DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 62 <-- 62 --> PDF |
UDK 634.0.686.3:034.0.945.31(075.5) PLANIRANJE MREŽE ŠUMSKIH PUTEVA U OKVIRU NASTAVNOG PROGRAMA ZAGREBAČKOG ŠUMARSKOG FAKULTETA Prof. NINOSLAV LOVRlC, dipl. inž. Zagreb UVOD Neophodno je potrebna uska povezanost šumarskoga stručnog obrazovanja u okviru nastavnog programa na Šumarskom fakultetu s djelatnosti stručnjaka u šumskoj privredi. Ta povezanost je nužna ako se želi postići glavni cilj studija, a to je osposobiti apsolvente, koji će optimalno zadovoljiti u svojoj stručnoj djelatnosti na bilo kojem području šumske privrede. Prema tome je za sastav nastavnog programa studija potrebno upoznati područje šumarske djelatnosti u šumskoj privredi. Tek nakon toga treba pristupiti analizi nastavnog programa na području planiranja mreže šumskih puteva. 1. Djelatnost šumarskih stručnjaka na području planiranja mreže šumskih puteva Matična područja šumarske djelatnosti su slijedeća: uzgoj, zaštita, iskorišćivanje, uređivanje šuma i lovstvo. S njima su manje ili više povezana ostala područja kao što su ekonomika, šumska (prometala) transportna sredstva (građevinarstvo), strojarstvo itd. Jasno je, da se ne može povući oštra granica između pojedinih struka. Postoje prelazna odnosno granična područja, gdje pojedinačna područja struka prelaze jedna u druga. Za rad na tim prelaznim područjima potrebni su odgovarajući stručnjaci, no, njihov broj ne smije biti prevelik, da se ne bi zanemarilo matično područje rada odnosno jezgra dotične struke. Razumljivo je, da se pri tome nameće pitanje kriterija izbora djelatnosti stručnjaka pojedine struke, odnosno razgraničavan ja na graničnom području te djelatnosti. Izbor glavnog činioca na polju djelatnosti u dotičnom području pripast će onoj struci, koja ima najviše elemenata djelatnosti svoga glavnog područja rada. Kod toga se može dogoditi da su ti elementi polovično zastupani, odnosno s neznatnom prevagom jednog područja. U tom slučaju pripast će dotično područje struci, stručnjaci koje se pokažu sposobnijima i boljima na izvršavanju zadataka iz toga graničnog područja. Svakako, da zbog izvanrednih prilika mogu nastati privremene poremetnje u po *) Koreierat održan na VIII kongresu Jugoslavenskog društva za putove u Skopju od 2—5. XI 1972. g. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 63 <-- 63 --> PDF |
gledu raspodjele djelatnosti stručnjaka, ali ipak ostaje uglavnom mjerodavan navedeni kriterij. Nepovoljno je, ako stručnjaci jedne struke prijeđu na područje djelatnosti druge struke utoliko, što neče moći uspješno izvršiti povjerene in; zadatke, a pored toga njihova struka gubi korisno upotrebljive snage. Na osnovi izloženoga vidi se, da je planiranje mreže šumskih puteva, koje pripada području šumskih transportnih sredstava, granično područje između šumarstva i građevinske struke. Pri tome je mreža šumskih puteva uglavnom osnovno šumsko transportno sredstvo, jer u današnjim uvjetima gospodarenja i otvaranja šuma šumske željeznice ne dolaze u obzir. Šumske žičare, također, služe otvaranju šuma, ali one su nadopuna šumskih puteva, nisu trajne šumske prometnice te ne pripadaju osnovnoj mreži šumskih transportnih sredstava. Planiranje šumskih puteva temelji se na biološkim, ekonomskim i tehničkim osnovama. Šumarski stručnjak rukovodi izradom plana gospodarenja uz konzultaciju svih stručnjaka s glavnog područja šumarske djelatnosti: uređivanja, iskorišćivanja, zaštite i uzgoja šuma. Ne smije se, međutim, zanemariti i zaboraviti da šuma služi i za rekreaciju, za zaštitu vodotoka i voda, itd. Kod tog planiranja šumarski stručnjak mora imati prvenstveno pred očima cilj upotrebe odnosno koriščenja transportne mreže šumskih puteva. Ta je mreža pogonsko sredstvo šumskog gospodarenja pa je zbog toga nužno kod njezina projektiranja i izgradnje voditi računa u prvom redu o različitim potrebama šumskog gospodarenja. Zahtjevi, kojima navedena mreža treba udovoljiti, nisu isti sa stajališta pojedinih matičnih područja šumarske djelatnosti odnosno gospodarenja. Ta stanovišta treba međusobno uskladiti — a isto tako i tehnička — u odnosu na putnu mrežu, a zatim najsvrsishodnije udovoljiti svim zahtjevima projektiranja i izgradnje prometne putne mreže u konkretnom slučaju. Kod tog planiranja treba poznavati sve faze rada u šumskom gospodarenju od »sjetve« do »žetve« odnosno do sječe, kao i način kako će putna mreža udovoljiti pojedinim fazama. Poznato je da jedna šumska cesta može biti npr. besprijekorno projektirana s tehničkog stajališta, ali da ne odgovara sa stanovišta šumskog gospodarenja. Na osnovi izloženoga, a prema naprijed postavljenom kriteriju, granično područje planiranja šumske putne mreže odnosi se na puteve IV reda, koji imaju specijalnu namjenu i lokalnog su karaktera. Jasno je da treba doći do suradnje šumarskih i građevinskih stručnjaka, ako kod izgradnje tih puteva dolazi do većih tehničkih zahvata. Kao što u području šumarske djelatnosti ima građevinskih elemenata, postoje i građevinska područja sa šumarskim elementima, kao npr. učvršćivanje pokosa i nasipa biljnim pokrovom, zaštita od erozije i bujica. U tom slučaju ne smije se mimoići suradnja navedenih stručnjaka. 2. Nastavna građa kao osnova za planiranje mreže šumskih puteva Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu postoje dva odsjeka: šumsko-gospodarski i drvno-industrijski. Nastavna građa drvno-industrijskog odsjeka neće se razmatrati u ovom izlaganju, jer planiranje mreže šumskih puteva ne po |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 64 <-- 64 --> PDF |
PODRU CjE_ SUMARSKt STRUČNE. DJELATNOSTI U SUM5\<.0j PRIVRE.DI o V z D 53 y Z r* -i l/> r &P-AN t CNO (v) f\TI 2 NO Ol L 5 z z o o 7 o DJELATNOSTI -f X P T) ?3 O Tl O c_ Pi o m p n c c 7 7-o Opi j> r71 o O xu ^ ´A> -o z -im — u.,5 P m h 1 5> -r ^ o z. 3 CO o c H yf > v>, C o in o ö JJ S /J v^ < P1 I rn <_ p (.-> >> O W 07 51 -o W -H 73 ? T T 2S i/> f C c 1 c z > -4i - v y m´2 > z -1 m o c J° o 7: tn o -d Ol A m > O c oC o z z Jf07 3 -o ^o T. N V 7 c ° 5-= mm C O-m 5; 3> z O $3 3 < ö 7 < 3--J> > 3. o> i > z P! T-m lr.CC > rn > >N 7> cH´ e> to o CI <; to i*o j. c > 6 ir, -o -d „-a-I H °^ G RRHI CNO M^TICNo <— in PODRUČJE. STUDIJA 3 ?L -L>o PODPsUctjE STUpijA *K? o > P0DRUĆJ& STUDIJA ŠUMI\RSROG T-ARULTETA PREMA NASTAVNOM PLA.NU DRUGOG STUPNJA |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 65 <-- 65 --> PDF |
stoji u nastavnom planu tog odsjeka, a niti potreba operativne djelatnosti u tom smjeru. Predmet ovog izlaganja je nastavna građa drugoga i trećeg stupnja na šumsko-gospodarskom odsjeku. Studij drugog stupnja traje četiri godine (8 semestara) te obuhvaća 34 obvezna predmeta, 2 izborna i 3 preporučena. Za uspješnu realizaciju studija potrebno je međusobno povezati u jednu cjelinu znanstvena saznanja i metode proučavanja. Te metode ne smiju se oslanjati na momentane i pojedine oblike stručne djelatnosti u šumskoj privredi, nego na područje struke kao cjeline. Prilikom izrade nastavnog plana nužno je unaprijed odrediti smjernice odnosno orijentaciju u radu prema svrsi stručne djelatnosti odnosno studija. Na osnovi te svrhe sastavlja se nastavni plan odgovarajuće strukture kao podloga za realizaciju studija. Sastav i struktura nastavnog plana II stupnja zagrebačkoga šumarskog fakulteta prikazana je u odnosu na područje šumarske stručne djelatnosti u šumskoj privredi u grubim crtama na slici 1. Prema tom prikazu nastavni predmeti svrstani su u četiri područja studija: teoretsko, matično, granično i predvojnička izobrazba. Matično i granično područje studija je podijeljeno na grupe predmeta koje obuhvaćaju nastavne predmete prema šumarskoj djelatnosti u šumskoj privredi. Zatim je prikazan postotni udio pojedinih grupa predmeta područja, izračunat prema broju sati nastave, te povezanost područja studija s područjem stručne djelatnosti u operativi. U tom prikazu sastava i strukture nastavnog plana vidi se utjecaj stručne operativne djelatnosti kao i težište studija na matičnom području. Teoretsko područje studija obuhvaća opće i osnovne znanstvene discipline (matematika, kemija, bolanika, mehanika itd.), koje su osnova svim područjima studija. Planiranje mreže šumskih puteva pripada graničnom području studija pa je uklopljeno u slijedeću nastavnu grupu predmeta: geodezija, fotogrametrija, šumsko građevinarstvo, šumska transportna sredstva, uređivanje bujica i osnove strojarstva s eksploatacijom strojeva. Studij navedenih predmeta pruža potrebnu tehničku podlogu planiranju mreže šumskih puteva, dok biološko- tehnološku komponentu dobiva iz matičnog područja studija s odgovarajućom grupom predmeta: uređivanje, iskorišćivanje šuma, uzgoj, zaštita te lovna privreda. Jedna od važnijih početnih faza planiranja šumske putne mreže je prostorni razmještaj površina šumskoga gospodarskog kompleksa. Studij tog razmještaja, odnosno izrade gospodarske osnove ili plana, obuhvaćen je uređivanjem šuma. Po tom planu uređuju se šume prostorno i vremenski te se propisuje tehnika načina gospodarenja. Prema tome, oblikovanje šumske putne mreže ovisit će o tom prostornom dimenzioniranju kao i o ostalim utjecajnim faktorima: načinu gospodarenja te postojećim geološkim i orografskim prilikama, itd. Studij predmeta iskorišćivanja šuma u svojim pojedinim fazama kao matično područje studija ima jak utjecaj na planiranje šumske putne mreže. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Taj studij bavi se, pored ostaloga, i određivanjem transportnih sredstava, koja uvjetuju kategoriju šumskih putcva odnosno gustoću otvaranja te ostale tehničke elemente planiranja. Potrebe uzgoja i zaštite šuma zahtijevaju kod intenzivnijeg gospodarenja detaljnije otvaranje šuma s mrežom prometnica nižeg reda, kao što su npr. uzgojne linije ili staze. U tom slučaju studij grupe predmeta uzgoja i zaštite šuma povezuje se s planiranjem ostale naprijed navedene putne mreže. Posebnu važnost za planiranje mreže šumskih puteva ima studij grupe predmeta organizacije i ekonomike. Poznato je, da organizacija u šumarstvu uspostavlja optimalne odnose — u količini, kvaliteti, vremenu i prostoru — između svih faktora rada i proizvodnog procesa te radnog organizma šumarstva. Ekonomika daje mogućnost izbora najpovoljnije varijante mreže šumskih puteva s gledišta investicija, eksploatacije, izdataka i koristi. Prema tome, utjecaj organizacije, a isto tako i ekonomike, ne smije se zanemariti pri planiranju putne mreže, ako se želi postići optimalni učinak u gospodarsko- tehničkom smislu. Iz navedenoga slijedi, da nastavna građa studija na šumarskom fakultetu pruža odgovarajuću podlogu za planiranje mreže šumskih puteva. To planiranje je kompleksno pa zahtijeva, kako slijedi iz prednjeg izlaganja, studij širokog područja. Na zagrebačkom Šumarskom fakultetu (šumsko-gospodarski odsjek) postoji i studij trećeg stupnja (postdiplomski studij). To područje studija namijenjeno je šumarskim diplomiranim inženjerima, i to u dva osnovna oblika: studij specijalizacije i studij magisterija. Prvi studij traje dva semestra, a drugi četiri semestra. Na studiju trećeg stupnja planiranje mreže šumskih puteva pripada području iskorišćivanja šuma. Taj studij usmjeren je na tehnološko-ekonomsku komponentu planiranja mreže šumskih puteva, dok je tehnička komponenta pomoćna i orijentacijska. ZAKLJUČAK Iz prednjeg izlaganja vidi se, da je područje mreže planiranja šumskih puteva granično s obzirom na matično područje djelatnosti šumarskih stručnjaka u operativi. Ono se odnosi na puteve IV reda, koji imaju specijalnu namjenu i lokalnog su karaktera. U slučaju većih tehničkih zahvata pri izgradnji navedene putne mreže, neophodno je potrebna suradnja šumarskih i građevinskih stručnjaka. Područje studija odnosno nastavna građa za planiranje putne mreže kompleksno je te pripada većim dijelom matičnom tehnološkom (biološkom), zatim ekonomskom, a u najmanjem obimu tehničkom području. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1973 str. 67 <-- 67 --> PDF |
LITERATURA 1. Deka nie I.: Biološki i gospodarski faktori njegovanja sastojina. Šumarski list 11—12, 1962. 2. De kan i ć I.: Intenziviranje proizvodnje proređivanjem mješovitih sastojina prigorskih šuma. Jug. polj. šum. Centar, Beograd 1967. 3. Klepa c D.: Uređivanje šuma. Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1965. 4. Kralji ć B.: Efficatite economique des investissements et du choix de 1´äge d´exploitabilite en sylviculture — dans les conditions du socialisme. Mađarska Akademija Znanosti, Budimpešta 1964, 34 str. 5. Kralji ć B.: Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva. Školska knjiga, Zagreb 1952. 6. Lovri ć N.: Šumarski inženjeri i tehničari kao projektanti i izvođači građevinskih radova. Šumarski list, 5—6, 1955. 7. Nastavni program zagrebačkog Šumarskog fakulteta ŠG odjela, 1971. 8. Ugrenovi ć A.-Beni ć R.: Eksploatacija šuma. Polj. nakl. zavod, Zagreb 1957. Zusammenfassung PLANUNG DES FORSTWEGENETZES IM RAHMEN DES LEHRPROGRAMMS DER FROSTLICHEN FAKULTÄT ZAGREB Im obigen Aufsatz wird die Zusammensetzung und Struktur der Lehrplans für das Studium II. Grades an der Forstlichen Fakultät Zagreb, in Bezug auf den Bereich der forstlichen Fachtätigkeit in der Praxis besprochen, und dabei auch mit Rücksicht auf die Planung des Forstwegenetzes. Durch diesen Lehrplan wird angestrebt, die Bedürfnisse der Operative zufriedenstellen, und die Absolventen so zu befähigen, dass sie ihrer Fachtätigkeit bestmöglich nachzukommen mögen. Die Planung des Forstwegenetzes als der Grenzbereich des Studiums und der operativen forstlichen Tätigkeit enthält die meisten Elemente des Grundbereichs des Forstfaches, und somit gehört diese Planung zu dem Arbeitsbereich des Forstfachmanns. Im Falle grösserer technischer Eingriffe ist die Mitarbeit des Baufachmanns nötig. Die technischen Fächer im Lehrstoff des forstlichen Studiums ermöglichen dem Forstfachmann eine erfolgreiche Planung des Forstwegenetzes auszuüben. |