DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 72 <-- 72 --> PDF |
NATUR UND LANDSCHAFT god 1972. Časopis »Natur und Landschaft« je mjesečnik kojeg u nakladi W. Kohlhammer-a1) izdaje Bundesanstalt für Vegetationskunde, Naturschutz und Landschaftspflege« (Savezni zavod za proučavanje vegetacije, za zaštitu prirode i za oblikovanje krajolika sa sjedištem u Bonn-Godesberg-u). Časopis izlazi od 1925. godine, a 4 godine kasnije priključen mu je i »Službeni dio« pod nazivom »Nachrichtenblat für Naturschutz und Landschaftspflege« u kojem se objavljuju propisi ne samo savezne vlade, nego i pokrajinskih. Opseg ovog, 47-og godišta iznosi 392 stranice formata A4 od čega su 34 stranice službenog dijela. Pored tematskog dijela, u kojem su pojedini članci rijetko veći od 5 stranica, u svakom broju nalazi se niz kraćih informacija, prikaza više novoizašlih knjiga i »osobne vijesti«, tj. prikaza rada pojedinih zaštitara prilikom jubilarnih rođendana (60, 65. itd.) ili nekrologa. 1. U ovom godištu nalaze se dva članka Dr Vj. Glavača, inače zaposljenog u naprijed navedenom Saveznom zavodu, i to: »Zur Plannung von geobotanischen Dauerbeobachtungsflächen in Waldschutz« (u br. 5) te »Aufgaben und Methoden der Landschaftsökologie« (u br. 7). U prvom članku Dr Glavač izlaže sadržaj rada na istraživanjima i praćenju razvoja sastojina u, po našoj terminologiji, specijalnim rezervatima šumske vegetacije. Takvim rezervatima trebaju biti obuhvaćene sve značajnije šumske asocijacije na području Savezne Republike Njemačke (SRNj), a bit će ih između 150 i 200. Veličina pojedinog rezervata iznosi oko 15 ha, kako broj asocijacija u rezervatu ne bi bio veći od tri. Međutim, prema Niemann-u, kao minimalna površina rezervata u te svrhe može biti i 5 ha, ali ta površina mora biti potpuno zaštićena od utjecaja visoke divljači ogradom od žičane mreže. Drugi članak Dr Glavača (Zadaća i metode rada na ekologiji krajolika) sažetak je predavanja kojeg je autor održao u Gesamthochschule u Kassel-u. Pojam ekologije krajolika (krajine) i njezin sadržaj prvi je formulirao, 1939. god., C. Troll kao »izgled krajine koji rezultira iz svih abiotskih i biotskih komponenti odnosno što odgovara pojmu geobiocenoze autora ruske škole ili pojmu ekosistema angloameričke ekološke škole«. Takvo vrednovanje krajine za sada je izradio Zavod za spomeniško varstvo SR Slovenije pod 1) W. Kohlharaer GmbH, 7 000 Stutgart 1, Ur banstrasze 12—16, Postfach 747. nazivom »Ekološka valorizacija ITS cone Moste—Dolsko«2 pa je od interesa da ovdje rekapituliramo sadržaj toga rada prema tekstu Dra Glavača. Ekološko vrednovanje krajine sastoji se od: — raščlanjivanja, tipiziranja i klasificiranja osnovnih ekoloških grupacija na istraživanom području; — studija prostornog rasprostranjenja pojedinih ekosisetma; — utvrđivanja strukture krajine, tj. reljefa, klimatskih osobina, geološko-pedoloških, vegetacijskog pokrivača, hidrografsko- hidroloških odnosa (uključujući utvrđivanje voda temeljnica, stanja onečišćivanja i dr.), stanja faune te posljedica zahvata i utjecaja čovjeka na prirodu; — sinteze dobivenih rezultata; — utvrđivanje smjernica za korišćenje i oblikovanje krajine. 2. Za našu praksu zanimljivi su i rezultati ispitivanja o mogućnosti korišćenja pojedinih vrsta za osnivanje ledina (za zatravnjivanje) na površinama uz ceste i autoputove, a koje priopćuje prof. Dr W. Trautmann u članku »Erste Ergebnisse von Rasenuntresuchungen an Dauerflächen der Bundesautobahnen« ( u br. 3). Stanje tratina utvrđivano je 1970. i 1971. godine za sjetve izvršene između 1963. i 1969. godine i to na tri autoputa u Rajnskoj oblasti (Köln — Frankfurt i dr.). Podaci ovih pokusa indikativni su i za naše područje, jer su korišćene vrste koje se nalaze i kod nas i jer su se neke i spontano pojavile, dok sjetva nije dala ne samo zadovoljavajući nego i pozitivan rezultat (npr. Festuca pratensis, Achillea millefolium). Tla na kojima je izvršena sjetva bila su različita, ali je povezanost tipa tla i uspjeha sjetve samo globalno prikazana. Uspjeh po pojedinim vrstama bio je slijedeći: — prema jačini sjetve na pokusnim plohama dobro su zastupljene: Festuca rubra, Agrostis tenuis, Dactylis glomerata i Lolium perenne a uz stanovita ograničenja i Festuca ovina, Lotus corniculatus, Trifolium repens i Sanguisorba minor; — iako sijane nisu bile zastupljene ili vrlo ograničeno: Poa vrste, Agrostis stolonifera, Deschampsia flexuosa, Bromus secalinus, Trifolium dubium i Anthyllis vulneraria; — na trošnim tlima rajnskih škriljevaca značajna je Festuca rubra, dok Agrostis tenuis daleko izostaje iza ove, a Poa pratensis zastupljena je beznačajno", 2) Objavljene u diskusionoj publikaciji »Gra divo za metodologijo varstva narave«, Ljublja na 1972. |