DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 4     <-- 4 -->        PDF

te ustanoviti njihovo rasprostiranje, ali da se uzroci tih oštećenja, u velikoj
većini, ne mogu ustanoviti samo pomoću snimaka, nego su potrebne i neke
dodatne informacije. Kada odlučujemo da li u proučavanju oštećenja na
šumama primijeniti metode fotointerpretacije ili ne, prvo moramo ustanoviti
da li su ta oštećenja takva da se mogu konstatirati na aerosnimcima. Ako,
poznavajući tehnologiju snimanja ili pokusom, dođemo do pozitivnog odgovora,
tada o ekonomskim analizama i ostalim prilikama u šumskom gospodarstvu
ovisi da li ćemo te metode i primijeniti.


Kod klasičnog aerosnimanja zrake svijetla odbijene od površinne objekata
djeluju preko objektiva kamere na film, na kojem stvore latentnu sliku,
koja se razvijanjem i fiksiranjem, a većinom i kopiranjem, tako preparira,
da može služiti za interpretaciju i mjerenje. Postoje nastojanja da se interpretacija
povjeri i automatima. U novije vrijeme razvili su se fizikalni sustavi",
koji omogućuju primanje podataka o odbijenom svijetlu bez fotokamere
te njegovo registriranje i na drugim medijima, npr. na magnetičkim
vrpcama, a ne bezuvjetno izravno na filmu. Automatizacija interpretacije
tako registriranih podataka mnogo je olakšana. Dobivanje informacije o
dalekim objektima nastoji se ostvariti korišćenjem ne samo vidljivog dijela
spektra elektromagnetskih valova, nego i pomoću ostalih valnih dužina, kao
što su ultraljubičaste, bliže infracrvene (700—900 mu.), dalje infracrvene (toplinske)
zrake i mikrovalovi (radar). Za korišćenje tih valova postoje već i
tehnološka rješenja te znanstvena i praktična primjena. Primanje informacija
pomoću valova različitih područja elektromagnetičkog spektra, sa objekata
bilo koje vrste, često i na vrlo velike udaljenosti, označava se u novijoj literaturi
terminom »remote sensing« (engl.), »Fernerkundung« (njem.), što bi
se na hrvatski moglo prevesti sa »daljinsko istraživanje«. Razvoj
na tom području ide brzim korakom naprijed, naročito radi vojnih te svemirskih
istraživanja, no još će za duže vrijeme u praksi biti najvažnije korišćenje
aerosnimaka nastalih direktnom primjenom klasičnog sustava aerofotokamera
— film. Ovdje ću se ograničiti na primjenu tih snimaka u zaštiti
šuma.


Za uspjeh fotointerpretacije presudan je ispravan izbor uvjeta snimanja.
Promjenljive elemente kod snimanja (vrsta objektiva aerofotokamere, mjerilo
snimanja, filtar, film, format snimka, vrijeme snimanja) nastojimo tako
kombinirati i prilagoditi objektu snimanja, da bi se one njegove značajke
koje nas najviše zanimaju što bolje preslikale na snimak. Uzajamne odnose
između karakteristika objekta, stvorene slike i uvjeta snimanja prikazuje
slika 1.


Način preslikavanja određenih objekata na određeni film ovisan je među
inim i o spektrofotometrijskim karakteristikama svijetla odbijenog s njihove
površine. Zato će detaljnije biti obrađeni građa i svojstva, osobito novih
vrsta, aerofilmova te karakteristike svijetla reflektiranog sa zdravogoštećenog šumskog drveća i sastojina.


2. AEROFILMOVI ZA POTREBE FOTOINTERPRETACIJE
Danas nam za snimanja iz zraka stoje na raspolaganju četiri vrste fotoslojeva:
crno-bijeli pankromatski i infracrveni te obojeni normalni i pseudo