DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 65     <-- 65 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Mate Aničić: Klasifikacija zemljišta
prema proizvodnoj sposobnosti i upotrebnoj
vrijednosti sliva Neretve, Mostar 1970.


U toku posljednjih 20—25 godina raznovrsnim
istraživanjima obuhvaćen je cijeli
državni teritorij Jugoslavije. Međutim,
mnoga od tih istraživanja i dobiveni rezultati
nisu dostupni javnosti jer nisu objavljeni,
a niti postoji obaveza da se, makar
godišnje, izda popis istraživanja u toku,
završenih izvještaja ili elaborata uz
naziv ustanove (organizacije) koja ih je izradila.
Također bi trebala postojati obaveza
da se elaborati izrađeni pomoću općedruštvenih
organizacija stave na raspolaganje,
bilo zainteresiranoj ustanovi bilo
zainteresiranom pojedincu, jer je danas
nerijetka praksa da se takvi elaborati smatraju
vlasništvom, u neku ruku i tajnom,
organizacije koja ju je izradila pa se za
njihovo korištenje traži odšteta kao da odnosni
elaborat nije plaćen iz općedruštvenih
sredstava. Stoga je to više vrijedan
pažnje akt Vodoprivrednog poduzeća »Jadranski
sliv« u Mostaru, koji je dio Vodoprivredne
osnove za sliv Neretve o »klasifikaciji
zemljišta prema proizvodnoj sposobnosti
i upotrebnoj vrijednosti« ne samo
umnožilo, nego i poslalo ustanovama
koje za taj rad nisu ni znale. Autor je Mate
Aničić, dipl. inž. agr., a recenzenti prof,
dr Mihovil Vlahinić, izvanredni profesor
Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i ing.
Sergije Lazarev, savjetnik Republičke uprave
za vodoprivredu Sarajevo.


Klasifikacija površina prema proizvodnoj
sposobnosti i upotrebnoj vrijednosti izvršena
je prema Bennet-u, koja je metoda
preporučena i od Organizacije ujedinjenih
naroda odnosno FAO-a. Prema toj klasifikaciji
odnos površina u slivu Neretve


(697.700 ha) je slijedeći:
bonitet
svojstvo
zastupljenost
%


POVRŠINE PRIKLADNE ZA OBRADU


I vrlo dobro obradiva tla; dubina
90 cm, nagib 0—1° 0,2
II dobro obradiva tla; dubina
80—90 cm, nagib 1—3° 0,4
III osrednje obradiva tla; dubina
60—80 cm, nagib 3—7° 2,3


IV prilično dobro obradiva tla,
prikladna za povremenu obradu,
tj. smjenjivanje obradivih
kultura s višegodišnjim neobradivim;
dubina 50—60 cm,
nagib 7—9" 3,1
Svega za obrađivanje prikladnih
površina 6,00/o ukupne površine
sliva.


POVRŠINE NEPRIKLADNE ZA OBRADU


V
vrlo dobra tla za travnjake i
šumu; dubina 40—50 cm, nagib
0—3" 1,7


VI
prikladna za travnjake i šumu
s manjim ograničenjem upotrebe;
dubine 30—40 cm, nagib
9—15" 5,9


VII
prilično prikladne površine za
travnjake i šumu, s većim ograničenjem
upotrebe i vrlo obazrivim
gospodarenjem; zabrana
paše preko zime i u proljeće;
dubina 10—30 cm, nagib
15—30° 27,8


VIII površine neprikladne za obradu,
pašu i sječu: goleti, kamenjari,
pješčane dine, izbrazdana
tla, vrlo plitka i vrlo strma,
površine pod vodom itd.;
dubina 0—10 cm, nagib 30° 58,6
Za obrađivanje svega neprikladnih
površina 94,0%.


Staništa V—VIII boniteta mogu se, stoji
u elaboratu, također, uzeti u obzir kao obradiva,
ali s jačim agrotehničkim mjerama
odnosno terasiranjem. No, tu je trebalo
staviti napomenu da je to moguće
u koliko se ne radi o gromadastom kršu ili
horizontalne uslojenosti stijena. Nadalje,
iz datih podataka se ne vidi, da li je kod
ocjene uzeta dubina pukotina, jer je to
svojstvo za šumsko drveće, kao i drveće
uopće, važnije od debljine sitnice, dok je
za travnjak — pašnjak obratno.


Usporedivši strukturu površine po kulturama
odnosno po postojećem stanju obrađivanja
sa strukturom prema navedenoj
klasifikaciji proizlazi da većih razlika
i nema. Postojeće stanje bilježi 16,7% poljoprivrednih
površina (oranice, vrtovi, vinogradi,
voćnjaci i livade, ovih posljednjih
čak 5,2"/n), 78,7% pašnjaka i šuma te 4,6%
neplodnog. Prema izvršenoj klasifikaciji
na obradive otpada (uzevši u obzir uvjet