DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 65 <-- 65 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Mate Aničić: Klasifikacija zemljišta prema proizvodnoj sposobnosti i upotrebnoj vrijednosti sliva Neretve, Mostar 1970. U toku posljednjih 20—25 godina raznovrsnim istraživanjima obuhvaćen je cijeli državni teritorij Jugoslavije. Međutim, mnoga od tih istraživanja i dobiveni rezultati nisu dostupni javnosti jer nisu objavljeni, a niti postoji obaveza da se, makar godišnje, izda popis istraživanja u toku, završenih izvještaja ili elaborata uz naziv ustanove (organizacije) koja ih je izradila. Također bi trebala postojati obaveza da se elaborati izrađeni pomoću općedruštvenih organizacija stave na raspolaganje, bilo zainteresiranoj ustanovi bilo zainteresiranom pojedincu, jer je danas nerijetka praksa da se takvi elaborati smatraju vlasništvom, u neku ruku i tajnom, organizacije koja ju je izradila pa se za njihovo korištenje traži odšteta kao da odnosni elaborat nije plaćen iz općedruštvenih sredstava. Stoga je to više vrijedan pažnje akt Vodoprivrednog poduzeća »Jadranski sliv« u Mostaru, koji je dio Vodoprivredne osnove za sliv Neretve o »klasifikaciji zemljišta prema proizvodnoj sposobnosti i upotrebnoj vrijednosti« ne samo umnožilo, nego i poslalo ustanovama koje za taj rad nisu ni znale. Autor je Mate Aničić, dipl. inž. agr., a recenzenti prof, dr Mihovil Vlahinić, izvanredni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu i ing. Sergije Lazarev, savjetnik Republičke uprave za vodoprivredu Sarajevo. Klasifikacija površina prema proizvodnoj sposobnosti i upotrebnoj vrijednosti izvršena je prema Bennet-u, koja je metoda preporučena i od Organizacije ujedinjenih naroda odnosno FAO-a. Prema toj klasifikaciji odnos površina u slivu Neretve (697.700 ha) je slijedeći: bonitet svojstvo zastupljenost % POVRŠINE PRIKLADNE ZA OBRADU I vrlo dobro obradiva tla; dubina 90 cm, nagib 0—1° 0,2 II dobro obradiva tla; dubina 80—90 cm, nagib 1—3° 0,4 III osrednje obradiva tla; dubina 60—80 cm, nagib 3—7° 2,3 IV prilično dobro obradiva tla, prikladna za povremenu obradu, tj. smjenjivanje obradivih kultura s višegodišnjim neobradivim; dubina 50—60 cm, nagib 7—9" 3,1 Svega za obrađivanje prikladnih površina 6,00/o ukupne površine sliva. POVRŠINE NEPRIKLADNE ZA OBRADU V vrlo dobra tla za travnjake i šumu; dubina 40—50 cm, nagib 0—3" 1,7 VI prikladna za travnjake i šumu s manjim ograničenjem upotrebe; dubine 30—40 cm, nagib 9—15" 5,9 VII prilično prikladne površine za travnjake i šumu, s većim ograničenjem upotrebe i vrlo obazrivim gospodarenjem; zabrana paše preko zime i u proljeće; dubina 10—30 cm, nagib 15—30° 27,8 VIII površine neprikladne za obradu, pašu i sječu: goleti, kamenjari, pješčane dine, izbrazdana tla, vrlo plitka i vrlo strma, površine pod vodom itd.; dubina 0—10 cm, nagib 30° 58,6 Za obrađivanje svega neprikladnih površina 94,0%. Staništa V—VIII boniteta mogu se, stoji u elaboratu, također, uzeti u obzir kao obradiva, ali s jačim agrotehničkim mjerama odnosno terasiranjem. No, tu je trebalo staviti napomenu da je to moguće u koliko se ne radi o gromadastom kršu ili horizontalne uslojenosti stijena. Nadalje, iz datih podataka se ne vidi, da li je kod ocjene uzeta dubina pukotina, jer je to svojstvo za šumsko drveće, kao i drveće uopće, važnije od debljine sitnice, dok je za travnjak — pašnjak obratno. Usporedivši strukturu površine po kulturama odnosno po postojećem stanju obrađivanja sa strukturom prema navedenoj klasifikaciji proizlazi da većih razlika i nema. Postojeće stanje bilježi 16,7% poljoprivrednih površina (oranice, vrtovi, vinogradi, voćnjaci i livade, ovih posljednjih čak 5,2"/n), 78,7% pašnjaka i šuma te 4,6% neplodnog. Prema izvršenoj klasifikaciji na obradive otpada (uzevši u obzir uvjet |