DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Podaci su primarno dobiveni interpretacijom aerosnimaka. U svakom sjecištu koordinatne mreže topografske karte Švicarske u mjerilu 1:50.000, postavljena je primjerna ploha, što uz kilometarsku koordinatom mrežu znači jednu plohu na svakih 100 ha, odnosno oko 13.000 ploha za cijeli teritorij Švicarske pod šumom. Sjecišta koordinata su uz pomoć poznatih točaka prenijeta s topografske karte na aerosnimak. Kod toga se je pazilo da se ne potkradu sistematske pogreške. Podaci interpretacije, koji se odnose na sastojinu u koju je pala primjerna ploha, registrirani su na perl´oriranim karticama. Interpretacija je bila djelomično preispitana i na terenu. Obično se je za jedan list topografske karte utrošilo dva dana, tako da je obiđeno svega oko 200 ploha. Relativna pogreška interpretacije iznosila je oko 10%, sastojine višeg postotnog učešća opterećene su relativno manjom pogreškom, kod manjeg postotka pogreška će biti veća. Primijenjena metoda interpretacije aerosnimaka ne daje nam doduše egzaktne, ali zato, obzirom na red veličine, dovoljno točne podatke o istraživanim veličinama. Rezultati interpretacije aerosnimaka ispitani su i dopunjeni na temelju ankete, koja je sprovedena kod švicarskih državnih šumarskih organa. Izabranom metodom dobivene su brzo, a relativno pouzdano i jeftino informacije o stanju švicarskih šuma u šumsko-uzgojnom smislu, te podaci potrebni za planiranje budućih zadataka na tom području. Rezultati su podijeljeni prema privrednim i produkcionim regionima, a djelomično i prema visinskim pojasima. Publicirani su u dva dijela: A. Brojčani materijali, B. Diskusija sa šumsko-uzgojnog stanovišta i primjena dobivenih rezultata. Prosječna drvna zaliha za Švicarsku je oko 280 m:i planinskih šuma vidan uspjeh dosadašnjih nastojanja šumara. To međutim ne znači da nema teških šumsko-uzgojnih problema. Iako je haračenje u šumama prestalo još prije 100 god. sadašnje stanje šuma ipak ne osigurava trajno najveći mogući etat. Mlade sastojine su u manjku, a previše je srednjedobnih i starih. Mali postotak je pravih prebornih šuma. Na velikim površinama se pašari. Te sastojine su progaljene i rijetke, te većinom zastarčene, što iziskuje potrebu za konverzijom. Šumsko-uzgojne i šumsko- privredne probleme izazvat će potreba za povećanim sječama za oko 25%. U slijedećih 20 god. trebat će pomladiti oko 100.000 ha, od čega samo polovinu prirodno. Svega 2/3 površina su otvorene. Iz istraživanja izlazi najhitnija potreba za otvaranjem šuma izgradnjom odgovarajućih prometnica, te za pažljivim šumsko- uzgojnim planiranjem. Što će ti zahtjevi brže i pažljivije biti uočeni i ostvareni, to će biti moguće bolje iskoristiti prednosti, koje proizlaze iz povoljnog stanja drvne mase i prirasta u šumama Švicarske. Z. Kalafadžić Application of Remote Sensors in Forestry. Joint Report by Working Group »Application of Remote Sensors in Forestry «. (Primjena daljinskog istraživanja u šumarstvu. Zajednički izvještaj istoimene radne grupe.) Suradnici: Akca, A.; Colwell, R.; Heller, R. C; Hildebrandt, G.; Howard, J. A.; Kenneweg, H.; Langley, Ph.; Lauer, D. T; Olson, Ch.; Roessel, L. v.; Sayn-Wittgenstein, L.; Stellingwerf, D. A.; Weber, F. P.; International Union of Forest Research Organizations (IUFRO), Section 25. Str. 188. obilno ilustrirano. Rombach Verlag, Freiburg i. B., 1971. god. Zajednički izvještaj Sekcije 25 IUFRO-a, napisan nakon XV IUFRO Kongresa. Mišljenje autora je da će konvencionalna aerofotografija i u budućnosti zadržati svoj primat u primjeni. Primjena crno- bijelih aerosnimaka srednjih mjerila je u šumarstvu dobro poznata i neprijeporna. Nove tehnike aerosnimanja, te drugi sustavi daljinskog istraživanja (remote sensing), koji su se pokazali korisni i u šumarstvu na mnogim područjima (kartiranja, inventarizacija, zaštita šuma, pedologija, inženjerstvo, zaštita divljači), će klasične metode u doglednoj budućnosti samo nadopunjavati. U pojedinim člancima opisuju se novije metode daljinskog istraživanja, kao na pr. multispektralna fotografija, različito polarizirani radarski snimci, pseudokolor fotografija, te navode mogućnosti primjene i do sada postignuti rezultati. Prednosti snimaka u boji, prema crno-bijelim, koje se temelje na boljim mogućnostima uočavanja razlika u boji i tonu (20.000 razlika u boji i tonu, naprama 20 stupnjeva sivo-crne skale), iskorišćeni su za razlučivanje bolesnih stabala i sastojina od zdravih, te za identifikaciju i izlučivanje vrsta drveća i tipova sastojina. Priložena istraživanja karakteristika spektralne remisije s pojedinih vrsta šumskog drveća i sa sastojina su temelj za razumijevanje načina preslikavanja na pojedine vrste |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1973 str. 103 <-- 103 --> PDF |
filmova, te za izbor odgovarajuće kombinacije filma i filtra. Metode termalnog infracrvenog snimanja mogu se primijeniti za registraciju požara, napada insekata i oštećenja uslijed zagađivanja zraka. Sistem za snimanje sastavljen od dva refleksiona kanala i jednog termalnog pokazao se pogodan naročito za otkrivanje šumskih požara, koji ne razvijaju vidljivi dim. U tropskim šumama, koje su kako je poznato neobično bogate vrstama, snimanja se vrše u krupnim mjerilima, uz simultano određivanje visine snimanja radarom. Satelitička fotografija primijenjena je za izlučivanje tipova šuma na velikim područjima (Sierra Nevada, Kalifornija), te u nepristupačnim šumama (Mississipi) to u kombinaciji sa snimcima u krupnom mjerilu pojedinih test-područja ili uz terenski obilazak. Za izradu karata, tog neophodnog pomagala u šumarstvu, veliku važnost imaju metode ortografije, pomoću kojih se aerosnimci i brdovitih terena mogu prikazati u ortogonalnoj projekciji. Prikazano je i automatićko kartiranje šuma primjenom digitaliziranih aerosnimaka. Knjiga predstavlja dobar pregled modernih metoda daljinskog istraživanja u u šumarstvu. Vrlo dobro je ilustrirana sn´mcima u crno-bijeloj i kolor tehnici. Preporuča se svima koji se tim problemima bave ili ih zanimaju. Z. Kalafadžić |