DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Veluwe iskrče početkom ovog stoljeća podignute šume, kako bi se ponovo te površine pretvorile u prirodne, ili u takve ulaže vlastita sredstva (npr. 1970. god. preko 14 milijuna novih dinara). Gotovo sve poslove iz svih grana svoje djelatnosti obavljaju šumari, koji se za te poslove osposobljavaju na Visokoj školi za uzgoj šuma i kulturnu tehniku u Arnheimu preko obaveznog kolegija »oblikovanje krajolika i zaštita prirode« ili na šumarskom fakultetu u Wageningen-u preko izbornih predmeta zaštita prirode ili arhitektura pejzaža. U članku »Ästhetik im Straszenbau« (u br. 12) civ. ing. R. A. Georgi prikazuje, inače već u Kanadi primjenjivanu, metodu uspoređivanja varijanata trasa cesta na osnovu računom utvrđenih koeficijenata pojedinih karakterističnih trasa. Naslov ovog prikaza zapravo ne odgovara sadržaju jer su u račun uzete ne samo estetske komponente, nego i ostale važne za vožnju i uzdržavanje ceste (npr. udio zavoja, mjerodavnog nagiba i dr.) te troškovi gradnje. Od ostalog obilnog materijala s područja zaštite prirode ili uređenja životnog okoliša navodimo još: — o problematici smeća i otpadaka (J, Bader: Problematik der Müllbeseitigung im Planungsraum »Wilmünster« — u br. 2, Ch. von Bila: Überegionale Abfallbeseitigung im Sinne des Landschaftsschutzes — u br. 4, H. Wegner: Das Abfallbeseitigungsgesetz — u br. 9); — H. Zintl — J. Willy: Badenbetrieb und Vogelschutz in einer groszstadtnahen Wildfluszlandschaft (u br. 6); — Prof. Dr G. Olschowy: Über Belastung und Nutzung der Vegetation (u br. 8); — Prof. Akira Sato: Naturschutz und Landschaftspflege in Japan (u br. 8); — Prof. Dr G. Olschowy: Die Umwelt der Menschen (u br. 9, referat za Konferenciju o zaštiti čovjekovog okoliša koja je održana lipnja 1972. god. u Stockholmu); — ökologisches Manifest (u br. 9, proklamiran 20. VII 1972. od grupe ekologa u Munchenu); — Dipl. ing. Ch Hey: Antwort auf das Ökologische Manifest (u br. 11). 3. Pored časopisa »Natur und Landschft « u Njemačkoj izlaze i slijedeći s tematikom zaštite prirode: — »Naturschutz- und Naturparke«, tromjesečno glasilo udruženja »Verein Naturschutzpark «, Stuttgart; — »Natur- und Nationalparke« kojeg, također, izdaje navedeno Udruženje, ali kao »evropski bilten« te su svi tekstovi paralelno štampani na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku; — »Das Leben« kao glasilo »Međunarodnog saveza za zaštitu života« s tematikom iz biologije, životnog okoliša i zaštite života s tekstovima na njemačkomengleskom jeziku; — »Naturschutzarbeit in Berlin und Brandenburg« kojeg kao »radni materijal za područja zaštite prirode, oblikovanja krajine i prirodoslovna istraživanja domovine « izdaje Akademija za poljoprivredne znanosti Njemačke Demokratske Republike, vijeća kotareva Postdam, Frankfurt na Odri i Cottbus te Magistrat Velikog Berlina. Iz »Naturschutz- und Naturparke« (br. 1/1972) bilježimo podatke o promjeni sastava šuma u području »Saske Švicarske«. To područje nalazi se na njemačkoj strani Rudne gore (Sudeti), južno od Dresden-a, a nazvano je Saskom Švicarskom zbog prirodnih ljepota i osobitosti reljefa formiranog u podlozi pješčenjaka.-1* Šumsko područje zauzima površinu od oko 15 000 ha, a sastav vrsta 1591. i 1933. godine vidi se iz slijedeće tabele: udio u °/o godine vrst drveta 1591. 1933. jela 25 0,5 bukva 24,7 2,5 hrast 19,4 1,0 bor 17,2 26,0 breza 5,1 —jasika 2,9 — smreka 2,1 65,0 lipa 1,2 — joha 1,2 — grab 0,8 — plemenite listače 0,4 — razne listače — 3,5 ariš — 1,5 Napomena: Od listača u 1933. godini posebno su navedeni bukva i hrast pa prema tome »razne listače« sadrže i ostale 1591. godine pojedinačno iskazane listače, a kojih je udio tada iznosio lLöVo, ariša 1591. godine nije bilo. Međutim, predstoji opet izmjena u učešću pojedinih vrsta, jer je 5 000 ha smrekovih šuma u manjoj ili većoj mjeri oštećeno plinovima iz sjevernočeškog industrijskog bazena Duchov — Most — Bi 3) Ovo područje, površine 40 000 ha, 1956. go dine proglašeno je rezervatom prirodnog pred jela (Landschaftsschutzgebiet), a broj posjetila ca danas premašuje dva milijuna. |