DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 63     <-- 63 -->        PDF

OBLJETNICE


STOGODIŠNJICA VISOKE ŠKOLE ZA KULTURU TLA U BEČU


100 JAHRE HOCHSCHULE FÜR BODENKULTUR IN WIEN (1872—1972)


Visoka škola za kulturu tla u Beću izdala je spomen-knjigu u povodu proslave
postojanja svoje 100-godišnjice. Knjiga je vrlo luksuzno opremljena s fotografijama,
grafikonima i tabelama. Ima 408 stranica.


U uvodu rektor Visoke škole za kulturu tla prof, dr Julius Ka r kaže da nastupom
školske godine 1972/73. Visoka škola za kulturu tla u Beču, osnovana 1872, sa
svoja četiri odjela (poljoprivreda, šumarstvo, kulturna tehnika i prehrana) slavi 100godišnjicu
svoga postojanja. On kao rektor podnosi izvještaj o stogodišnjem radu
koji je u ovoj spomen knjizi obrađen u ovih 8 poglavlja :I. Sto godina Visoke škole
za kulturu tla; II. Historijat personala; III. Nastava; IV. Znanstveni rad; V. Slušači
na Visokoj školi; VI. Apsolventi Visoke škole; VII. Doktori promovirani na Visokoj
školi i VIII. Završni dio izvještaja.


U prvom poglavlju obrađena je aktivnost Visoke škole po školskim godinama od
1972. do danas. U najkraćim crtama ta se aktivnost može sažeti u dva pravca:
nastava i znanstvena istraživanja.


Tijekom 100 godina na Visokoj školi za kulturu tla bilo je oko 12.000 slušača,
a apsolviralo je školu 10.000 studenata, što znači prosječno godišnje 100 apsolvenata.


Znanstvena djelatnost dobrim dijelom se reflektira u disertacijama i habilitacijama.
U VII poglavlju ove knjige navedeni su po godinama promovirani »doktori
kulture tla«. U svemu je doktoriralo 1.100 kandidata, a 200 ih je habilitiralo.


U istom poglavlju navedena je lista rektora kako su se redali od 1872. do danas.
Zatim slijedi lista počasnih doktora. Među njima se ističu neki poznati šumari kao
npr. HUFNAGL, SCHWAPPACH, ENDRES, CAJANDER, KÖSTLER, HILF, GIORDANO
i drugi.


U drugom poglavlju naveden je popis nastavnog osoblja kao i onog zaposlenog
u znanstvenom istraživanju.


U trećem je poglavlju obrađena nastava u sva četiri smjera: poljoprivreda, šumarstvo,
kulturna tehnika i prehrana. Ovdje ću se osvrnuti samo na šumarski odjel
Visoke škole za kulturu tla u Beču. U stvari, on je stariji od ove škole, jer se razvio
iz Šumarske Akademije u Mariabrunu, osnovane 1866. godine.


Danas šumarski studij traje 9 semestara. Prva četiri semestra obuhvaćaju fundamentalne
i pomoćne predmete. Peti, šesti i sedmi semestar služi za zajedničku
izobrazbu svih slušača u primjenjenim šumarskim disciplinama. Osmi i deveti semestar
se odnosi na specijalizaciju. U specijalizaciji su moguća tri pravca» šumsko
gospodarstvo, bujičarstvo i drvna industrija. Diploma se postiže na temelju diplomske
radnje.


U prosjeku na šumarskom odjelu svršava studije godišnje 30 kandidata.


U četvrtom poglavlju prikazan je znanstveni rad. Navedeni su i detaljno opisani
svi instituti. Ima ih 35 kako slijedi: 1. Matematika. 2. Geodezija, 3. Meteorologija i
klimatologija, 4. Kemija, 5. Pedologija, 6. Botanika, 7. Zoologija, 8. Stočarstvo, 9. Hidrobiologija
i ribarstvo, 10. Mljekarstvo i mikrobiologija, 11. Biljna proizvodnja, 12.
Fitopatologija i zaštita bilja, 13. Voćarstvo, 14. Hortikultura i ozelenjavanje, 15. Poljoprivredna
tehnika, 16. Ekonomija agrara, 17. Agrarna politika, 18. Zakonodavstvo,
19. Uzgajanje šuma, 20. Šumarska staništa, 21. Šumarska entomologija i zaštita
šuma, 22. Šumsko gospodarenje, 23. Prirast, 24. Drvo, 25. Šumarsko građevinarstvo inauka o radu, 26. Bujice i lavine, 27. Šumarska i drvno-industrijska politika. 28. Vodno
graditeljstvo, 29. Statika (beton i mostovi), 30. Geotehnika i saobraćaj, 31. Agrarne
operacije, 32. Primjenjena mikrobiologija, 33. Prehrana, 34. Biblioteka, 35. Pokusni
objekti.


U petom poglavlju navedeni su podaci o frekvenciji slušača tijekom 100 godina.
U šestom poglavlju nabrojeni su apsolventi Visoke škole za kulturu tla u Beču
po godinama.


59