DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 20     <-- 20 -->        PDF

UDK 634.0.232:539.26


O SNIMANJU I ANALIZI ŠUMSKOG SJEMENA POMOĆU
RENDGENSKOG ZRAČENJA*


ZELIMIR BORZAN, đipl. ing. šumarstva


Katedra za Šumarsku genetiku i dendrologiju,
Šumarski fakultet u Zagrebu


UVOD


Tijekom 1971. i 1972. godine, na Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, boravio je američki stručnjak,
prof. Howard B. Kriebel, na poziv Katedre a preko jugoslavensko-američke
Komisije za Fulbrightov program. Među ostalim, prof. Kriebel je inicirao i
i mogućnost upotrebe rendgenskog aparata za snimanje sjemena borova, nastalog
kao rezultat kontrolirane hibridizacije. Time nas je uputio u mogućnost
egzaktnog i brzog načina, ne samo analize, već i kontrole dobivenih rezultata
prije sjetve sjemena, a da se pri tom sjeme ne ošteti, niti ne promijeni u svojoj
kvaliteti.


Ova metoda kontrole kvalitete sjemena je usvojena u mnogim zemljama
svijeta, zbog lakog, jednostavnog i brzog načina rada, te svestrane primjene
od praćenja embrionalnog razvoja sjemena, određivanja klijavosti sjemena,
opsega napada insekata na sjeme, do mogućnosti komparacije veličine endosperma
i embrija između pojedinih sjemenki. Ukratko, korišćenje rendgenskog
zračenja je pogodno u praksi za kontrolu kvalitete sjemena, a u znanstvenim
istraživanjima je često nezamjenjivo, imajući tu u vidu i mogućnost
induciranja mutacija, mekim i tvrdim rendgenskim zrakama.


Uz napomenu da se razvojem tehnike omogućilo dobivanje rendgenskih
uređaja koji ne iziskuju posebne mjere zaštite pri radu, a koji uz to i nisu
toliko skupi kako se to često misli (rendgenski uređaj za snimanje šumskog
sjemena se može nabaviti za oko 2000 US dolara), mislim da će biti korisno
upoznati se malo detaljnije s ovom tehnikom rada i mogućnostima koje nam
pruža.


OTKRIĆE RENDGENSKIH ZRAKA I POČETAK RENDGENOGRAFIJE


Rendgenske zrake je otkrio 1895. godine njemački fizičar W. K. Röntgen
i nazvao ih X-zrakama, jer nije mogao da objasni njihovu prirodu. U njegovu
čast, te su zrake kasnije nazvane rendgenske zrake. 1912. je drugi njemački


* Rad je rezultat studija literature i iskustva u korišćenju jedne od metoda u
rješavanju problema tekućih istraživanja koja se provode na Katedri za šumarsku
genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu.