DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 61     <-- 61 -->        PDF

U komisiji za ekonomiku i planiranje je podvučeno da je potrebno sva ekonomska
i planska razmišljanja i akcije podrediti činjenici da je šuma značajan faktor
u stvaranju uvjeta okoline, ali da je istovremeno i proizvođač drveta. Kvantificiranje
funkcije šume kao faktora koji utiče na okolinu postaje zato sve značajnije.


Dugoročno, srednjeročno i kratkoročno planiranje mora postati ravnopravni i
sam po sebi razumljiv sastavni dio cijelog rada u šumarstvu. Sve preporuke se temelje
na trendu budućih potreba po različitim kategorijama drveta kao sirovine:
jako povećana potreba drveta kao sirovine za kemijsku i polukemijsku preradu, umjereno
povećanje potrebe drveta za mehaničku preradu i smanjena potreba za manje
vrijednim sortimentima kao što je ogrjevno drvo i si. Sto se tiče povećanja potražnje,
očekuje se isto tako i povećanje cijena sirovine. Razvojni planovi šumarstva
moraju biti integralni dio nacionalnih privrednih planova. Pri tome je potrebno
kratkoročne privatno-profiterske ciljeve podrediti kompleksnim dugoročnim privrednim
ciljevima. Izražena je potreba stvaranja novih značajnih i dinamičnih organizacijskih
oblika u šumarstvu i njegovoj administraciji. Potrebno je ubrzano razvijati
sisteme klasificiranja prostora radi efikasnijeg planiranja i upotrebe toga prostora.
Date su i određene preporuke za budući svjetski kongres, ali mjesto održavanja kongresa
još nije određeno.


U komisiji za drvnu industriju su ukazani razvojni trendovi u preradi drveta.
Za prerađivačku industriju predstavljaju poseban problem sekundarne vrste drveća
i to posebno u tropskim šumama. Taj problem treba riješiti upoznavanjem te noloških
svojstava manje poznatih vrsta drveća kao i integriranim oblicima različitih načina
prerade drveta. Homogenizirani e monokultura u tropskim šumama bi značilo privremeno
rješenje za industriju i to zbog velike labilnosti tropskih šuma. Industrija
se inače zalaže za podizanje čistih zasada mekih vrsta drveća, koje treba da postanu
njihova optimalna sirovinska baza. Na drugoj strani, industrija upozorava na probleme
i rješenja na relaciji drvna industrija-zagađivanje okoline.


U zaključku potrebno je napomenuti da neki motivi nisu za nas novi (bar teoretski).
Ali moramo znati da je Svjetski kongres, i to u Južnoj Americi, dao velikom dijelu
svjetskog šumarstva brojne ideje, upozorenja i sugestije koje se mogu smatrati
potpuno svježim.


Na Kongresu sam učestvovao sa jednim od glavnih referata kao član Izvršnog
komiteta IUFRO-a pod naslovom: »Progress of research on the efects of Silvicultural
treatment on the environement«.


Ocjenjujući rad svjetskog kongresa, konstatiram da je doprinos šumarstva Jugoslavije
u međunarodnom šumarskom kretanju minimalan u poređenju sa bogatim
domaćim iskustvima, znanjem i brojnim kadrovima sa kojima raspolažemo. Danas,
kada šumarstvo dobiva ponovo na svom značenju u pogledu proizvodnje drveta i
istovremene zaštite okoline, jugoslavenski šumari imaju velike mogućnosti da se dokažu
na međunarodnom planu na čitavoj zemaljskoj kugli, od u šumama bogatih
zemalja do aridnih područja. Sa našim iskustvom mogli bi doprinijeti kako u praksi
tako i na stručnom školstvu i na istraživačkom radu. Takvom stanju nije kriva naša
nezainteresiranost, nego prije svega nepovezan i neorganiziran nastup izvan naše
zemlje. Uvjeren sam, na osnovu vlastitih iskustava, da takav nastup ne bi značio posebnu
poteškoću obzirom na izvanredno pozitivnu reputaciju Jugoslavije u svijetu.
Ključ je dakle u uspješnom bilateralnom i međunarodnom sudjelovanju na području
šumarstva samih jugoslavenskih šumara.


Prof. dr Dušan Mlinšek


S7