DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 63 <-- 63 --> PDF |
OBLJETNICE STOGODIŠNJICA VISOKE ŠKOLE ZA KULTURU TLA U BEČU 100 JAHRE HOCHSCHULE FÜR BODENKULTUR IN WIEN (1872—1972) Visoka škola za kulturu tla u Beću izdala je spomen-knjigu u povodu proslave postojanja svoje 100-godišnjice. Knjiga je vrlo luksuzno opremljena s fotografijama, grafikonima i tabelama. Ima 408 stranica. U uvodu rektor Visoke škole za kulturu tla prof, dr Julius Ka r kaže da nastupom školske godine 1972/73. Visoka škola za kulturu tla u Beču, osnovana 1872, sa svoja četiri odjela (poljoprivreda, šumarstvo, kulturna tehnika i prehrana) slavi 100godišnjicu svoga postojanja. On kao rektor podnosi izvještaj o stogodišnjem radu koji je u ovoj spomen knjizi obrađen u ovih 8 poglavlja :I. Sto godina Visoke škole za kulturu tla; II. Historijat personala; III. Nastava; IV. Znanstveni rad; V. Slušači na Visokoj školi; VI. Apsolventi Visoke škole; VII. Doktori promovirani na Visokoj školi i VIII. Završni dio izvještaja. U prvom poglavlju obrađena je aktivnost Visoke škole po školskim godinama od 1972. do danas. U najkraćim crtama ta se aktivnost može sažeti u dva pravca: nastava i znanstvena istraživanja. Tijekom 100 godina na Visokoj školi za kulturu tla bilo je oko 12.000 slušača, a apsolviralo je školu 10.000 studenata, što znači prosječno godišnje 100 apsolvenata. Znanstvena djelatnost dobrim dijelom se reflektira u disertacijama i habilitacijama. U VII poglavlju ove knjige navedeni su po godinama promovirani »doktori kulture tla«. U svemu je doktoriralo 1.100 kandidata, a 200 ih je habilitiralo. U istom poglavlju navedena je lista rektora kako su se redali od 1872. do danas. Zatim slijedi lista počasnih doktora. Među njima se ističu neki poznati šumari kao npr. HUFNAGL, SCHWAPPACH, ENDRES, CAJANDER, KÖSTLER, HILF, GIORDANO i drugi. U drugom poglavlju naveden je popis nastavnog osoblja kao i onog zaposlenog u znanstvenom istraživanju. U trećem je poglavlju obrađena nastava u sva četiri smjera: poljoprivreda, šumarstvo, kulturna tehnika i prehrana. Ovdje ću se osvrnuti samo na šumarski odjel Visoke škole za kulturu tla u Beču. U stvari, on je stariji od ove škole, jer se razvio iz Šumarske Akademije u Mariabrunu, osnovane 1866. godine. Danas šumarski studij traje 9 semestara. Prva četiri semestra obuhvaćaju fundamentalne i pomoćne predmete. Peti, šesti i sedmi semestar služi za zajedničku izobrazbu svih slušača u primjenjenim šumarskim disciplinama. Osmi i deveti semestar se odnosi na specijalizaciju. U specijalizaciji su moguća tri pravca» šumsko gospodarstvo, bujičarstvo i drvna industrija. Diploma se postiže na temelju diplomske radnje. U prosjeku na šumarskom odjelu svršava studije godišnje 30 kandidata. U četvrtom poglavlju prikazan je znanstveni rad. Navedeni su i detaljno opisani svi instituti. Ima ih 35 kako slijedi: 1. Matematika. 2. Geodezija, 3. Meteorologija i klimatologija, 4. Kemija, 5. Pedologija, 6. Botanika, 7. Zoologija, 8. Stočarstvo, 9. Hidrobiologija i ribarstvo, 10. Mljekarstvo i mikrobiologija, 11. Biljna proizvodnja, 12. Fitopatologija i zaštita bilja, 13. Voćarstvo, 14. Hortikultura i ozelenjavanje, 15. Poljoprivredna tehnika, 16. Ekonomija agrara, 17. Agrarna politika, 18. Zakonodavstvo, 19. Uzgajanje šuma, 20. Šumarska staništa, 21. Šumarska entomologija i zaštita šuma, 22. Šumsko gospodarenje, 23. Prirast, 24. Drvo, 25. Šumarsko građevinarstvo inauka o radu, 26. Bujice i lavine, 27. Šumarska i drvno-industrijska politika. 28. Vodno graditeljstvo, 29. Statika (beton i mostovi), 30. Geotehnika i saobraćaj, 31. Agrarne operacije, 32. Primjenjena mikrobiologija, 33. Prehrana, 34. Biblioteka, 35. Pokusni objekti. U petom poglavlju navedeni su podaci o frekvenciji slušača tijekom 100 godina. U šestom poglavlju nabrojeni su apsolventi Visoke škole za kulturu tla u Beču po godinama. 59 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 64 <-- 64 --> PDF |
U sedmom poglavlju nalaze se imena i prezimena stručnjaka koji su postigli stupanj doktora kulture tla. Prvi doktorat na Visokoj školi za kulturu tla u Beču postignut je u školskoj godini 1906 07. i zatim redom neprestano do danas 1.100 kandidata. Pored njihovih imena naveden je i naslov doktorske disertacije. Tako je npr. u godini 1912/13. doktorirao naš uvaženi pokojni profesor Levaković na osnovu disertacije: »Vergleichende Untersuchungen über die Zuwachsleistungen der slawonischen Eiche, Esche und Ulme«. Prof. dr Dušan Klepac (.0 |