljskog jasena.
Odštampano u časopisu »Šumarski List« br. 1/2, 1965, Zagreb 1965.
84.
P r a n j i ć, A., i E m r o v i ć, B.: Dvoulazne tablice za johu. Šumarsko-tehnički
priručnik. Zagreb, 1966, str. 100—102.
85.
P r a n j i ć. A.: Sastojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka (Magistarski rad).
Zagreb, 1969, 40 str.
86.
Pranji ć A.: Sastojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
Šum. List 94: 1970, Zagreb.
218




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 73     <-- 73 -->        PDF

87.
P r p i ć, B.: Ispitivanje srašćivanja korijenja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia
Vani) pomoću radioaktivnog izotopa fosfora (P32) str. 426—431, Zagreb,
1964.
88.
Prpić , B.: štete kao posljedica ovoja leda na krošnjama u g. j . »Josip Kozarac
« šumarije Lipovljani. Šumarski List 90: 347, 1966, Zagreb.
89.
* Prpić , B.: Korjenov sistem jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim
tipovima posavskih nizinskih šuma, Doktorska disertacija, str. 101,
Zagreb, 1966.
90.
Prpić , B.: Prilog srašćivanju korijenja i akumulacije radioaktivnog izotopa
fosfora (P32) u lišću, deblu i korijenu poljskog jasena (Fraxinus angustifolia
Vahl) u stadiju mladika. Preštampano iz »Šumarskog Lista« broj 11—12,
Zagreb, 1967.
91.
Prpić , B.: Zakorjenjivanje crne johe s dugoklasim šašem. Bilten posl.
Udruž. šum. priv. Org. Zagreb, 9, 1969., str. 478—481.
92.
Prpić , B.: Zakorjenjivanje lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini.
Savjetovanje o Posavini 27—29, I 1971. str. 347—352, Zagreb, 1971.
93.
* R a u š, D.: Imenik naučnh i narodnih naziva za naše najvažnije autohtono
drveće, grmlje i prizemno rašće, Rukopis, Zagreb, 1965, 17. str.
94.
* Rauš , Đ.: Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa u Hrvatskoj »Nizinske
šume Posavine i Podravine« g. J. »Josip Kozarac« Lipovljani, (Dokumentacija
Instituta za šumarska istraživanja) Zagreb, 1968.
95.
* Rauš , Đ.: Rasprostranjenost bukve (Fagus silvatica L.) u nizinskim šumama
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Simpozij povodom 50-godišnjice šumarske
fakult. nauke i nastave 13. 12 1969, Zagreb, 15 str.
96.
* Rauš , Đ.: Istraživanje šumske vegetacije u Posavini kod Lipovljana, Bilten
posl. Udr. šum. priv. org. Hrvatske br. 2, 1970., Zagreb
97.
* Rauš , Đ.: Šume Slavonije i Baranje od Matije Antuna Relkovića do danas.
Referat održan na Simpoziju u Našicama lipnja 1971. Rukopis, Zagreb
1971.
98.
* Rauš , Đ.: Crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.) u šumama Posavine. Savjetovanje
o Posavini, Zagreb, 1971, str. 353—362.
99.
*R a u š, Đ.: Fitocenološke osobine šuma na obroncima zapadnog dijela Fruške
Gore. Radovi Centra JAZU, Vinkovci knj. 1, 1971. str. 37—147.
100.
* Rauš , Đ.: Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva (Disertacija).
Zagreb, 1972, 164 str.
101.
* Rauš , Đ.: Karta šumskih zajednica spačvanskog bazena i okolice Vinkovaca
u mjerilu 1:100.000. Grafički zavod Hrvatske Zagreb, 1972.
102.
* Soö-Javorka : Magyar novenuvilag kezikömyve I.es.II kötet Akademial
kiado, Budapest 1951.
103.
S p a i ć, I.: Predispozicija jasenovih stabala za napadaj malog jasenovg potkornjaka
(Hylesinus fraxini Panz.) Šum. List 1/2, 1964, str. 10—21.
104.
S p a i ć, I.: Hrastova osa listarica (Apethymus abdominalis Lep.) Biološka studija.
Poslovno udr. šum. priv. org. Zagreb, 1966, 109. str.
105.
* Š k o r ić, A., i Vranković, A.: Istraživanje tala u šumama hrasta lužnjaka,
Stručni izvještaj za 1970. i 1971, Zagreb, 1972.
106.
* S o k č e v i ć, Đ,: Specijalno iskorišćivanje srednjodobnih sastojina putem
proreda. Šum. List 63:205, 1939, Zagreb.
107.
Tomašegović , Z.: Triangulacija 3b i 4. reda Jamaričko Brdo i Lubardenik.
Elaborat Zavoda za geodeziju, Zagreb, 1956.
108.
Tomašegović , Z.: Reambulacija šuma Lipovljani iz 1958. godine. Elaborat
Zavoda za geodeziju, Zagreb, 1959.
109.
Vajda , Z.: Borba protiv sušenja brijestova. Šum. List. str. 326—335, Zagreb,
1952.
110.
Vajda , Z.: Uzroci epidemijskog ugibanja brijestova. Glasnik za šumske pokuse,
knj. 10, str. 105—197, Zagreb, 1952.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 74     <-- 74 -->        PDF

111.
Vajda , Z.: Utjecaj promjene vodnog režima na zdravstveno stanje šuma,
Prvo Jugosl. savjetovanje o zaštiti šuma, Zagreb, 1960.
112.
Viđaković , M.: Sjemenska plantaža poljskog jasena Fraxinus angustifolia
Vahl u Lipovljanima. Topola, br. 31/33, 1963., str. 34—39.
113.
* Z i k m u n d o v s k y, F.: Gradiška imovna obćina sa šumarskoga stanovišta.
Šumarski List 1: 1/4, 1877., 189—201, Zagreb.
114.
* Z i k m u n d o v s k y, F.: Spomenica o upravi i stanju imovnih obćina. Sum.
List 6:, 2, 67—76, 1882, Zagreb.
115.
*** Bibliografija znanstvenih i stručnih radova nastavnika i suradnika Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1960—1969., Zagreb, 1972.
116.
*** Naučnoistraživački radovi, projekti i elaborati izrađeni na šumskim objektima
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1964.
Literatura upotrebljena u radu.


Summary


PHYTOCOENQLOGICAL CHARACTERISTICS AND VEGETATION MAP OF THE
FACULTY FORESTS OF »LUBARDENIK« AND »OPEKE« AT LIPOVLJANI


A bibliographic survey of scientific research works performed on the
mentioned objects


On the basis of phytocoenological investigations and mapping of the forest
vegatation in the Faculty forests of »Lubardenik« and »Opeke«, the following
conclusions may be drawn:


1.
The forest of »Lubardenik« belongs prevailingly to the forest community
of Sessile Oak and Hornbeam (Querceto-Carpinetum croaticum caricetosum
pilose Horv. 1943 in areas where the Quercus roboris variant is clearly expressed,
because the share of Pedunculate Oak in this community is high.
2.
In the stands of »Lubardenik«, Beech, Pedenculate Oak, Sessile Oak and
Hornbeam grow very well. Therefore this mixture should be further
mainta´ned, observing a proper mixture proportion of individual tree species.
3.
The enclosed vegetation map 1:5000 reflects very clearly the presence and
tendencies of individual plant groupings. It is incumbent to maintain also
further these tendencies within the framework of ecological requirements,
for only in this way shall we have a healthy and stable forest community
that will be capable of yielding the highest benefits under the existing conditions
(the mentioned map will be printed separately in colour).
4.
In the forest stands of »Opeka«, the following four plant associations are
conspicuous:
a) Pedunculate Oak/Hornbeam forest (Carpino betuli-Quercetum roboris typicum
Rauš 71).
b) Pedunculate Oak forest with genista (Genisto elatae-Quercetum roboris
caricetosum remotae Horv. 38).
c) Narrow-leaved Ash forest with summer snowflake (Leucoio-Fraxinetum
angustifoliae alnetosum Glav. 59).
d) Black Alder forest with alder buckthorna (Frangulo-Alnetum glutinosae
typicum Rauš 71).


The above-mentioned communities are very clearly differentiated and may serve
as a typical example of the formation of phytocoenoses in nature.


5.
The principal species are Pedunculate Oak and Narrow-leaved Ash, while
Hornbeam, Black Alder and Field Eem are admixed species. Pedunculate
Oak should always be preserved in mixed stands.


ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 75     <-- 75 -->        PDF

6. The vegetation map 1:5000 makes possible a yet more intensive separation
of stands (sub-compartments) and a complete transition to actual forest
management by stands.
7. Melioration of Crnava Brook and the digging of new ditches has affected
the stands of Opeka. Narrow-leaved Ash has begun to dry up, Field Elm
has already dried up, while Black Alder pushes into their places. For the
sake of a proper mixture proportion Pedunculate Oak must be assisted in
future an introduced into openings and clearings, because the process of
the natural change of the species has quite suddenly been interfered with
through drainage works.
With the paper is enclosed a bibliographical survey of scientific research works
perfomed in the mentioned forests until the end of 1971.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 57     <-- 57 -->        PDF

U sloju grmlja javljaju se: lijeska (Corylus avellana), divlja trešnja
(Prunus avium), klen (Acer campestre), obični grab (Carpinus betulus), glogovi
(Crataegus spp.) i dr. (Tab. 2).


SI. 7.: U prvom planu trepavičasti šaš (Carex pilosa Scop.) u predjelu Lubardenik
Snimio: Đ. Rauš


Sloj prizemnog rašća eine: drhtavi šaš (Carex brizoides), dlakava kupina
(Rubus hirtus), veleevijetni crijevac (Siellaria holostea), paprat i dr.
No, dominantan je drhtavi šaš (Carex brizoides) i to u tolikoj količini,
da tvori ujedno i facijes.
Biološki spektar


Tek.
broj Nazi v
Broj
biljaka o/o
1
2
3
4
5
Phanerophyta
Chamaerophyta
Hemicryptohyta
Geophyta
Therophyta
(Ph)
(Ch)
(H)
(G)
(Th)
17
7
30
2
3
28,8
11,8
50,9
3,4
5,1
Ukupno 59 100,0




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 56     <-- 56 -->        PDF

* Wtl
SI. 6.: Stara i mlada sastojina u Lubardeniku na križanju prosjeka 8. i 12.
te 7. i 11. odjela
Snimio: Đ. Rauš


Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
(Genisto clatae-Quercetum roboris Horv. 1938)


Dolazi u području Lubardenika u potočnim dolinama. Javlja se u dvije
subasocijacije. U najnižim dijelovima (120 m nv) fragmentarno se javlja subasocijacija
s rastavljenim šašem (caricetosum remotae), dok se odmah na
nju nadovezuju subasocijacija s drhtavim šašem (caricetosum brizoides) i to
na znatno većim površinama, ali, također, samo u potočnim dolinama (SI.
8 i 9).


Opis šuma hrasta lužnjaka s rastavljenim šašem (caricetosum remotae)
donosimo u opisu cenoza šuma Opeke, jer je tamo tipično razvijena.


U zajednici lužnjaka s drhtavim šašem (caricetosum brizoides) sloj drveća
tvori lužnjak (Quercus robur), obični grab (Carpinus betulus), crna joha
(Alnus gtutinosa) i dr.