DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 15 <-- 15 --> PDF |
truleži korijenja uslijed Fames annosus i Trametes rađiciperđa nisu dala do sada zadovoljavajuće rezultate (6). Oštećenja na borovcu uslijed Cronartium ribicola mogla su se, prema pokusima u SR Njemačkoj, opaziti na kolor i pseudo kolor snimcima srednjih mjerila, a pridolazak oštećenja je bio i znak za identifikaciju vrste bora. Jedan pokusni let u sjevernoj Njemačkoj pokazao je jaku korelaciju između oštećenja običnog bora od Lophodermium pinastri i vlažnosti staništa (13). Bukove sastojine u SR Njemačkoj bivaju često nakon sušnih godina napadnute raznim gljivama i bakterijama, koje izazivaju kompleksno oboljenje nazvano »odumiranje bukve«. Žućenje listova sredinom ljeta (kolovoz) fenološki je znak prvotnog stadija bolesti, koji se može otkriti u starijim sastojinama na pseudo kolor snimcima, čak i u mjerilu 1:12.000, no pokusi nisu dali dovoljnu korelaciju između tog znaka i oboljenja, jer promjena boje može nastati sušom, a bukva se može zamijeniti normalno požutjelim javorom (Acer platanoiđes) (13). 5.4 Štete uzrokovane otpadnim plinovima tvornica U industrijskim područjima Evrope i USA s uspjehom su primjenjivani aerosnimci za ustanovljavanje oštećenja vegetacije ispušnim plinovima iz tvornica. Takva oštećenja dosižu ogromne razmjere. U Njemačkoj DR su 1965. god. ustanovljena oštećenja na 200.Ü00 ha, što je 7% svih šuma. U blizini Loz Angeles-a, USA, konstatirano je da je od 40.000 ha polovina zahvaćena oštećenjima [(6), (13)]. U SR Njemačkoj kartirane su sastojine smreke s pojedinačnom primjesom bora izvrgnute štetnom djelovanju fluorovodika iz ispušnih plinova susjedne ciglane. Primijenjeni su »false color« snimci, mjerila 1:5.500, na kojima je bilo moguće uočiti više stupnjeva oštećenja, od zdravih do potpuno uništenih, osušenih stabala (7). Do sličnih rezultata došlo se je u Njemačkoj DR, gdje su smrekove sastojine oštećene sa SO2 snimane sovjetski spektrozonalnim filmom SN2 (13). Pokusi s »false color« filmovima vršeni su i u Austriji (14). Dok su u Evropi korišćeni većinom pseudo kolor snimci, u USA su primjenjivani s podjednakim uspjehom uglavnom snimci u normalnom koloru (6). 5.5 Određivanje drvne mase k a 1 a m i t e t a U sjeverno američkim šumama četinjača često se na temelju aerosnimaka procjenjuju statističkim metodama gubici drvne zalihe nastali djelovanjem štetnih insekata. Najčešće se primjenjuje metoda dvostrukog uzorka, tzv. »double sampling with regresion«. Primjena je ovisna o faktorima, koji uopće omogućuju metode fotointerpretacije. Broj osušenih i napadnutih stabala ustanovljava se na primjernim plohama na snimcima. Određeni broj ploha potraži se na terenu i na njima se broj oštećenih stabala odredi i terestrički. Ustanovi se regresijska krivulja, većinom pravac, među podacima s terena i snimka, te poprave podaci sa snimka. Metodom je moguće ocijeniti točnost postignutih rezultata, a prethodnim analizama procijeniti efikasnost čistih terestričkih metoda i metoda uz primjenu aerosnimaka te donijeti odluku koju metodu primijeniti (19). 161 |