DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 108 <-- 108 --> PDF |
IN MEMORIA»! PROF. DR MAKS WRABER Botanička i fitocenološka znanost u Sloveniji, kod nas a i izvan naše zemlje doživjela je prošlog proljeća velik gubitak. U Ljubljani je dana 14. svibnja 1972. godine umro Prof. Dr MAKS WRABER, biolog-geobotanik, znanstveni savjetnik u Institutu za biologijo Slovenske akademije znanosti in umetnosti. Smrću Dr M. WRABER-a otišao je iz naše sredine i svakodnevnih zbivanja u oblasti biološko- ekoloških i šumarskih znanosti, čovjek osobitoga značaja, poslovične marljivosti te velikog i vrijednoga istraživalačkog učinka. MAKS WRABER se rodio 16. IX 1905. godine u Kapli na Kozjaku u seljačkoj porodici. Od godine 1918. pohađa klasičnu gimnaziju u Mariboru, gdje je i maturirao 1926. god´ne. Na filozofskom fakultetu u Ljubljani upisuje studij prirodoslovlja i diplomira u listopadu god. 1930. U razdoblju god. 1930—1931. nastavio je studij na Prirodoslovnom fakultetu Univerziteta u Münchenu sa specijalizacijom u biljnoj organografiji. U Ljubljani je započeo raditi doktorsku disertaciju koju (završava s doktorskim rigorozom, 24. 6. 1933. godine, i s obranom teze »Donos k poznavanju rodu Riella«. To je bio prvi doktorat iz botanike na ljubljanskom sveučilištu. U godinama 1935. (4 mjeseca) i 1936. (10 mjeseci) specijalizirao je fitosociologiju i sinekologiju na Internacionalnoj stanici za geobotaničko istraživanje Mediterana i Alpa (S.I.G.M.A.) u Montpellieru u Južnoj Francuskoj. Prvo mjesto službovanja Prof. M. WRABER-a bio je Narodni muzej u Ljubljani, gdje je honorarno radio od 1. 10. 1933. do 31. VII 1934. godine. U razdoblju od 24. 8. 1935. do 20. 1. 1937. godine službovao je kao suplent na realnoj gimnaziji u Bjelovaru, a zatim kao profesor u Ljubljani. Od 1. 2. 1941. god. povjerena mu je dužnost honorarnog predavača u kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta Univerziteta u Ljubljani za predmet »Osnovni pojmovi iz tehničke botanike« s mikroskopskim vježbama. U studenom god. 1943. premješten je kao znanstveni suradnik u Botanički institut ljubljanskoga sveučilišta. Od 16. VIII 1946. godine M. WRABER je na dužnosti profesora na realnoj gimnaziji u Kranju. Od 1. 6. 1947. godine namješten je, kao asistent, u Gozdarskem institutu Slovenije u Ljubljani do kraja godine 1952. Zatim je u Savezu šumskih gospodarstava i šumskih poduzeća u Ljubljani kao znanstveni istraživač. Od jeseni god. 1953. do proljeća god. 1954. u istoj je radnoj funkciji kod Sekcije za pošumljavanje krša u Sežani, a kao kustos za botaniku u Prirodoslovnom muzeju Slovenije do 31. 8. 1955. godine. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Sa Slovenskom akademijom znanosti i umjetnosti M. WRABER surađuje, kao honorarni znanstveni suradnik, od 1. 7. 1954, godine. Redovitu službu u Institutu za biologijo SAZU obavlja od 1. 9. 1955. god. u zvanju znanstvenoga suradnika, od 13. 6. 1958. god. kao viši znanstveni suradnik, a od 27. 3. 1961. god. znanstveni savjetnik. Znanstveno-stručna istraživalačka, publicistička i društvena aktivnost Prof. Dr MAKS WRABER-a odvijala se u oblasti fitosociologije, fitogeografije, sinekologije, vegetacijskog kartiranja i zaštite prirode. Za vrijeme svog 40-godišnjeg vrlo požrtvovnog i plodonosnog rada, M. WRABER je u različitim, domaćim ili stranim, časopisima objavio mnoge znanstvene i stručne radove. S obzirom na raznolikost tematike oni su i danas aktuelni i zanimljivi za šumarske i ostale stručnjake iz bioloških oblasti, pa zato nastavno dajemo popis nekih važnijih i najpoznatijih. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI PROF. DR MAKSA WRABERA 1. Donos k poznavanju rodu Riella. — Prirodosl. razprave, 2/3 : 125—164, Ljubljana 1933. 2. Fitosociološke studije na asocijaciji Quercetum cocciferae. — Zbornik Prirodosl. društva, 1 : 49—52, Ljubljana 1939. 3. Prispevek k sinekologiji sredozemske vegetacije. — Zbornik Prirodosl. društva, 3 :108—120, Ljubljana 1943. 4. Rastlinska biološka oblika — zrcalo življenjskih pogojev (K v prašanju prilagoditve rastlin). — Prirodosl. društvo, posebna publikacija, pp. 1—11, Ljubljana 1946. 5. Vzroki hiranja jelka na Logaški in Rakitniški planoti. — Gozdarski vestnik, 7/8 :201—203, Ljubljana 1948. 6. Ne razmetavajmo in ne kvarimo lesa. — Gozd. vestnik, 7/10 :241—247, Ljubljana 1948. 7. O značaju i zadacima meteorološke službe za šumarstvo. — Hidromet. glasnik, 1—2 :1—12, Beograd 1949. 8. Biološki problemi slovenskega gozdarstva. — Les, 1/1—2 :8—14, Ljubljana 1949. 9. Oskrbovanje gozdov na biološki podlagi. — Les, 1/1—2 :41—45, Ljubljana 1949. 10. Pojav kraških mrazišč in njihova gozdarska problematika. — Les, 1/7—8 : 208—216, Ljubljana 1949. 11. Pragozd v Evropi. — Varstvo spomenikov, 2/3—4 :123—126, Ljubljana 1949. 12. Zum Wasseraushalt von Quercus coccifera. — Vegetatio, 3/4—5 :266—278, Den Haag 1950. 13. Gozdarski institut Slovenije v letih 1947—1949. — Izvestja Gozd. inšt. Slov., 1—22, Ljubljana 1950. (S R. Cividini). 14. Fitosociologija kot temelj sodobnega gojenja gozdov. — Izvjestja Gozd. inšt. Slov., 1 :23—78, Ljubljana 1950. 15. Gojenje gozdov v luči genetike (Biološka problematika gozdnega semenarstva). — Strok. in znanstv. dela Gozd. inšt. Slov., 2 :1—63, Ljubljana 1950. 16. O pomenu fitosociologije za gozdarstvo. — Gozd. vestnik, 8/2 :40—46, Ljubljana 1950. 17. Novo nahajališče zelenčka na Slovenskem. — Proteus, 13/4—5 :159—162, Ljubljana 1950. 18. O vzrokih in posledicah vetroloma na Jelovici. — Gozd. vestnik, 8/9—10 : 306—309, Ljubljana 1950. 19. Nova pota gozdne semenarske službe. — Gozd. vestnik, 9/1 :3—14., Ljubljana 1951. 20. Tuje drevesne vrste v naših gozdovih. — Gozd. vestnik, 9/4 :94—103, Ljubljana 1951. 21. O biološko-sociološki problematiki uvajanja gozdnih eksot. — Šumarski list, 1—2 :75—84, Zagreb 1951. 22. Meteorologija v službi gozdarstva. — Gozd. vestnik, 9/5—7 :127—132, Ljubljana 1951. — Ista rasprava na hrvatskom jeziku: Meteorologija u službi šumarstva. — Narodni šumar, 5/9—10 ;278—283, Sarajevo 1951. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 110 <-- 110 --> PDF |
23. Gozdna vegetacijsku slika in gozdnogojitveni problemi Prekomurja. — Geogr. vestnik, 23 :1—52, Ljubljana 1951. 24. O gozdnogospodarskem in kulturnoznanstvenem pomenu pragozdnih rezervatov. — Biol. vestnik, 1 :38—66, Ljubljana 1952. 25. Prirodnogospodarski temelji razmejevanja gozdnih in kmetijskih zemljišč. — Nova proizvodnja, 1 :30—49, Ljubljana 1953. 26. Tipološka podoba vegetacije višjih predelov Pohorja. — Biol. vestnik, 2 : 89:109, Ljubljana 1953. 27. Ravnanje s sečnimi odpadki v gozdu z biološkega vidika. — Gozd. vestnik, 11/4 :104—113, Ljubljana 1953. 28. Pregled drevesnih vrst, ki prihajajo s prirodoslovnih vidikov v poštev pri premeni (Apud. J. Miklavžić: Premena umetnih nizinskih smrekovih sestojev). — Strok. in znanstv. dela Inšt. za gozd. in les, industr. LRS, 3 :18—33, Ljubljana 1954. 29. Sonce in senca na Slovenskem krasu. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :258—263, Ljubljana 1954. 30. Gozdarska studijska ekskurzija po slovenskem krasu in Istri. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :263—268, Ljubljana 1954. 31. Glavne vegetacijske združbe slovenskega krasa s posebnim ozirom na gozdnogospodarske razmere in melioracijske možnosti. — Gozd. vestnik, 12/9—10 : Ljubljana 1954. 32. Splošna ekološka in vegetacijska oznaka slovenskega krasa. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :282—295, Ljubljana 1954. 33. Ugotovitve in zaključki. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :340—348, Ljubljana 1954. (Sa V. Beltram, V. Orel, M. Sebenik i P. Ziani). 34. Obnova gozda na slovenskem krasu. — Gozd. vestnik, 12/9—10 :348—354, Ljubljana 1954. 35. La creation et la reconstitution de la foret du Karst Slovene. — Gozd vestnik, 12/9—10 :355—362, Ljubljana 1954. 36. Gojenje topolov na področju olo Sežana. — Kmet. vestnik, 10—11 :18—19, Sežana 1954. 37. Apercu des principaux groupements de vegetation forestiere de la Slovenie. — Huitieme Congres internat, de Botanique, Paris 1954. Rapports et communications avant le Congres aux sections 7 et 8 :57—60, Paris 1954. 38. Dinamika vegetacijskega razvoja in izmena drevesnih vrst v gozdu. — Biol, vestnik, 3 :147—163, Ljubljana 1954. 39. Der theorethische und der praktische Wert der Pflanzensoziologie für das Forstwesen. — Angew. Pflanzensoz., Festschr. Aichinger, 9 :871—880, Wien 1954. 40. Splošna ekološka in vegetacijska oznaka višjih predelov Pohorja. — Gozd. vestnik, 12/6—7 :3—20, Ljubljana 1954. 41. Die wichtigsten VegetaLonstypen der höheren Lagen von Pohorje. — Bull. Scient, 2/1 :19, Zagreb 1954. 42. O biološkem in gospodarskem pomenu gozda. — Nova proizvodnja, 1 :1—14, Ljubljana 1955. 43. Domači kostanj v Sloveniji. — Nova proizvodnja, 2 :61—85, 4 :223—244, Ljubljana 1955. 44. Der Wiederaufbau des Waldes im jugoslavischen Karst. — Natur u. Land, 41/10—12 :154—157, Wien 1955. 45. O problemu vegetacijskega klimaksa na Pohorju. — Biol. vestnik, 4 :7—22, Ljubljana 1955. 46. O teoretskom i praktičnom značenju fitosociologije za šumarstvo. — Zbornik I Kongr. biol. Jugosl., pp. 379—382, Zagreb 1955. 47. Stoletnica pogozdovanja slovenskega krasa. — Naša vas, 4/16 :385—387, Ljubljana 1955. 48. Fitosociološka in ekološka analiza razširjenosti dendroflore na Pohorju. — Biol. vestnik, 5 :39—70, Ljubljana 1956. 49. O aktualnih bioloških problemih slovenskega gozda. — Nova proizvodnja, 1/2 :27—49, Ljubljana 1957. 256 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 113 <-- 113 --> PDF |
Od završene specijalizacije kod J. BRAUN-BLANQUET-a u Francuskoj godine 1936., M. WRABER postaje i ostaje jedan između najgorljivijih pobornika fitosociologije u našoj zemlji. Sva njegova proučavanja mnogolikoga vegetacijskog pokrava te utvrđivanje i opisi mnogobrojnih fitocenoza u Sloveniji zasnivali su se na dosljednom provođenju zasada ciriško-monpelješke škole. Bio je tijesno povezan i surađivao je s gotovo svim našim i stranim stručnjacima iz ekološko-fitocenološke i šire botaničko-biološke oblasti te redovito i vrlo aktivno sudjelovao na mnogim takvim, domaćim ili međunarodnim skupovima, sastancima i ekskurzijama. Osim istraživalačke i publicističke djelatnosti, MAKS WRABER se odlikovao i velikom društvenom aktivnošću. Širina naobrazbe, njegov uvijek human, dosljedan i korektan odnos prema svakome, konstruktivnost i ekspeditivnost u svim poslovima bili su razlog, da je bio izabran za člana, suradnika ili odbornika u slijedećim domaćim i stranim društvima i organizacijama: Slovensko geološko društvo, Društvo biologa Slovenije, Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljišta, Društvo ekologa Jugoslavije, Komisija za koordinaciju rada oko izrade vegetacijske karte Jugoslavije, Zapadnoalpsko-dinarsko društvo za proučavanje vegetacije, Commision internationale pour la protection des regions alpine, Union internationale de Phytosociologie, Floristischsoziologische Arbeitsgemeinschaft, Zoologisch- Botanische Gesellschaft, Verein für Forstliche Standortskunde und Forstpflanzenzüchtung, Verein zum Schutze der Alpenpflanzen und -tiere, Naturschutz Verein i dr. Za svoj neumoran znanstvenoistraživalački i društveni rad Prof. Dr MAKS WRABER je dobio zapažena priznanja i nagrade. Dana 7. 2. 1969. izabran je za dopisnog člana u razredu za prirodoslovne i medicinske znanosti SAZU, predsjednik je Odbora za floru i faunu Slovenije kod SAZU (od god. 1959.), potpredsjednik je Međuakademijskog odbora za floru i faunu Jugoslavije (sa sjedištem u SAZU, od god. 1968.), vanjski dopisni član u Academia Italiana di Scienze forestall u Firenci (od 11. 1. 1969. god.), počasni član Prirodoslovnog društva Slovenije (od 3. 3. 1969. god.), počasni član Udruženja inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta LRS (od 12. 5. 1972.). Dana 10. 4. 1970. godine M. WRABER je primio nagradu Zaklade Borisa Kidr^ča. Ime Prof. Dr MAKS WRABER-a, jednog između pionira i naših najaktivnijih i najuglednijih fitosociologa, ostat će trajno zabilježeno u povijesti razvitka ne samo botaničke već i šumarske znanosti u našoj zemlji. Njegov vedar i iskreno ^srdačan lik čovjeka i uzornog znanstvenika zadržati će u sjećanju svi koji su ga poznavali i kojima je uvijek pružao dragocjene savjete, pomoć i podršku u radu. Šumarima cijele naše zemlje pokojni profesor dr MAKS WRABER ostati će uzor ne samo po svojim mnogobrojnim vrijednim studijama o našim šumama, već i kao jedan od pokretača suvremenih metoda u našim šumarskim znanstvenim istraživanjima, te njihovoj raznolikoj praktičnoj primjeni. Dr S. Bertović * Iscrpni popis svih rasprava, studija, eseja, recenzija i elaborata Prof. Dr M. WRABER-a — publiciranih ili u rukopisu — biti će predvidivo objavljen u Zborniku SAZU. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 111 <-- 111 --> PDF |
50. Gozdna vegetacija jerinskih tal na slovenskem krasu. — Gozd. vestnik, 9 : 257—265, Ljubljana 1957. — Ista rasprava na hrvatskom jeziku: Šumska vegetacija na crvenicama u slovenskom kršu. — Zemljište i biljka, 8/1—5 :47—55, Beograd—Zemun 1958. 51. Kältenschaden an Mediterrangewächsen des slowenischen Küstenlandes. — Schweiz. Zeitschr. Forstwesen, 108/4—5 :274—278, Zürich 1957. 52. Pomoć fitosociologije u borbi protiv erozije. — Zbornik »Naučne osnove borbe protiv erozije«, pp. 261—269, Beograd 1957 53. Klima slovenačkog područja. — Zbornik »Krš Slovenije«, pp. 15—28, Split 1957. 54. Floro-fitocenološka raspodjela slovenačkog kraškog područja. — Zbornik »Krš Slovenije«, pp. 29—34, Split 1957. 55. Predalpski jelov gozd v Sloveniji (Bazzanieto-Abietetum Wrab. 1953 praealpinum subass. nova). — Biol. vestnik, 6 :36—45, Ljubljana 1958. 56. Ekološki in vegetacijski prikaz Pokljuke. — Brošura »Pokljuka — gajenje šuma«, pp. 1—17, Bled 1958. 57. Gozdna združba jelke in okroglolistne lakote v Sloveniji (Galieto rotundifolii- Abietetum Wraber 1955). — Prirodosl. društvo v Ljubljani, Posebne izdaje, 1 :1—20, Ljubljana 1959. 58. Fitosociološka razčlanitev gozdne vegetacije v Sloveniji. — Zbornik ob 150-letnici Bot. vrta univ. v Ljubljani, pp. 49—96, Ljubljana 1960. 59. Termofilna združba gabrovca in omelike v Bohinju (Cytisantho-Ostryetum Wraber assoc. nova). — Razprave IV razr. SAZU, 6 :7—50, Ljubljana 1961. 60. Gozdna vegetacija Slovenskih goric. — Biol. vestnik, 9 :35—57, Ljubljana 1961. 61. Uloga i mjesto fitosociologije u savremenoj šumskoj privredi. — Publikacija u istoimenom zborniku, pp. 116—122, Sarajevo 1961. 62. Fitosociološko preučevanje in kartiranje vegetacije v Sloveniji. — Zbornik »Uloga i mjesto fitocenologije u savremenoj šumskoj privredi«, pp. 178—181, Sarajevo 1961. 63. Biljnosociološki prikaz kestenovih šuma Bosne i Hercegovine. — Godišnjak Biol. inst. u Sarajevu, 11 (1958) :139—182, Sarajevo 1962. 64. Das Luzulo silvaticae-Piceetum Wraber (1953), eine Fichtenwald-Gesellschaft in den Slowenischen Ostalpen. — Mitteil. Ostalp. — dinar, pflanzensoz. Arbeitsgem., 2 :33—38, Trieste 1962. 65. Allgemeine Orientirungskarte der potentiellen natürlichen Vegetation im Slowenischen Küstenland (NW-Jugoslawien) als Grundlage für die Wiederbewaldung der degradierten Karst- und Flyschgebiete . — Bericht Internat. Sympos. Vegetationskartierung vom 23—26. 3. 1959. in Stolzenau/Weser, pp. 369—384, Weinheim 1963. 66. Gozdna združba smreke in gozdne bekice v slovenskih vzhodnih Alpah (Luzulo silvaticae-Piceetum Wraber, 1953). — Razprave IV razr. SAZU, 7 :79—175, Ljubljana 1963. 67. Vegetacija slovenskega bukovega gozda v luči ekologije in palinologije. — Biol. vestnik, 12 :77—95, Ljubljana 1964. 68. Eine neue Fichtenwaldgesellschaft am Übergang der Ostalpen in das Dinarische Gebirge. — Acta bot. Croat., vol. extraord., pp. 125—132, Zagreb 1964. 69. Uvod, Einführung, Introduzione. — Acta bot. Croat., vol. extraord., pp. 9—14, Zagreb 1964. 70. Izvještaj o ekskurzijama, Bericht über die Exkursionen, Relazione sulle escursioni. — Acta bot. Croat., vol. extraord., pp. 149—157., Zagreb 1964. 71. Das Adenostylo glabrae-Piceetum, eine neue Fichtenwaldgesellschaft in den slowenischen Ostalpen. — Angew. Pflanzensoz., 18/19 :93—101, Wien 1966. 72. Über eine thermophille Buchengesellschaft (Ostryo-Fagetum) in Slowenien. — Angew. Pflanzensoz., 18—19 :279—288, Wien 1966. 73. Oekologische und pflanzensoziologische Charakteristik der Vegetation des slowenischen küstenländischen Karstgebietes. — Mitteil. Ostalp. — dinar, pflanzensoz. Arbeitsgem., 7 :3—32, Trieste 1967. 74. Genetska veza između vegetacijskih i talnih jedinica na karbonatnom području visokog krša Slovenije. — Zemljište i biljka, 16/1—3 :557—564, Zagreb 1967. 75. Naši pragozdni rezervati. — Proteus, 29/9—10 :243—246, Ljubljana 1967. 76. Šumska vegetacija (Slovenije). — Enciklop. Jugosl., 7 :329—336, Zagreb 1968. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 112 <-- 112 --> PDF |
77. Kratek prikaz vegetacijskc odeje v slovenski Istri. — Proteus, 30 :182—188, Ljubljana 1968. 78. II ruolo degli studi vegetazionali nella sistemazione dei bacini montani. — Annali Accad. Ital. Sci. For., 17 :275—289, Firenze 1968. 79. Grmičasti dišeči volčin na Goričkem. — Proteus, 30/6 :150—152, Ljubljana 1968. 80. Pflanzensoziologische Stellung und Gliederung Sloweniens. — Vegetatio, 17 : 176—199, Den Haag 1969. 81. Über die Verbreitung, Ökologie und systematische Gliederung der Eichen- Hainbuchenwälder in Slowenien. — Fedd. Repert., 79/6 :373—389, Berlin 1969. 82. Die bodensauren Föhrenwälder des slowenischen pannonischen Randgebietes. — Acta bot. Croat., 28 :401—409, Zagreb 1969. 83. La determinazione dei tipi ecologici forestall sulla base di carte della vegetazione e del suolo. — Mitteil. Ostalp.-dinar, pflanzensoz. Arbeitsgem., 9 : 179—197, Camerino 1969. 84. Fitocenoze kot podlaga za ekološke raziskave. — Biol. vestnik, 17 :69—78, Ljubljana 1969. 85. Subalpinski smrekov gozd na Kočevskem in njegova horološko-ekološka problematika. — Varstvo narave, 6 :91—104, Ljubljana 1969. 86. Das submediterran-illyrische Element in der mitteleuropäischen Laubwaldvegetation Sloweniens. — Fedd. Repert., 81 :279—287, Berlin 1970. 87. Vegetationsforschung und — Kartierung in Slowenien. — Bericht Internat. Sympos. »Gesellschaftsmorphologie«, pp. 316—322, Den Haag 1970. 88. Fitosociološke raziskave v Sloveniji in njihov pomen za naravoslovje. — Biol. vestnik, 18 :39—43, Ljubljana 1970. 89. Zur Chorologie, Ökologie und Soziologie von Chiraaphila umbellata (L.) Bart, in Slowenien. — Fragmenta flor. et geobot., 16/1 :171—182, Krakow 1970. 90. Die obere Wald- und Baumgrenze in den slowenischen Hochgebirgen in ökologischer Betrachtung. — Mitteil. Ostalp.-dinar. Geselsch. Vegetationskde, 11 : 235—248, Innsbruck 1970. 91. Krajinska podoba Slovenije v luči rastlinske odeje. — Zbornik seminara »Cista krajina«, Ljubljana 1970. 92. Die Pflanzensoziologie als Helferin im Kampfe gegen Erosion und Hochwasser. — Schriftenreihe für Raumforschung und Raumplannung, 11 (1971) :124—129, Klagenfurt 1971. 93. Fitosociološke raziskave v Sloveniji in njihov pomen za naravoslovje. — Biol. vestnik, 18 (1970) :39—43, Ljubljana 1971. Osim netom navedenih, upravo je u tisku cea 145 tipkanih stranica za još desetak stručno-znanstvenih publikacija i referata. M. WRABER je nadalje izradio oko 25 eseja, popularno-znanstvenih članaka i obavijesti o različitim aktuelnim pitanjima, događajima i osobama iz prirodoznanstvene i šumarske oblasti. Objavio ih je u časopisima Biološki vestnik, Gozdarski vestnik, Proteus i Varstvo narave. Na daljnjih 46 stranica istih časopisa M. WRABER je napisao oko dvadesetak znanstvenih kritika, ocjena te prikaza za domaće i strane publikacije iz oblasti botanike, fitocenologije, fitogeografije, zaštite prirode i čovjekove okoline. Kao član ili suradnik nekih ustanova i organizacija, M. WRABER je obavljao uredničke i redakcijske poslove za njihove publikacije i elaborate te izradio još i oko 25 neobjavljenih recenzija i sličnih sastava. Sticaj okolnosti pa višegodišnja služba i zadaci u raznim šumarskim ustanovama uvjetovali su, da je M. WRABER posvetio osobitu pozornost istraživanju šumske vegetacije, opisu šumskih zajednica i povezanom rješavanju šumskogospodarskih problema u različitim krajevima Slovenije. O golemom učinku iz tog djelokruga rada najbolje svjedoči podatak, da je u razdoblju između 1952. i 1968. godine M. WRABER izradio 86 stručno-znanstvenih elaborata s ukupno 2.800 tipkanih stranica*. U tim elaboratima je upisao ekološke-fitocenološke odnosno tipološke značajke u različitim vegetacijskim područjima Slovenije, povezao ih s postojećim praktičnim problemima te dao mnoga rješenja i smjernice iz uzgajivačke, melioracijske, zaštitne i sličnih bioloških šumarskih disciplina. S tom aktuelnom problematikom i zadacima te njihovim rješavanjem M. WRABER se toliko saživio, da su mnogi mislili da je on šumarski stručnjak a ne botanik. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 114 <-- 114 --> PDF |
ŠUMSKA GOSPODARSTVA! ŠUMARIJE! TISKANICE — OBRASCI ZA POTREBE ŠUMARSTVA A) štampano u arcima Oznaka NAZIV OBRASCAPrivredna (kontrolna) knjiga — pojedinačni arci: — bilanca izvršenih sječa — — — — — bilanca kulturnih radova — — — — — — — — — — — — — — — — _ 1 2 bro j Očevidnih šumskih šteta i krivolova (arak) — — — Očevidnik sječa u privatnim i zadružnim šumama (arak) Sabirni arak šumskih proizvoda — — — — — Očevidnik proizvedenih i izdatih sadnica — — — Materijalna knjiga (pojedinačni arci): — pošumljavanje i melioracija — — — — — šumskih rasadnika — — — — — — — — — — — — — — — — — —* — — — — — — — — — — — — — — — — — — 10—a 15 36—b 39—b 38 39—a — njege mladika — — — — čišćenja sastojina (guštika) — zaštite šuma — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — 40 41 42 — uređivanja šuma — — — — — — — glav. šum. proizvoda (jednodob. šume) — — glav. šum. proizvoda (preborne šume) — — sporednih šumskih proizvoda — — — Knjižica procjene za jednodobne šume — arak — Knjižica procjene za preborne šume — arak — — Plan sječa _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Plan sječa po sortimentima u oblom stanju — — Plan sporednih proizvoda — — — — — — Plan pošumljavanja — — — — — — — — Analiza radova po planu pošumljavanja — — — Plan radova u šumskim rasadnicima — — — — — — — — — — _ — — — — — — — — — — — _ — — — — — — — — — — — _ — — — — — — — — — — — _ — — — — — — — — — — — — — — — — 43 44 44—a 45 62—a 62—b Sp—1 Sp—2 P!—sp Poš. Pl—poš. Pl—ra. Plan njege mladika — — — Plan čišćenja sastojina (guštika) Plan zaštite šuma — — — — _ — — _ — — — — — — _ _ _ _ _ _ — — — — — — _ — — _ — — — Pl—ml. Pl—čišć. Pl—zš Plan lovne privrede — — — — — Plan vlastite režije — — — — — Plan investicija — — — — — — Zbirni plan vi. režije glavnih proizvoda — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — Pl—lov. Pl—rež. Pl—inv. Pl—Zb. B) Štampano na kartonu (kartotečni listovi) Kartotečni list o šumskoj šteti — — — Kartotečni list za glavne šumske proizvodeKartotečni list za sporedne šumske proizvode— — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — 10—b 36—a 37 C) Štampano u blokovima (perforirani listovi) Nalog za terensko osoblje 50x2 listova — Lugarski izvještaj 50x2 listova — — — Dnevnik rada 50x2 listova — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — 54 54—a 55 Prodajni popis glav. šum. proizvoda — 100 listovaUplatnica za drv. proizvode 50x3 listova — — Paševnica 25x3 listova — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — 53 58—a 59—a Prodajni popis pašarenja — 100 listova — — — — Premjerbena knjižica za primanje trupaca — 50x3 listovaPremjerbena knjižica za ogrjev, drvo — 50x3 listova — Popratnice za drvni materijal — 50x4 listova — — — Popis popratnica vagona, prevoza i si.: 100 listova — — Nalog za otpremu — 50x2 listova — — — — — — Obavijest o otpremi — 100 listova — — — — — — Specifikacija otpreme — 50x3 listova — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — — 59—b 63—a 63—c 64—a 64—b 68 G9 69—a Isporuku tiskanica i knjiga vrši: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije HRVATSKE Zagreb — Mažuranićev trg 11 telefon: 444-206 |