DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 72 <-- 72 --> PDF |
NATUR UND LANDSCHAFT god 1972. Časopis »Natur und Landschaft« je mjesečnik kojeg u nakladi W. Kohlhammer-a1) izdaje Bundesanstalt für Vegetationskunde, Naturschutz und Landschaftspflege« (Savezni zavod za proučavanje vegetacije, za zaštitu prirode i za oblikovanje krajolika sa sjedištem u Bonn-Godesberg-u). Časopis izlazi od 1925. godine, a 4 godine kasnije priključen mu je i »Službeni dio« pod nazivom »Nachrichtenblat für Naturschutz und Landschaftspflege« u kojem se objavljuju propisi ne samo savezne vlade, nego i pokrajinskih. Opseg ovog, 47-og godišta iznosi 392 stranice formata A4 od čega su 34 stranice službenog dijela. Pored tematskog dijela, u kojem su pojedini članci rijetko veći od 5 stranica, u svakom broju nalazi se niz kraćih informacija, prikaza više novoizašlih knjiga i »osobne vijesti«, tj. prikaza rada pojedinih zaštitara prilikom jubilarnih rođendana (60, 65. itd.) ili nekrologa. 1. U ovom godištu nalaze se dva članka Dr Vj. Glavača, inače zaposljenog u naprijed navedenom Saveznom zavodu, i to: »Zur Plannung von geobotanischen Dauerbeobachtungsflächen in Waldschutz« (u br. 5) te »Aufgaben und Methoden der Landschaftsökologie« (u br. 7). U prvom članku Dr Glavač izlaže sadržaj rada na istraživanjima i praćenju razvoja sastojina u, po našoj terminologiji, specijalnim rezervatima šumske vegetacije. Takvim rezervatima trebaju biti obuhvaćene sve značajnije šumske asocijacije na području Savezne Republike Njemačke (SRNj), a bit će ih između 150 i 200. Veličina pojedinog rezervata iznosi oko 15 ha, kako broj asocijacija u rezervatu ne bi bio veći od tri. Međutim, prema Niemann-u, kao minimalna površina rezervata u te svrhe može biti i 5 ha, ali ta površina mora biti potpuno zaštićena od utjecaja visoke divljači ogradom od žičane mreže. Drugi članak Dr Glavača (Zadaća i metode rada na ekologiji krajolika) sažetak je predavanja kojeg je autor održao u Gesamthochschule u Kassel-u. Pojam ekologije krajolika (krajine) i njezin sadržaj prvi je formulirao, 1939. god., C. Troll kao »izgled krajine koji rezultira iz svih abiotskih i biotskih komponenti odnosno što odgovara pojmu geobiocenoze autora ruske škole ili pojmu ekosistema angloameričke ekološke škole«. Takvo vrednovanje krajine za sada je izradio Zavod za spomeniško varstvo SR Slovenije pod 1) W. Kohlharaer GmbH, 7 000 Stutgart 1, Ur banstrasze 12—16, Postfach 747. nazivom »Ekološka valorizacija ITS cone Moste—Dolsko«2 pa je od interesa da ovdje rekapituliramo sadržaj toga rada prema tekstu Dra Glavača. Ekološko vrednovanje krajine sastoji se od: — raščlanjivanja, tipiziranja i klasificiranja osnovnih ekoloških grupacija na istraživanom području; — studija prostornog rasprostranjenja pojedinih ekosisetma; — utvrđivanja strukture krajine, tj. reljefa, klimatskih osobina, geološko-pedoloških, vegetacijskog pokrivača, hidrografsko- hidroloških odnosa (uključujući utvrđivanje voda temeljnica, stanja onečišćivanja i dr.), stanja faune te posljedica zahvata i utjecaja čovjeka na prirodu; — sinteze dobivenih rezultata; — utvrđivanje smjernica za korišćenje i oblikovanje krajine. 2. Za našu praksu zanimljivi su i rezultati ispitivanja o mogućnosti korišćenja pojedinih vrsta za osnivanje ledina (za zatravnjivanje) na površinama uz ceste i autoputove, a koje priopćuje prof. Dr W. Trautmann u članku »Erste Ergebnisse von Rasenuntresuchungen an Dauerflächen der Bundesautobahnen« ( u br. 3). Stanje tratina utvrđivano je 1970. i 1971. godine za sjetve izvršene između 1963. i 1969. godine i to na tri autoputa u Rajnskoj oblasti (Köln — Frankfurt i dr.). Podaci ovih pokusa indikativni su i za naše područje, jer su korišćene vrste koje se nalaze i kod nas i jer su se neke i spontano pojavile, dok sjetva nije dala ne samo zadovoljavajući nego i pozitivan rezultat (npr. Festuca pratensis, Achillea millefolium). Tla na kojima je izvršena sjetva bila su različita, ali je povezanost tipa tla i uspjeha sjetve samo globalno prikazana. Uspjeh po pojedinim vrstama bio je slijedeći: — prema jačini sjetve na pokusnim plohama dobro su zastupljene: Festuca rubra, Agrostis tenuis, Dactylis glomerata i Lolium perenne a uz stanovita ograničenja i Festuca ovina, Lotus corniculatus, Trifolium repens i Sanguisorba minor; — iako sijane nisu bile zastupljene ili vrlo ograničeno: Poa vrste, Agrostis stolonifera, Deschampsia flexuosa, Bromus secalinus, Trifolium dubium i Anthyllis vulneraria; — na trošnim tlima rajnskih škriljevaca značajna je Festuca rubra, dok Agrostis tenuis daleko izostaje iza ove, a Poa pratensis zastupljena je beznačajno", 2) Objavljene u diskusionoj publikaciji »Gra divo za metodologijo varstva narave«, Ljublja na 1972. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— na suhim pješčanim tlima u području Darmstdat-a prevladala je Festuca ovina, dok je Festuca rubra izostala; — Lolium perrene po sjetvi proširila se brzo, zauzela visok udio u smjesi ali se brzo i povukla; — lepirnjače i druge zeleni u formiranju tratine imaju podređenu ulogu i gdje su, neposijane zauzele većeg maha nepovoljno su djelovale na razvoj trava (graminea). Šume u Sjeveroameričkim sjedinjenim državama (USA) zauzimaju površinu od blizu 260 milijuna ha ili oko 33% državne površine. Gotovo 3/4 svih šuma u privatnom su posjedu, a ostale su državne. 10% ukupne šumske površine nalazi u neposrednoj federalnoj upravi, u kompetenciji US Forest Service osnovanog tek 1905. godine. Djelatnost te šumarske službe predmet je članka H. Köpp-a: Multiple-USE- Management in den National Forsten der USA (u br. 5.) Osnovna djelatnost Savezne šumarske službe sastoji se od: — gospodarenja federalnim šumama i pašnjacima, — suradnja s upravama državnih šuma i privatnim samoposjednicima, — istraživačkih i pokusnih radova za šume svih šumoposjednika i na pašnjacima. Osnovna je upravna jedinica »rangerdistrikte «, njih 820, s prosjekom površina šuma i pašnjaka od 90 000 ha, a više jedinice su »National Forest« (154) i uprave pašnjaka (19). Istraživačkih je instituta 10 od kojih se 1 nalazi na Aljasci, a 1 na otoku (i državi) Puerto Rico (Portoriko). Državna šumarska služba u svojoj kompetenciji ima i zaštitu vodocrpnih područja (od kojih neka zauzimaju površinu i preko 1000 ha), lovstvo i ribolovstvo te podizanje i iskorišćavanje rekreativnih objekata (ovih se na državnom šumskom posjedu nalazi preko 8 000 od čega 7 000 raznovrsnih parkirališta i mjesta za odmaranje, 300 kupališta, 800 objekata za športove na vodi te oko 200 objekata za zimske športove). Sve ove djelatnosti upisane su i na amblemu (znački) US Forest Service-a s riječima »šuma, voda paša, divljač, rekreacija«. U SRNj djelatnost šumara sve više zah- Waldbeständen« (u br. 6) autor dipl. ing. H. Jacob postavlja teme za ispitivanje psihičkog djelovanja raznovrsnih šumskih sastojina na čovjeka, jer »djelovanje prirode na psihu čovjeka do danas nije još konkretno ocjenjeno«. U SRNj djelatnost šumara sve više zahvaća i područje »zaštite prirode«. Tako npr. na Univerzitetu u Göttingen-u posto ji »Institut für Forstpolitik, Holzmarktlehere, Forstgeschichte u. Naturschutz«, a 1967. godine u Hessen-u Zemaljska uprava šuma preuzela je i brigu o zaštiti prirode. Dr K. F. Wenzel u članku »Erfassung der Landschaftsschäden in Hessen« (u br. 6) iznio je rezultate o evidenciji i klasificiranju svih oštećenja prirodnosti ambijenta, koji je posao obavila navedena Uprava. U pokrajini Hessen do sada izvršeno je 6012 zahvata u pejsaž s oštećenjem na 9903 ha (kamenolomi, materijalne grabe, gliništa, površinski rudnici, otpadišta i dr.). Od tog broja registrirana je rekultivacija na samo 1044 lokaliteta površine 1744 ha. Ostali lokaliteti planirani su za slijedeće svrhe: — 606 lokaliteta površine 2585 ha za uređenje odmarališta (u rekreacione svrhe), — 130 lokaliteta površine 124 ha za promet, — 221 lokalitet površine 412 ha za poljoprivredno korišćenje, — 1130 lokaliteta površine 2306 ha za pošumljavanje u svrhe ptičjih remiza, klimatskih zaštitnih pojaseva i za gospodarske šume, — stanje 231 lokaliteta površine 2797 ha je takovo da je sanacija praktički nemoguća. Zanimljiv je prikaz Dr A. v. Kortzflesch- a pod naslovom »Landespflege und Erholungsplanung in den Niederländischen Staatsforsten« (u br. 12) o djelatnosti i kompetencijama danske Uprave državnih šuma (SBB — Staatsbosbeheer). To je ramjerno mlada organizacija, osnovana je tek 1899. godine i prema tome nije, konstatira dr Kortzfleisch, »opterećena hipotekom tradicije« šumarstva kao samo privredne grane. I doista, ova Uprava skrbi se o zaštiti prirode, osiguranju prostora za odmor i rekreaciju te rad na području prostornog uređenja. Kompetencija SBB-a na ovom posljednjem području toliko je velika, kako kod izrade državnih tako i pokrajinskih planova prostornog uređenja, da ima pravo veta u koliko ocijeni da bi postavke odnosnog plana negativno djelovale na prirodne vrijednosti (kao vrednije šumske komplekse, posebno zaštićene objekte prirode ili druge pejsažno vrednije nasade). Što više, SBB je ona koja locira tzv. multifunkcionalne prometnice, tj. paralelno postavljene ceste, željezničke pruge, kanale, elektrovodove, naftovode, telefonske kabele i dr. u okviru trakastih trasa. S druge strane SBB u korist ostvarivanja »zaštite prirode« ustupa i pojedine šume (postoji ideja da se u području 69 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Veluwe iskrče početkom ovog stoljeća podignute šume, kako bi se ponovo te površine pretvorile u prirodne, ili u takve ulaže vlastita sredstva (npr. 1970. god. preko 14 milijuna novih dinara). Gotovo sve poslove iz svih grana svoje djelatnosti obavljaju šumari, koji se za te poslove osposobljavaju na Visokoj školi za uzgoj šuma i kulturnu tehniku u Arnheimu preko obaveznog kolegija »oblikovanje krajolika i zaštita prirode« ili na šumarskom fakultetu u Wageningen-u preko izbornih predmeta zaštita prirode ili arhitektura pejzaža. U članku »Ästhetik im Straszenbau« (u br. 12) civ. ing. R. A. Georgi prikazuje, inače već u Kanadi primjenjivanu, metodu uspoređivanja varijanata trasa cesta na osnovu računom utvrđenih koeficijenata pojedinih karakterističnih trasa. Naslov ovog prikaza zapravo ne odgovara sadržaju jer su u račun uzete ne samo estetske komponente, nego i ostale važne za vožnju i uzdržavanje ceste (npr. udio zavoja, mjerodavnog nagiba i dr.) te troškovi gradnje. Od ostalog obilnog materijala s područja zaštite prirode ili uređenja životnog okoliša navodimo još: — o problematici smeća i otpadaka (J, Bader: Problematik der Müllbeseitigung im Planungsraum »Wilmünster« — u br. 2, Ch. von Bila: Überegionale Abfallbeseitigung im Sinne des Landschaftsschutzes — u br. 4, H. Wegner: Das Abfallbeseitigungsgesetz — u br. 9); — H. Zintl — J. Willy: Badenbetrieb und Vogelschutz in einer groszstadtnahen Wildfluszlandschaft (u br. 6); — Prof. Dr G. Olschowy: Über Belastung und Nutzung der Vegetation (u br. 8); — Prof. Akira Sato: Naturschutz und Landschaftspflege in Japan (u br. 8); — Prof. Dr G. Olschowy: Die Umwelt der Menschen (u br. 9, referat za Konferenciju o zaštiti čovjekovog okoliša koja je održana lipnja 1972. god. u Stockholmu); — ökologisches Manifest (u br. 9, proklamiran 20. VII 1972. od grupe ekologa u Munchenu); — Dipl. ing. Ch Hey: Antwort auf das Ökologische Manifest (u br. 11). 3. Pored časopisa »Natur und Landschft « u Njemačkoj izlaze i slijedeći s tematikom zaštite prirode: — »Naturschutz- und Naturparke«, tromjesečno glasilo udruženja »Verein Naturschutzpark «, Stuttgart; — »Natur- und Nationalparke« kojeg, također, izdaje navedeno Udruženje, ali kao »evropski bilten« te su svi tekstovi paralelno štampani na njemačkom, engleskom i francuskom jeziku; — »Das Leben« kao glasilo »Međunarodnog saveza za zaštitu života« s tematikom iz biologije, životnog okoliša i zaštite života s tekstovima na njemačkomengleskom jeziku; — »Naturschutzarbeit in Berlin und Brandenburg« kojeg kao »radni materijal za područja zaštite prirode, oblikovanja krajine i prirodoslovna istraživanja domovine « izdaje Akademija za poljoprivredne znanosti Njemačke Demokratske Republike, vijeća kotareva Postdam, Frankfurt na Odri i Cottbus te Magistrat Velikog Berlina. Iz »Naturschutz- und Naturparke« (br. 1/1972) bilježimo podatke o promjeni sastava šuma u području »Saske Švicarske«. To područje nalazi se na njemačkoj strani Rudne gore (Sudeti), južno od Dresden-a, a nazvano je Saskom Švicarskom zbog prirodnih ljepota i osobitosti reljefa formiranog u podlozi pješčenjaka.-1* Šumsko područje zauzima površinu od oko 15 000 ha, a sastav vrsta 1591. i 1933. godine vidi se iz slijedeće tabele: udio u °/o godine vrst drveta 1591. 1933. jela 25 0,5 bukva 24,7 2,5 hrast 19,4 1,0 bor 17,2 26,0 breza 5,1 —jasika 2,9 — smreka 2,1 65,0 lipa 1,2 — joha 1,2 — grab 0,8 — plemenite listače 0,4 — razne listače — 3,5 ariš — 1,5 Napomena: Od listača u 1933. godini posebno su navedeni bukva i hrast pa prema tome »razne listače« sadrže i ostale 1591. godine pojedinačno iskazane listače, a kojih je udio tada iznosio lLöVo, ariša 1591. godine nije bilo. Međutim, predstoji opet izmjena u učešću pojedinih vrsta, jer je 5 000 ha smrekovih šuma u manjoj ili većoj mjeri oštećeno plinovima iz sjevernočeškog industrijskog bazena Duchov — Most — Bi 3) Ovo područje, površine 40 000 ha, 1956. go dine proglašeno je rezervatom prirodnog pred jela (Landschaftsschutzgebiet), a broj posjetila ca danas premašuje dva milijuna. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 75 <-- 75 --> PDF |
lina i Saskog oko mjesta Heidenau — Pirna. Zanimljiv je i podatak o smanjivanjupoljoprivrednih i šumskih površina u SRNjemačkoj objavljen u br. I/II, 1972. godine, časopisa »Natur- und Nationalparke«: Od 190 godine do danas u SR Njemačkoj 2,8 milijuna ha poljoprivrednog i šumskog zemljišta upotrebljeno je za druge svrhe (za stambenu izgradnju, industrijalizaciju, promet), a računa se da će do 1980. godine u te svrhe biti oduzeto daljnjih 500 000 ha ili dnevno po 110 ha. O. Piškorić OBAVIJEST PRETPLATNICIMA Umoljavaju se pretplatnici ŠUMARSKOG LISTA da podmire zaostalu pretplatu, kako bi im časopis mogli i nadalje redovno dostavljati. UREDNIŠTVO |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Ovaj broj je tiskan uz financijsku pomoć Republičkog fonda za naučni rad SRH — Izdavač: Savez inženjera tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11, tel. br. 444-206 — Račun kod Narodne banke Zagreb 30102-678-6249 — Godišnja pretplata na šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 150,00 N. d. Pojedinci 30,00 N. d., studenti i učenici 7,50 N. d. Inozemstvo 10 dolara USA — Tisak: Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš«, Samobor |