DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 19 <-- 19 --> PDF |
17. Stellin g wer f D. A. (1966.)´- Practica? application of aerial photographs in forestry and other vegetation studies, ITC Publications B 36, Delft, 23 str. 18. Stellin g wer f D. A. (1969): Kodak Ektachrome Infrared Aero Film for forestry purposes, ITC Publications B 54, Delft, 17 str. 19. Wea r J. F., Pop e R. B., Or r P. W, (1966.): Aerial photographic techniques for est´mating damage by insects in western forests, Pacific Northw. For. and Range Exp. Sta., Portland Ore., 79 str. Summary PRESENT POSSIBILITIES IN APPLYING PHOTO-INTERPRETATION IN FOREST PROTECTION Development of the technology of aerial photography-cameras, films (notably in colour) — has made possible a more intensive application of methods of photo- interpretation in forest protection, particularly in establishing and inventorying damage to forest vegetation through the action of various different abiotic and biotic factors. The author contributes a survey of recent works in individual parts of the world (U. S. A., Central Europe, U. S. S. R.) which confirm the purpose and economy of this appl´cation. Under European conditions photo-interpretation is bound to find its application notably in the event of overpopulation of individual insects pests and diseases. In industrially developed areas aerial photographs have been applied with success to establish and inventory damages to the forest vegetation brought on by the action of poisonous waste gases from industrial plants. Photo-interpretation comes especially into evidence in the vast coniferous forests of the Northern Hemisphere, as well as in the tropics. In the introductory part are surveyed structure and properties of colour films, particularly falsecolour films, as well as the characteristics of the spectral reflectance and the mode of image formation of the healthy and damaged forest trees and stands. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 16 <-- 16 --> PDF |
6. KADA PRIMIJENITI FOTOINTERPRETACIJU U ZAŠTITI ŠUMA? Razmatrajući mogućnosti primjene fötointerpretacije u zaštiti šuma potrebno je postaviti pitanje: A kada primijeniti te metode? Na to pitanje teško je dati neki generalni odgovor, nego odluku treba donositi od slučaja do slučaja. Uz preduvjet da je primjena aerosnimaka uopće moguća, odluku o izboru između potpuno terestričkih metoda i metoda uz primjenu fötointerpretacije treba osnivati na ekonomičnosti i efikasnosti metoda. Prethodno je potrebno ustanoviti koja će od njih dati najviše za uložena sredstva. Pojam »najviše« može imati višestruko značenje, već prema uvjetima i potrebama. Nekada će to značiti najveću točnost podataka, a nekada dobivanje pouzdanih podataka u što kraće vrijeme, uz minimalne troškove. Ovdje će fotointerpretacija moći izdržati konkurenciju čistih terenskih metoda. Na efikasnost interpretacije utjecat će naročito dobra uočljivost oštećenja na snimcima i postojanje iskusnog kadra fotointerpretatora. Tabela 3 ( Kenneweg 1971 . ) SMREKA (Picea abies) mjerilo 1 : 5.000 uočljivost oštećenja pojedinačnih krošnji na raznim vrstama filma Pankro-Infra-Infra matski crveno Normaln´ crveni (crno-(crno-kolor kolor Simptom oštećenja bijelo) bijelo) ("false color") ] . Promjena boje iglica na zadnjem izbojku --X X 2. Smanjenje broja iglica većinom lokalizirano na zadnjem izbojku ---X 3. Smanjenje broja iglica na starijim izbojcima -X -X 4. Općenito rijetke iglice --(X) X 5. Slabo razvijanje iglica i izbojaka --(X) (X) 6. Promjene oblika krošnje (X) (X) (X) (X) 7. Potpuna promjena boje iglica, sušenje --X X 8. Potpuni gubitak iglica, suhar (X) -(X) X X - sigurno prepoznavanje, dodatna pomagala za interpretaciju ili naročito dobra kvaliteta snimaka nepotrebna (X) = manje vjerovatno prepoznavanje, karakteristike moraju biti jasno preslikane, dodatna pomagala za interpretaciju općenito potrebna Određeni uvjeti u prirodi i u šumskom gospodarstvu isključivat će nekada primjenu fötointerpretacije, bez obzira na ekonomske prednosti, npr. nemogućnost dobivanja snimaka radi kratkoće vremena ili loših meteoroloških uvjeta, nepostojanje izvježbanog kadra. Nekada će uvjeti nametati foto |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 15 <-- 15 --> PDF |
truleži korijenja uslijed Fames annosus i Trametes rađiciperđa nisu dala do sada zadovoljavajuće rezultate (6). Oštećenja na borovcu uslijed Cronartium ribicola mogla su se, prema pokusima u SR Njemačkoj, opaziti na kolor i pseudo kolor snimcima srednjih mjerila, a pridolazak oštećenja je bio i znak za identifikaciju vrste bora. Jedan pokusni let u sjevernoj Njemačkoj pokazao je jaku korelaciju između oštećenja običnog bora od Lophodermium pinastri i vlažnosti staništa (13). Bukove sastojine u SR Njemačkoj bivaju često nakon sušnih godina napadnute raznim gljivama i bakterijama, koje izazivaju kompleksno oboljenje nazvano »odumiranje bukve«. Žućenje listova sredinom ljeta (kolovoz) fenološki je znak prvotnog stadija bolesti, koji se može otkriti u starijim sastojinama na pseudo kolor snimcima, čak i u mjerilu 1:12.000, no pokusi nisu dali dovoljnu korelaciju između tog znaka i oboljenja, jer promjena boje može nastati sušom, a bukva se može zamijeniti normalno požutjelim javorom (Acer platanoiđes) (13). 5.4 Štete uzrokovane otpadnim plinovima tvornica U industrijskim područjima Evrope i USA s uspjehom su primjenjivani aerosnimci za ustanovljavanje oštećenja vegetacije ispušnim plinovima iz tvornica. Takva oštećenja dosižu ogromne razmjere. U Njemačkoj DR su 1965. god. ustanovljena oštećenja na 200.Ü00 ha, što je 7% svih šuma. U blizini Loz Angeles-a, USA, konstatirano je da je od 40.000 ha polovina zahvaćena oštećenjima [(6), (13)]. U SR Njemačkoj kartirane su sastojine smreke s pojedinačnom primjesom bora izvrgnute štetnom djelovanju fluorovodika iz ispušnih plinova susjedne ciglane. Primijenjeni su »false color« snimci, mjerila 1:5.500, na kojima je bilo moguće uočiti više stupnjeva oštećenja, od zdravih do potpuno uništenih, osušenih stabala (7). Do sličnih rezultata došlo se je u Njemačkoj DR, gdje su smrekove sastojine oštećene sa SO2 snimane sovjetski spektrozonalnim filmom SN2 (13). Pokusi s »false color« filmovima vršeni su i u Austriji (14). Dok su u Evropi korišćeni većinom pseudo kolor snimci, u USA su primjenjivani s podjednakim uspjehom uglavnom snimci u normalnom koloru (6). 5.5 Određivanje drvne mase k a 1 a m i t e t a U sjeverno američkim šumama četinjača često se na temelju aerosnimaka procjenjuju statističkim metodama gubici drvne zalihe nastali djelovanjem štetnih insekata. Najčešće se primjenjuje metoda dvostrukog uzorka, tzv. »double sampling with regresion«. Primjena je ovisna o faktorima, koji uopće omogućuju metode fotointerpretacije. Broj osušenih i napadnutih stabala ustanovljava se na primjernim plohama na snimcima. Određeni broj ploha potraži se na terenu i na njima se broj oštećenih stabala odredi i terestrički. Ustanovi se regresijska krivulja, većinom pravac, među podacima s terena i snimka, te poprave podaci sa snimka. Metodom je moguće ocijeniti točnost postignutih rezultata, a prethodnim analizama procijeniti efikasnost čistih terestričkih metoda i metoda uz primjenu aerosnimaka te donijeti odluku koju metodu primijeniti (19). 161 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 14 <-- 14 --> PDF |
5.1 šumski požari Ispitivanja u SSSR-u su pokazala da se osušena pojedinačna stabla i sastojine mogu na spektrozonalnim snimcima uočiti gotovo bez pogreške, a s vrlo velikom točnošću identificirati sastojine zahvaćene požarom (16). Kartiranje požarom uništenih i oštećenih sastojina izvršeno je u Tuvinskoj ASSR, SSSR, pomoću spektrozonalnih snimaka 1:25.000 i pankromatskih snimaka 1:6.000. Opožarene sastojine su dešifrirane i klasificirane obzirom na vrstu požara, stupanj oštećenja i količinu uništene drvne mase te je ustanovljeno učešće pojedinih stratuma (5). U turističk i važnom području na Vierwaldstätter-skom jezeru, Švicarska, aerosnimci su s uspjehom angažirani pri direktnom suzbijanju šumskih požara. U roku od 6 sati rukovodilac protupožarnih radova je dobio snimke požarišta i na temelju njih je odredio mjesta za presijecanje protupožarnih pruga, pazeći osobito da se ne bi prekomjerno narušio pejsaž (11). 5.2 Oštećenja od i n s e k a t a U mješovitim šumama hrasta i bukve u Belgiji i Nizozemskoj kartiranc su sastojine obrštene defolijatorima Hibernia dcfoliaria i Operophtera boreata. Snimano je Kodak Ektachrome Infrared Aero-filmom u 1:10.000, a sastojine su razdijeljene u stratume prema stupnju oštećenja (18). Kombiniranom metodom fotointerpretacije i terenskih radova kartirano je na temelju spektrozonalnih snimaka zdravstveno stanje šuma u Tomskoj oblasti SSSR-a. U mjerilu 1:10.000 i 1:5.000 snimljene su sve šume, a u 1:2.000 samo određeni uzorci (5). Za istraživanja oštećenja šuma običnog bora od borove ose pilarice (Diprion pini) primijenjeni su u Njemačkoj DR spektrozonalni snimci 1:5.000—1:7.000. Pri suzbijanju postignuto je povećanje ekonomičnosti u radnom vremenu i radnoj snazi za 2$%. Interpretacijom acrosnimaka bilo je moguće korigirati odluke o kemijskom suzbijanju i znatno sniziti troškove (13). Vrlo mnogo primjera primjene fotointerpretacije za ustanovljavanje oštećenja šuma od insekata ima u USA. Aerosnimci, osobito u normalnom i pseudo koloru, korišćeni su za kartiranja oštećenih sastojina, za procjenu drvne mase kalamiteta, za ustanovljavanje novih žarišta zaraze, te za predskazivanje trenda zaraze. Istraživane su štete od raznih potkornjaka (Dendroctonus frontalis Zimm., D. brevicomis Lee., D. pseudutsugae Hopk.), biljnih uši (Chermes piceae Katz.), defolijatora (Choristoneura fumiferana Clem.), te štetnika terminalnih izbojaka (Pissodes strobi Peck.). Aerosnimci su primjenjivani i pri projektiranju puteva za izvlačenje uništene drvne mase, te pri radovima na suzbijanju štetnika [(6), (19)]. 5.3 Oštećenja od biljnih bolesti U USA i srednjoj Evropi korišćeni su aerosnimci kod ustanovljavanja šteta od biljnih bolesti i gljiva. Holandsku bolest brijesta (Ceratocystis ulmi Hunt.) na američkom brijestu bilo je moguće otkriti na false color snimcima mjerila 1:9.600 u 75% slučajeva, često prije nego sa zemlje (6). Istraživanja 160 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 13 <-- 13 --> PDF |
bitno mogućnost jačeg splašnjavanja iglica, tako da se kod pojave fiziološkog poremećenja u iglicama infracrvena remisija smanjuje samo neznatno, dok je ustanovljena pojačana remisija u vidljivom dijelu spektra. Izrazitija promjena remisije pojavit će se tek kad su oštećenja već poodmakla [(6), (7), (8), (9)]. Istraživanja na poljoprivrednim kulturama (pšenica, krumpir) pokazala su da je na pseudokolor snimcima moguće otkriti pojavu biljnih bolesti prije nego se pojave vanjski znakovi oboljenja [(3), (6)]. To je davalo nade da će pseudo kolor snimci moći poslužiti i za otkrivanje oštećenja na šumskom drveću prije nego što ona budu vidljiva na terenu. Dosadašnja istraživanja nisu baš ispunila očekivanja, osobito za oštećenja uslijed biotičkih uzroka. Tek nekoliko istraživača je uspjelo uočiti oštećenja na snimcima prije nego u naravi [(13), (18)]. To je vjerojatno uvjetovalo da su se neki stručnjaci razočarali u pseudo kolor filmu (2). Primjena tih filmova ima, međutim, svakako svoje opravdanje i to radi većeg kontrasta boja, što omogućava lakšu interpretaciju, čak i neuvježbanom osoblju, te radi sposobnosti infracrvenih zraka da bolje od vidljivog svijeta prodiru kroz zamagljenu atmosferu, što omogućuje snimanje i pod nepovoljnim atmosferskim uvjetima [(60), (14)]. Bolji rezultati u otkrivanju oštećenja na snimcima, prije nego u naravi, dobiveni su kod proučavanja djelovanja štetnih plinova (13). 4.3 Vrijeme i mjerilo snimanja Vrijeme snimanja, koje je jedan od presudnih faktora za uspjeh fotointerpretacije, treba tako odabrati da se karakteristike oštećenja što bolje preslikaju. Zato je potrebno poznavanje prirode samih oštećenja. Tako npr. sastojine oštećene djelovanjem štetnih insekata nastojimo snimiti u vrijeme kad su najbolje vidljivi rezultati njihovog najsvježijeg djelovanja. To podrazumijeva poznavanje biologije štetnika i karakteristika stabla domaćina. Mjerilo snimanja ovisi o vrsti oštećenja i svrsi zadatka. Obično se preferiraju krupnija mjerila, naročito za interpretaciju oštećenja od insekata, jer se mnogo lakše i točnije mogu uočiti i identificirati oštećenja i utvrditi kalamitet. Kako snimanja u tim mjerilima sama po sebi donose određene poteškoće (niski let, brzina aviona), to je mjerilo snimaka obično kompromis između želja i mogućnosti. Ako uz interpretaciju želimo izvršiti i kvantitativnu restituciju mjerenjem i brojenjem, tada su prihvatljiva mjerila 1:1.000—1:8.000, u srednjem 1:4.000—1:5.000. Za određene svrhe sa uspjehom su primijenjeni i snimci sitnijih mjerila, npr. 1:10.000 [(9), (18), (19)]. 5. NEKI PRIMJERI PRIMJENE FOTOINTERPRETACIJE U ZAŠTITI ŠUMA Zaključivati o svrsishodnosti metoda fotointerpretacije u zaštiti šuma može se na temelju više uspješno izvedenih pokusa i praktičnih zadataka, naročito u SSSR-u, USA, Australiji i srednjoj Evropi. Pomoću aerosnimaka lokalizirane su i kartirane sastojine uništene ili oštećene djelovanjem požara, otpadnih plinova, insekata i biljnih bolesti. Uz mjerenja na snimku i eventualno na terenu moguće je oštećenja i kvantificirati. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 12 <-- 12 --> PDF |
pretacijske svrhe, pa tako i šumarske. Zahtijeva posebne aerofotokamere s više objektiva, posebne instrumente i metode interpretacije, o čemu ovdje neće biti govora. Tabelo 2 ( Hildebrandf i Kenneweg 19ć8. ) NASTAJANJE BOJE OBJEKTA NA EKTACHROME INFRARED AERO FILMU Vrijeme sniman SREDINA LJETA \° A / ZDRAVA SMREKA. Remisija: obilno infracrveno ( 35% ), nešto zeleno ( 10%), ništa crveno. Objekt sniman a B/ODUMRLA SMREKA, sa tek osušenim iglicama. Remisija: ništa infracrveno, jedva zeleno, mnogo crveno. 1 Objekt Foto-OsjetljiRasvjeta Stvorena boja Apsorbira Propušta boje , ´Sloj vost na fotosloja boju infra 1 da, mnogo ne ništa plavo zeleno crveno crveno A II zeleno da,slabo (žuto) (plavo) : (plavo) zeleno crveno III crveno ne ljubičasto zeleno ´ plavo - crveno vidi se (PLAVO) CRVENO 1 infracrveno ne plavozeleno crveno j plavo zeleno B II zeleno ne žuto plavo zeleno crveno III crveno da, mnogo ne ništa plavo zeleno crveno vidi se ZELENO Način preslikavanja zdravih i odumrlih stabala na false color snimcima vidi se iz tabele 2. Šušci, koji bi se na crno-bijclom i normalnom kolor snimku svojim sivkastim izgledom izgubili među okolnim zdravim stablima, ovdje se vide manje ili više izrazito zeleno, što uvelike olakšava interpretaciju (7). Pogreške u interpretaciji mogu nastati naročito u mješovitim sastojinama, gdje se zbog sličnog načina preslikavanja oštećena stabla jedne vrste mogu zamijeniti sa zdravim stablima druge, npr. obrštena bukva sa zdravim arišem (18). Promjene spektralne remisije u početnoj fazi oštećenja ovise o pripadnosti biljke bilo listačama, bilo četinjačama. Pojavom promjena u građi lista, listače pokazuju gotovo istovremeno izrazitije smanjenje remisije u infracrvenom području. Oštećenjima se naime smanjuje turgor, što dovodi do splašnjavanja spužvastog parenhima nestankom intercelularnih prostora, te do povećanja koncentracije biljnog soka, tako da u listu više ne dolazi do višestrukih lomova i totalne refleksije infracrvenih zraka. Za četinjače se je držalo da u prvoj fazi oštećenja reagiraju slično kao i listače, no kompaktnija građa stanica i pomanjkanje izrazitih poroznih međuprostora umanjuje |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ograničenje uništenih sastojina uvijek je lako i ekonomičnije na snimku nego terestrički. Zadovoljavajući rezultati se postižu pankromatskim snimcima u mjerilu 1:10.000—1:20.000. Izbor mjerila ovisi o zahtijevano) točnosti interpretacije i o uočljivosti oštećenja. Posebni oblici fotografije (infracrveni, kolor snimci) obično ne donose neke prednosti, a krupnija mjerila daju previše detalja uz premalo preglednosti čitavog krajolika (9). 4.2 Oštećenja, koja se na snimku očituju promjenom tona i teksture Mnoga oštećenja i bolesti, koje uzrokuju ugibanje, odumiranje i stagniranje rasta šumskog drveća, ne uvjetuju odmah uništenje dijelova i cijelih sastojina. Pojava simptoma takvih oštećenja, kao što su isušenje, promjena boje i gubitak asimilacionih organa, te pridolazak štetnih organizama, uzrokovat će vrlo brzo promjene u načinu preslikavanja karakterističnom za zdrave biljke i sastojine. Brštenja, miniranja i sušenja uvjetovat će u prvom redu promjene unutarnje građe asimilacionih organa, a time i promjene spektrofometrijske karakteristike remisije svijetla napadnutog lišća i iglica. Smanjenje njihovog broja i oblika uzrokuje da u remisiji više ne sudjeluju samo asimilacioni organi, nego i kora izbojaka, grana i debla. Konstatirano je da sve to uvjetuje smanjenje remisije i zelenom i infracrvenom području, a povećanje u crvenom (si. 6). Mijenja se i karakterističan vanjski oblik pojedinačnih krošanja i sastojina, što utječe na promjenu njihovog oblika i teksture na snimku. Uslijed prorijeđene krošnje smanjuje se i sveukupna remisija pa se oštećene krošnje preslikavaju općenito tamnije. Razlike u tonu, obliku i teksturi ne mogu se, međutim, zbog velike udaljenosti objekta od kamere, te zbog negativnog djelovanja atmosfere, koje se očituje u rasipanju svijetla kraćih valnih dužina, registrirati ili sa sigurnošću interpretirati na pankromatskim snimcima. Uklanjanjem svijetla kraćih valnih dužina odgovarajućim filtrima dobivaju se doduše upotrebljivi snimci, ali je za postizavanje većih tonskih razlika najsvrsishodnije snimanje dužim infracrvenim zrakama. No crno-bijeli infracrveni filmovi neće donijeti neko izrazito poboljšanje, varijacije u tonu neće se sa sigurnošću moći povezati sa oštećenjima, jer su razlike uslijed različite rasvjete, vrste i starosti drveća mnogo izrazitije. Raspon sivih tonova ne omogućava ni neko zadovoljavajuće interpretiranje vrsta drveća, a pogotovo nije dostatan za prepoznavanje oštećenja. Mnogo bolje se mogu interpretirati snimci u boji. Ljudsko oko može naime razlikovati oko 20.000 boja i nijansi, a samo 200 sivi h tonov a (19). Aerosnimci u normalnom koloru pokazuju doduše stvarne boje oštećenog i suhog lišća, te su se pokazali upotrebljivim za ustanovljavanje određenih oštećenja, no kada se radi o stablima s prorijeđenom krošnjom i sušcima, tada male razlike u boji i nijansi ne omogućuju dobro razlučivanje. Mnogo više razlika daju kolor filmovi osjetljivi samo na ona područja spektra gdje oštećenjima dolazi do najizrazitijih promjena. To su zeleno, crveno, a osobito infracrveno područje. Snimati možemo ili samo jednim kolor filmom senzibiliranim na ta područja, to su spomenuti pseudokolor filmovi ili s više filmova osjetljivih svaki samo na određeno uže područje spektra, uz simultane eksponaže. Potonja metoda snimanja mogla bi se prema engleskom »multiband photography« nazvati » v i š e p ojasna fotografija«. Ona se sve više primjenjuje za različite inter 157 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 10 <-- 10 --> PDF |
rano proljećef´ 70 iz boje i mrtvi rana jesen i zdrave 60-v, oštećene 3god iglice J 10 !/ Is !/ SC a: !l 11 li početak j / iućenja lišća 40 \imrtvo n -smeđe lišće /» >" 20-/ ´li / ./´ ..... 10---.> ---_ -´ 900 500 700 sogValna dužina mjj Valna duzina mjj SI. 5 — Krivulje remisije lišća bukve u razna godišnja doba. Hildebrandt i Kenneweg (7), prema Alekseev i Belov (1960) SI. 6 — Krivulje remisije zdravih i otrovnim plmovima oštećenih iglica i izbojaka smreke. Hildebrandt i Kenneweg (7), prema Wolf (1966). uoči, prepozna, rastumači te da na temelju njih i eventualno dodatnih informacija zaključi da se zbilja radi o oštećenjima. Uz određena mjerenja na snimku, a po potrebi i na terenu, moguće je dati ne samo kvalitativne, nego i kvantitativne značajke oštećenja. 4.1 Oštećenja, koja uzrokuju uništenje s a sto j i n a Relativno lako će se prepoznati oštećenja, koja su uzrokovala unište nj e šumskih sastojina i staništa, bilo na većim površinama, karaktera prirodnih katastrofa, bilo na manjim, koje su uvjetovane raznim abiotičkim (požari, vjetroizvale, suša, lavine, klizanje tla) i biotičkim (insekti, gljive, miševi) faktorima. Prema karakterističnom izgledu i veličini površine većih uništenja obično će se moći zaključiti da se radi o štetama, a ne možda o posječenim površinama. Manje progale u sastojini uvijek se lako uoče na snimku, ali je obično samo po snimku teško odrediti da li se radi o posljedici snjegoloma, jakog vjetra, žderanja grčica hrušta ili o načinu pomlađivanja. Dodatne informacije su u tim slučajevima naročito značajne. Aerosnimci mogu korisno poslužiti za ograničavanje erodiranih površina. Erozijom oštećene površine mogu se na snimku lako uočiti po karakterističnom obliku i teksturi. U tropskim šumama najvažniji je oblik uništavanja šumske vegetacije tzv. »shifting cultivation«. Pod tim pojmom se podrazumijeva krčenje šuma požarom u svrhu dobivanja obradivog tla, uz neprestano napuštanje iscrpljenih površina, koje ponovno osvaja džungla, te krčenje novih kompleksa netaknutih šuma. Inventura takvog načina poljoprivredne proizvodnje moguća je samo pomoću aerosnimaka. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Poznavanje svojstava remisije s pojedinih vrsta drveća i tipova vegetacije vrlo je važno za razumijevanje načina stvaranja slike na pojedinim, osobito obojenim fotoslojevima te su u tom smislu u svijetu izvršena opsežna istraživanja [(5), (10)]. U infracrvenom i zelenom nalaze se ne samo maksimumi remisije, nego i najveća diferencijacija među vrstama drveća. Zato su za interpretaciju vrsta mnogo pogodniji fotoslojevi, koji reagiraju na te vrste zračenja (infracrveni crno-bijcli i pseudo kolor filmovi). Proces refleksije svijetla sa zelenih biljaka smatra se dosta kompliciranim i još nedovoljno poznatim u svim svojim aspektima. U vidljivom dijelu spektra refleksija ovisi o klorofilu i ostalim lisnim pigmentima. Kloroplasti apsorbiraju u procesu asimilacije plavo i crveno, a odbijaju zeleno. Zato i vidimo vegetaciju zeleno. Refleksija infracrvenih zraka tumači se anatomskom i morfološkom građom asimilacionih organa te morfološkim karakteristikama krošanja i sastojina, a odbacuje se teorija tzv. »klorofil efekta«. U području spužvastog parenhima listova listača dolazi do višestrukog loma i totalne refleksije infracrvenih zraka na stijenkama stanica i u intercelularnim prostorima, što uvjetuje njihovu jaku difuznu refleksiju. Osim toga na refleksiju veliki utjecaj imaju i krošnje, kao nakupine slojeva lišća, koje djeluju na pojačavanje refleksije infracrvenih zraka, a ne utječu na remisiju vidljivog dijela spektra. Smanjenje remisije svih valnih dužina kod četinjača bilo bi uvjetovano oštrim oblikom iglica, različitom njihovom orijentacijom prema nebu, pomajkanjem izrazitog sloja spužvastog parenhima, te gustim sjenama [(6), (7), (8), (9), (10), (18)]. Zdrava šumska vegetacija preslikat će se na aerosnimak, ovisno o vrsti filma, u karakterističnoj skali sivih tonova, odnosno boja i nijansi. Razlike u načinu preslikavanja pojedinih vrsta i sastojina uvjetovane su, kako je navedeno, ne samo raznolikošću u unutarnjoj građi asimilacionih organa, nego i s razlikama u morfološkim karakteristikama lišća, krošanja i sastojina. Zato se iz remisije mjerene na pojedinim listovima ne može bez daljnjega zaključivati o remisiji sa cijelih krošanja i sastojina. Morfološke značajke (veličina i oblik asimilacionih organa, njihov prostorni smještaj, način grananja, oblik, veličina i gustoća krošnje, pridolazak ili pomanjkanje međuprostora s jakim sjenama) odredit će, također, i karakterističan oblik i teksturu pojedinih stabala i sastojina na snimku. Morfološkim razlikama može se tumačiti i izrazito različita remisija i preslikavanje mladih i starih sastojina četinjača, iako u anatomskoj i kemijskoj građi iglica nema signifikantnih razlika [(7), (10)]. 4. KARAKTERISTIKE I SNIMANJE OŠTEĆENIH SASTOJINA Izvježbani fotointerpretatori mogu na temelju poznatih karakteristika određenih objekata, u procesu koji uključuje promatranje aerosnimaka, uočavanje razlika, uzajamno ovisno prepoznavanje i tumačenje pojava, stvarati zaključke o vrsti i prirodi preslikanih objekata. Promjene svojstvenih slikovnih karakteristika određenih objekata upozoravaju na promijenjeno stanje tih objekata. Na temelju izmijenjene karakteristične slike šumskog drveća i sastojina može se zaključiti o eventualnoj promjeni njihovog zdravstvenog stanja. Zadaća fotointerpretatora je da promijenjene slikovne karakteristike 155 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 8 <-- 8 --> PDF |
like u remisiji među pojedinim vrstama unutar listača i četinjača, zatim među biljkama različitih starosti iste vrste, te promjene remisije iste biljke tijekom vegetacijskog razdoblja (si. 3, 4, 5). SI. 2 — Shema djelovanja na fotosloj svijetla odbijenog sa listova. Harin (5), prema Charter-u (1959). 70 breza 70 // topöTa"" I 50-I 50 .:\..—´-\ I smreka 30 30 \S~~Tor o iIif c 10 10 *&* 500 700 900 VI VII ~vY X mj Valna dužina mu SI. 3 — Krivulje remisije raznih vrsta drveća. Stellingwerf (17), prema Bäckström i Welander (1953). SI. 4 — Krivulje remisije raznih vrsta drveća tijekom vegetacijskog razdoblja Stellingwerf (17), prema Bäckström i Welander (1953). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Iz filmova za otkrivanje kamuflaža izrađenih tijekom II svjetskog rata, razvili su se obojeni fotoslojevi, koji koriste i nevidljive infracrvene zrake, tzv. pseudo kolor filmovi. Poznati su spektrozonalni filmovi iz SSSR-a i »false color« filmovi iz USA. Preslikavanje je izobličeno, boje na snimku ne odgovaraju bojama u prirodi. Neko »prirodno« preslikavanje za Infracrveno područje nije ni moguće dati, jer ljudsko oko nije ni osjetljivo na taj dio spektra. Zato se za infracrvenu sliku može izabrati boja, koja će omogućiti najbolju diferencijaciju snimljenih detalja. Spektrozonaln i film se sastoji od dva sloja, jednog osjetljivog na dio vidljivog svijetla (550—650 mu.) i drugog osjetljivog na infracrveno (oko 750 m/4). Spektrozonalni negativi se kopiraju ili na troslojni kolor papir ili na posebni dvoslojni spektrozonalni papir. Objekti koji reflektiraju infracrveno registriraju se na kolor papiru crveno, narančasto ili žuto, ovisno o jačini refleksije, a oni objekti koji infracrveno odbijaju samo slabo, registriraju se zeleno [(15), (17)]. »False color« film, poznat i kao »camouflage detection film«, te »color infrared«, proizvodi tvrtka Kodak pod nazivom Ektachrome Infrared Aero Film (stariji tip) i Aerochrome Infrared Film (noviji tip). Sastavljen je od tri fotosloja, koji razvijeni su slično kao i kod normalnog kolor filma žute, ljubičaste i plavo-zelene boje, ali su im osjetljivosti pomaknute za jedan valni pojas u desno, žuti sloj osjetljiv je na zeleno, ljubičasti na crveno, a plavo-zeleni na infracrveno. Svi fotoslojevi su uz to, također, osjetljivi na plavo, ali se taj dio spektra pri snimanju uklanja odgovarajućim žutim filtrom. Boje nastaju po istom principu kao i na normalnom kolor filmu. Objekti s jako m crveno m refleksijom uvjetuju jaku saturaciju žutog i plavo-zelenog sloja na razvijenom dijapozitivu, a slabu ili nikakvu ljubičastog. Kod promatranja prosvjetljavanjem bijelim svijetlom, plavo i crveno bit će zadržani i objekti se vide zeleno. Jaka infracrvena refleksija s nekog objekta uvjetuje saturaciju žutog i ljubičastog sloja, a slabu plavo-zelenog. Kod promatranja plavo i zeleno bit će zadržani, tako da se ti objekti preslikaju crveno . Vidi tabele 1 i 2 [(6), (7), (18)]. 3. REMISIJA SVIJETLA SA ZDRAVE ŠUMSKE VEGETACIJE Stvaranje slike snimanog objekta uvelike ovisi o spektrofotometrijskoj karakteristici svijetla odbijenog s njegove površine, o tzv. spektralno j remisiji . Na si. 2 shematski je prikazan sastav svijetla odbijenog sa zdravih organa za asimilaciju i koje djeluje na fotosloj. Spektrofotometrijska mjerenja pokazuju dva podjednaka minimuma remisije u području vidljivog spektra od oko 380 mp i 650 my. (plavo i crveno), te dva maksimuma, jedan niži u području zelenog (oko 550 m\i) i drugi znatno viši u području nevidljivog bližeg infracrvenog zračenja (700—900 m\i). Konstatirana je izrazita razlika u remisiji između listača i četinjača. U vidljivom dijelu spektra četinjače reflektiraju uglavnom manje energije od listača, što je uzrok da se one preslikavaju nešto tamnije. U infracrvenom području četinjače odbijaju izrazito manje od listača, oko /00%, zato je na infracrvenim snimcima snimljenim za vrijeme vegetacijske periode moguće te dvije grupe biljaka razlikovati vrlo velikom točnosti. Najveće razlike u remisiji listača i četinjača su tijekom proljeća i jeseni, a najmanje ljeti. Ustanovljene su, također, raz |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Građa i način snimanja s crnobijelim filmovima uglavnom su poznati, što se ne bi moglo tvrditi za kolor filmove, osobito za u novije vrijeme proizvedene pseudokolor filmove, čija primjena, osobito za razne svrhe u šumarstvu, rapidno raste. Normalni kolor filmovi, koji daju boje na snimku odgovarajuće bojama u prirodi, sastavljeni su od tri fotosloja senzibiliziranih na plavi, zeleni i crveni dio spektra. Djelotvorna količina svijetla određene valne dužine, koja padne na jedinicu površine fotosloja osjetljivog na tu boju, razvija iz srebrnog halogenida količinu elementarnog srebra proporcionalnu količini svijetla. Reverzainim procesom razvijanja stvara se sloj boje, koja je komplementarna djelujućoj boji (vidi tabelu 1), čija je zasićenost obrnuto proporcionalna količini vezanog primarnog svijetla. Slojevi razvijenog dijapozitiva djeluju kao svjetlosni filtri kad ga promatramo prosvjetljavanjem bijelim svijetlom. Žuti sloj zaustavlja plavo, a propušta zeleno i crveno. Ta kombinacija se oku predstavlja kao žuto, prema teoriji po Thoma s Young-u (1773.—1829.). Ljubičasti sloj zadržava zeleno, a propušta plavo i crveno, dok plavo-zeleni sloj zadržava crveno, a propušta plavo i zeleno. Razne kombinacije svih slojeva daju sliku u bojama odgovarajućim onima u prirodi. Na sličan način nastaju i obojeni snimci, koji se dobivaju kopiranjem kolor negativa na pozitivski kolor papir. Crvena slika crvenog objekta nastaje na slijedeći način: Svijetlo odbijeno sa objekta uvjetuje slabu ili gotovo nikakvu saturaciju plavo-zelenog sloja na razvijenom filmu, dok će radi pomanjkanja plavog i zelenog svijetla žuti i ljubičasti biti jako saturirani. Promatrajući dijapozitiv prosvjetljavanjem bijelim svijetlom, žuti i ljubičasti sloj zadržat će plavo i zeleno te ćemo objekt vidjeti snimljen crveno. Tabela 1 ( Pollanschütz 1968) Područje spektra \ ultraljubičasto ^-380 mu plavo 400 50 0zeleno 600 crveno 700 infracrveno 3 mu Osjetljivost: Normalni kolor film plavo zeleno .crveno Boje slojeva žuto ljubičasto plavo-zeleno Rezultirajuće boje pozitiv Osjetljivost: Kodak Ektachrome Infrared Aerofilm plavo plavo zeleno zeleno´ crveno crveno infracrveno sa žutim filtrom zeleno crveno infracrveno Boje slojeva Rezultirajuće boje pozitiv žuto plavo ljubičasto zeleno plavo-zelenc crveno |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 5 <-- 5 --> PDF |
kolor. Kvaliteta aerofilmova, a osobito filmova u boji, se je u zadnjem desetljeću naročito poboljšala. Cijena kolor snimaka se je u odnosu na crno-bijele znatno snizila, što je uvjetovalo da se ti filmovi sve češće primjenjuju, osobito za snimanja u interpretacijske svrhe, gdje nova dimenzija boja ima naročitu važnost. o /SNA 0EKTIVA 1ŽAJNIMKU [5 1— u: ^5 Uj Qc -5 d^ ?C QQ o*=c X >N O 0.$ Q; L si. i Međusobna ovisnost svojstava objekta, uvjeta snimanja i svojstava aerosnimka. Hildebrandt i Kenneweg (9). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 4 <-- 4 --> PDF |
te ustanoviti njihovo rasprostiranje, ali da se uzroci tih oštećenja, u velikoj većini, ne mogu ustanoviti samo pomoću snimaka, nego su potrebne i neke dodatne informacije. Kada odlučujemo da li u proučavanju oštećenja na šumama primijeniti metode fotointerpretacije ili ne, prvo moramo ustanoviti da li su ta oštećenja takva da se mogu konstatirati na aerosnimcima. Ako, poznavajući tehnologiju snimanja ili pokusom, dođemo do pozitivnog odgovora, tada o ekonomskim analizama i ostalim prilikama u šumskom gospodarstvu ovisi da li ćemo te metode i primijeniti. Kod klasičnog aerosnimanja zrake svijetla odbijene od površinne objekata djeluju preko objektiva kamere na film, na kojem stvore latentnu sliku, koja se razvijanjem i fiksiranjem, a većinom i kopiranjem, tako preparira, da može služiti za interpretaciju i mjerenje. Postoje nastojanja da se interpretacija povjeri i automatima. U novije vrijeme razvili su se fizikalni sustavi", koji omogućuju primanje podataka o odbijenom svijetlu bez fotokamere te njegovo registriranje i na drugim medijima, npr. na magnetičkim vrpcama, a ne bezuvjetno izravno na filmu. Automatizacija interpretacije tako registriranih podataka mnogo je olakšana. Dobivanje informacije o dalekim objektima nastoji se ostvariti korišćenjem ne samo vidljivog dijela spektra elektromagnetskih valova, nego i pomoću ostalih valnih dužina, kao što su ultraljubičaste, bliže infracrvene (700—900 mu.), dalje infracrvene (toplinske) zrake i mikrovalovi (radar). Za korišćenje tih valova postoje već i tehnološka rješenja te znanstvena i praktična primjena. Primanje informacija pomoću valova različitih područja elektromagnetičkog spektra, sa objekata bilo koje vrste, često i na vrlo velike udaljenosti, označava se u novijoj literaturi terminom »remote sensing« (engl.), »Fernerkundung« (njem.), što bi se na hrvatski moglo prevesti sa »daljinsko istraživanje«. Razvoj na tom području ide brzim korakom naprijed, naročito radi vojnih te svemirskih istraživanja, no još će za duže vrijeme u praksi biti najvažnije korišćenje aerosnimaka nastalih direktnom primjenom klasičnog sustava aerofotokamera — film. Ovdje ću se ograničiti na primjenu tih snimaka u zaštiti šuma. Za uspjeh fotointerpretacije presudan je ispravan izbor uvjeta snimanja. Promjenljive elemente kod snimanja (vrsta objektiva aerofotokamere, mjerilo snimanja, filtar, film, format snimka, vrijeme snimanja) nastojimo tako kombinirati i prilagoditi objektu snimanja, da bi se one njegove značajke koje nas najviše zanimaju što bolje preslikale na snimak. Uzajamne odnose između karakteristika objekta, stvorene slike i uvjeta snimanja prikazuje slika 1. Način preslikavanja određenih objekata na određeni film ovisan je među inim i o spektrofotometrijskim karakteristikama svijetla odbijenog s njihove površine. Zato će detaljnije biti obrađeni građa i svojstva, osobito novih vrsta, aerofilmova te karakteristike svijetla reflektiranog sa zdravogoštećenog šumskog drveća i sastojina. 2. AEROFILMOVI ZA POTREBE FOTOINTERPRETACIJE Danas nam za snimanja iz zraka stoje na raspolaganju četiri vrste fotoslojeva: crno-bijeli pankromatski i infracrveni te obojeni normalni i pseudo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ IN2ENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 97 SVIBANJ — LIPANJ GODINA 1973. UD K 634.0.587.6:634.0.41 DANAŠNJE MOGUĆNOSTI PRIMJENE FOTOINTERPRETACIJE U ZAŠTITI ŠUMA ZVONIMIR KALAFADZIC, đipl. ing. šum. i đipl. ing. geodezije 1. UVOD Za vizuelno ustanovljavanje zdravstvenog stanja šuma i rasprostranjenja raznih oštećenja i zaraza, avion se je počeo primijenjivati dosta davno, npr. u Kanadi već 1920. god. Od tada se je metoda pregleda zaraženih šuma direktno pogledom iz aviona zadržala i do danas. Za prijenos uočenih mjesta zaraze u topografske karte i ustanovljavanje obima zaraze razvile su se i posebne sprave i metode (4). Daljnji razvoj primjene aviona na tom području je korišćenje aerosnimaka, koje bolje i dulje registriraju oštećenja, nego što se to događa u svijesti neposrednog promatrača. Na mogućnosti primjene aerosnimaka pri rješavanju praktičkih problema u zaštiti šuma upozoravano je u svijetu, pa i kod nas, još prije II svjetskog rata (1). Tijekom rata došlo je do naglog razvitka tehnologije snimanja i metoda interpretacije u vojne svrhe. Poslije rata takav trend se nastavlja. Stalno poboljšavanje kvalitete aerofotokamera i fotomaterijala uvjetuje da raspolažemo sve boljim i prikladnijim aerosnimcima, što uz postojanje u ratu izvježbanih kadrova, uzrokuje nagli razvoj fotointerpretacije za razne civilne potrebe, pa tako i na području šumarstva i zaštite šuma, te za ustanovljavanje oštećenja vegetacije, osobito šumske. Oštećivanja vegetacije postaju, u svijetu sve intenzivnija stalnim porastom populacije stanovništva, porastom industrijalizacije i negativnim djelovanjem čovjeka na okolinu te se javljaju kao problem, koji zanima široki krug ljudi, stručnjaka i laika. Danas se fotointerpretacijom ustanovljavaju oštećenja šumskih sastojina i staništa uslijed djelovanja raznih abiotički h (vjetar, ispušni plinovi iz tvornica) i b i o t i č k i h (insekti, gljive) faktora. Aerometode se često javljaju kao najsvrsishodnije, osobito kada terestričke metode zahtijevaju mnogo vremena i osoblja te kada su oštećenja teško uočljiva s površine Zemlje, a vidljiva su na snimku. Treba naglasiti da se na aerosnimcima oštećenja šumskih staništa i sastojina mogu samo konstatirati, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 18 <-- 18 --> PDF |
u SSSR-u, USA i Kanadi, a što brže uključivanje u redovitu proizvodnju šuma tropskih područja, koje se većinom nalaze u zemljama u razvoju, moguće je ostvariti samo primjenom aerosnimaka. I u zaštiti šuma u navedenim dijelovima svijeta imaju metode fotointerpretacije svoje vidno mjesto. U Jugoslavij i se do sada, koliko nam je poznato, nisu koristile metode fotointerepretacije na području zaštite šuma. Obzirom da i kod nas postoje pojave prenamnažanja štetnih insekata na pojedinim vrstama šumskog drveća te sušenje cijelih sastojina (sušenja nizinskih hrastovih šuma, šuma jele i šuma bukve), mišljenja smo da bi se o tim modernim pomagalima i metodama trebalo voditi računa, osobito kod planiranja znanstveno- istraživačkog rada te utvrditi primjenljivost metoda fotointerpretacije u zaštiti šuma i u našim uvjetima. Upozoriti na to bila je i intencija ovog članka. LITERATURA 1. Bobko v L. (1937): Aerofototaksacja i dešifrovanje šumskih aerosnimaka, Sum. List 61 (0), str. 273—303. 2. Benso n M. L. i Sim s W. G. (1970): The truth about false colour film-An australian view, Photogrammetric Record 6 (35), str. 440—451. 3. Col wel l R. N. (1956): Determining the prevelance of certain cereal crop diseases by means of aerial photography, Hilgardia 26 (5). 4. Gardiner L. M. i Priel i pp D. O. (1964): Aerial survey of dying balsam fir in Northern Ontario using an operatio recorder, The Forestry Chronicle 40 (4), str. 519—535. 5. Hari n N. G. (1965.): Lesohozaistvennoe dešifrirovanie aerosnimkov, Nauka, Moskva, 140 str. 6. Helle r R. C. (1971.): Color and false-color photography: Its growing use in forestry, IUFRO Section 25 — Application of remote sensors in forestry, Freiburg i B., str. 57—73. 7. Hildebrandt G. i Kenne weg H. (1968.): Einige Anwendungsmöglichkeiten der Falschfarbenphotographie in forstlichen Luftbildwesen, Allg. Forstu. Jagdzeitung 139 (8), str. 205—218. 8. Hildebrand G. i Kenneweg H. (1970.): The truth abouth false color film — Agerman view, Photogramm. Record 6 (35), str. 446—451. 9. Hildebrandt G. i Kenne weg H. (1970.): Vegetationsschaden und ihre Erkennung in Luftbild, Allg. Forstzeitschr. 25 (35), str. 741—744. 10. Howar d J. A. (1971.): The reflective fociaeeous properties of tree species, IUFRO Section 25 — Application of remote sensors in forestry, Freiburg i B., str 127—146. 11. Käli n W. (1962.): Anwendung des Luftbildes bei der Waldbrandbekämpfung´, Mitt. d. Schweiz. Anstalt f. d. forstl. Versuchw. 38 (1), str. 179—183. 12. Kenn e we g H. (1970.): Was kostet das Luftbild? Allg. Forstzeitschr. 25 (35), Str. 724—725. 13. Kenewe g H. (1971.): Color and false-color photography: Its growing use in forestry — An european view, IUFRO Section 25 — Application of remote sensors in forestry, Freiburg i B., str. 57—73. 14. Pollanschüt z J. (1968.): Erste Ergebnisse über die Verwendung eines Infrarot- Farbfilmes in Oesterreich für die Zwecke der Rauchschadensfeststellung, Centralbl. f. d. ges. Forstwes. 85 (2), str. 65—79. 15. Samoilovi č G. G i dr. (1965.): Primenie aerofotosemki v lesoinženernom dele, Lesnaja promišljenost, Moskva, 355 str. 16. Sinici n G S. (1964.): Neues über die Anwendung von Luftbildmaterial in Forstwirtschaft der RSFSR, Archiv für Forstwesen 13 (12), str. 1321—1335. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 17 <-- 17 --> PDF |
interpretaciju, pa makar i uz dobivanje rezultata možda i manje pouzdanosti, npr. kod pomanjkanja osoblja za terenski rad, te kod velikih i nepristupačnih šuma. Na cijenu metoda fotointerpretacije naročito utječu izabrano mjerilo snimanja i film. Njihov izbor ovisi o samim oštećenjima, osobito o uočljivosti na snimcima određene kombinacije mjerila, filma i filtra. Istraživanja svojstava različitih kombinacija omogućuju kasniji pravilan izbor. Snimci u boji, osobito pseudo kolor, pokazali su se kao najsvrsishođniji za interpretaciju oštećenja vegetacije (tabela 3). Za ekonomske analize važan je odnos u cijeni za snimanja crno-bijelim i kolor fotomaterijalom. Prema srednje-evropskim iskustvima, snimanja u boji su oko 40—50% skuplja, što će biti opravdano ulaganje sredstava ako je na kolor snimcima moguća bolja interpretacija. Za jedno aerosnimanje u boji treba računati s minimalnom svotom od cea 1.500—2.000 DM (oko 9.000—12.000 Din) (13). Za primjenu u zaštiti šuma obično se neće moći koristiti već postojeći snimci, nego će biti potrebna nova snimanja. Njihova cijena ovisi o veličini zadatka, no ne upravno proporcionalno, jer sva snimanja terete određeni fiksni troškovi. Uštede bi se mogle ostvariti korišćenjem istih snimaka u razne svrhe i kumuliranjem sredstava više korisnika. Ako je moguće, odustaje se od snimanja cjelokupnog područja s oštećenjima, nego se snimaju samo uzorci u rasporedu i količini određenoj statistički [(12), (13), (19)]. 7. ZAKLJUČAK Razvoj tehnike aerosnimanja te proizvodnje kvalitetnih aerofilmova, naročito obojenih, omogućio je intenzivniju primjenu metoda interpretacije aerosnimaka na području zaštite šuma, osobito za ustanovljavanje i inventarizaciju šteta na šumskoj vegetaciji nastalih djelovanjem raznih abiotičkih i biotičkih faktora. O svrsishodnosti i ekonomičnosti te primjene postoje u svijetu mnogi primjeri. Daljnja tehnološka i znanstvena istraživanja dat će odgovor na još neriješena pitanja, a u svijetlu rapidnog tehničkog napretka današnjeg svijeta za očekivati je još intenzivniju primjenu metoda da l j i risk o g istraživanj a (remote sensing, Fernerkundung) i na području zaštite šuma. U evropskim prilikama fotointerpretacija će u zaštiti šuma naći svoju primjenu naročito u slučaju prenamnažanja pojedinih štetnika i bolesti. Prilike za izbijanje epidemija postaju sve povoljnije radi s sve većeg mijenjanja prirodnih uvjeta u šumama djelovanjem čovjeka. I u prošlosti je bilo takvih negativnih utjecaja, tako su, kako je poznato, pod utjecajem teorije o najvećoj zemljišnoj renti mnoge prirodne mješovite sastojine pretvorene u čiste. U njima danas postoji stalna opasnost masovne pojave štetnika. U prilikama industrijski razvijenih rajona, gdje industrijska postrojenja onečišćuju zrak i uništavaju vegetaciju, metode fotointerpretacije su se pokazale kao vrlo prikladne za ustanovljavanje oštećenja šumskog drveća i sastojina djelovanjem štetnih otpadnih plinova. Metode fotointerpretacije u raznim područjima šumskog gospodarstva nalaze primjenu osobito u prostranim šumama četinjača sjeverne hemisfere, |