DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 4 <-- 4 --> PDF |
te ustanoviti njihovo rasprostiranje, ali da se uzroci tih oštećenja, u velikoj većini, ne mogu ustanoviti samo pomoću snimaka, nego su potrebne i neke dodatne informacije. Kada odlučujemo da li u proučavanju oštećenja na šumama primijeniti metode fotointerpretacije ili ne, prvo moramo ustanoviti da li su ta oštećenja takva da se mogu konstatirati na aerosnimcima. Ako, poznavajući tehnologiju snimanja ili pokusom, dođemo do pozitivnog odgovora, tada o ekonomskim analizama i ostalim prilikama u šumskom gospodarstvu ovisi da li ćemo te metode i primijeniti. Kod klasičnog aerosnimanja zrake svijetla odbijene od površinne objekata djeluju preko objektiva kamere na film, na kojem stvore latentnu sliku, koja se razvijanjem i fiksiranjem, a većinom i kopiranjem, tako preparira, da može služiti za interpretaciju i mjerenje. Postoje nastojanja da se interpretacija povjeri i automatima. U novije vrijeme razvili su se fizikalni sustavi", koji omogućuju primanje podataka o odbijenom svijetlu bez fotokamere te njegovo registriranje i na drugim medijima, npr. na magnetičkim vrpcama, a ne bezuvjetno izravno na filmu. Automatizacija interpretacije tako registriranih podataka mnogo je olakšana. Dobivanje informacije o dalekim objektima nastoji se ostvariti korišćenjem ne samo vidljivog dijela spektra elektromagnetskih valova, nego i pomoću ostalih valnih dužina, kao što su ultraljubičaste, bliže infracrvene (700—900 mu.), dalje infracrvene (toplinske) zrake i mikrovalovi (radar). Za korišćenje tih valova postoje već i tehnološka rješenja te znanstvena i praktična primjena. Primanje informacija pomoću valova različitih područja elektromagnetičkog spektra, sa objekata bilo koje vrste, često i na vrlo velike udaljenosti, označava se u novijoj literaturi terminom »remote sensing« (engl.), »Fernerkundung« (njem.), što bi se na hrvatski moglo prevesti sa »daljinsko istraživanje«. Razvoj na tom području ide brzim korakom naprijed, naročito radi vojnih te svemirskih istraživanja, no još će za duže vrijeme u praksi biti najvažnije korišćenje aerosnimaka nastalih direktnom primjenom klasičnog sustava aerofotokamera — film. Ovdje ću se ograničiti na primjenu tih snimaka u zaštiti šuma. Za uspjeh fotointerpretacije presudan je ispravan izbor uvjeta snimanja. Promjenljive elemente kod snimanja (vrsta objektiva aerofotokamere, mjerilo snimanja, filtar, film, format snimka, vrijeme snimanja) nastojimo tako kombinirati i prilagoditi objektu snimanja, da bi se one njegove značajke koje nas najviše zanimaju što bolje preslikale na snimak. Uzajamne odnose između karakteristika objekta, stvorene slike i uvjeta snimanja prikazuje slika 1. Način preslikavanja određenih objekata na određeni film ovisan je među inim i o spektrofotometrijskim karakteristikama svijetla odbijenog s njihove površine. Zato će detaljnije biti obrađeni građa i svojstva, osobito novih vrsta, aerofilmova te karakteristike svijetla reflektiranog sa zdravogoštećenog šumskog drveća i sastojina. 2. AEROFILMOVI ZA POTREBE FOTOINTERPRETACIJE Danas nam za snimanja iz zraka stoje na raspolaganju četiri vrste fotoslojeva: crno-bijeli pankromatski i infracrveni te obojeni normalni i pseudo |