DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 60     <-- 60 -->        PDF

u tom ekosistemu. Više nego do sada, uzgajanje šuma se mora u buduće efikasnije
boriti za zaštitu okoline. Dat je niz preporuka među kojima i zahtjev za međunarodnu
akciju u vezi sa obnovom šuma u aridnom i tropskom području.


Na području obrazovanja Kongres se oslonio na Međunarodno savjetovanje o
obrazovanju u šumarstvu koje je održano u Stokholmu 1971. godine. Odlučno je izražen
zahtjev o produbljivanju znanja na biološkom i ekonomskom području, i na približavanju
obrazovanja u šumarstvu socijalnim znanostima. Šumari moraju ubuduće
dobiti veće interdisciplinarno znanje. Pri obrazovanju profila šumarskih stručnjaka
potrebno je, više nego do sada, unijeti u šumarstvo poznata etička načela. Permanentno
obrazovanje svih profila šumarskih stručnjaka treba da postane pravilo. Šumarstvo
se mora ubuduće više nego do sada pozabaviti odgojem stanovništva na relaciji
šuma-čovjek. U obrazovanju treba koristiti suvremene metode podučavanja
na svim linijama, a zato je potrebna življa međunarodna izmjena iskustava i metoda.


U komisiji za zaštitu okoline dat je niz zanimljivih prijedloga i zaključaka među
kojima i: zdrava okolina postaje isto vrijedna, ili čak i vrijednija. od proizvodnje
drveta. Moramo se naučiti kako da uskladimo dobivanje drveta sa jačanjem ostalih
stvaralačkih funkcija šume (u srednjeevropskom i našem prostoru je na tom području
već došlo do konkretnih rješenja — primjedba autora). U svim obrazovnim procesima
u šumarstvu potrebno je na svakom koraku supsumirati zaštitu okoline kao
razumljiv sastavni dio obrazovanja. Mogućnost rekreacije postaje sve značajnije
vrelo prihoda i u šumarstvu. Za posebno uređenje šuma u svrhu zaštite okoline potrebno
je od vlade tražiti posebna sredstva i za šumarstvo. Lovstvo treba usmjeriti
na ekološke osnove. Treba se pobrinuti za zaštitu svih životinjskih i biljnih vrsta.
Nacionalne parkove treba planirati i urediti u okviru regionalnog planiranja. Došla
je do izražaja već pomalo sazrela spoznaja da nacionalne parkove ne treba prepuštati
»samorazvoju«, već da ti parkovi zahtijevaju brižljivo planiranje i aktivno gospodarenje.
Šumarstvo se mora ubuduće više brinuti za jačanje drugih funkcija šume
npr. uravnoteženje vodnog režima i dr. Na koncu je dat prijedlog da Ujedinjeni narodi
proglase 1974. godinu za svjetsku godinu drveta i da te godine sve države otpočnu
sa velikim akcijama pošumljavanja.


U komisiji za iskorišćivanje šuma je naglašena potreba za većom produktivnošću
rada u šumarstvu. Primjena veće mehanizacije u iskorišćivanju šuma treba da omogući
i intenzivnije uzgajanje šuma, preborno gospodarenje, iskorišćivanje tanjih sortimenata.
iskorišćivanje na manjim dekoncentriranim površinama. Poseban naglasak
je dat na socijalno-ekonomski položaj šumskog radnika. U nastavnim programima
na svim stupnjevima obrazovanja iskorišćivanju šuma je potrebno dati pravo
mjesto. Korištenjem mašina u iskorišćivanju šuma se. doduše, olakšao težak fizički
rad, ali je došlo do pojave teških fizioloških i mentalnih smetnji. Zato ubuduće fiziologiji
i psihologiji rada treba posvetiti veću pažnju. Vlade treba da omoguće ubrzanje
dugoročne proizvodnje drvne mase u zamjenu za »kratkoročnu eksploataciju
šuma«. Iskorišćivanje šuma se mora ubuduće više posvetiti zaštiti okoline na svim
nivoima. Mehanizaciju u šumarstvu potrebno je prilagoditi lokalnim uvjetima u
šumi i u društvu. Naime, nepogodna zaštita okoline, nezaposlenost i ekscesi stoje
društvo više nego koristi od predimenzionirane mehanizacije. Naglo uvođenje mehanizacije
u šumarstvo dovelo je do grešaka u gospodarenju sa šumama i do sukoba
između šumarstva i društva, između uzgajanja i iskorišćivanja šuma. Naš zajednički
zadatak je da te greške otklonimo i nađemo zajedničke konkretne mjere.


Istraživački rađ. Državama u razvoju je ubuduće potrebna veća međunarodna
pomoć za brže jačanje istraživačkog rada. Potrebno je jače povezivanje naučno-
istraživačkog rada sa šumarskom praksom. U naučno-istraživačkom radu nedostaje
prioritetni redoslijed istraživanja i tu grešku treba ubuduće ukloniti. Naučno-istraživački
rad i obrazovanje (transmisiju u praksi) potrebno je jače povezati. Potrebno
je organizirati svjetski sistem informiranja o rezultatima naučnih istraživanja. Date
su preporuke npr. za intenzivnije kompleksno istraživanje ekosistema. Izražen je
zahtjev za timskim radom, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj osnovi zbog
toga što postoji opasnost upotrebe jednostranih naučnih dostignuća na usko specijaliziranim
područjima. Povećati aktivnost komuniciranja između istraživača putem
raznih vrsta susreta. Potrebno je pojačati kontakte između istraživača razvijenih zemalja
i zemalja u razvoju. U zemljama u razvoju potrebno je pojačati naučno-istraživački
rad na području hidrologije, pedologije, ekonomike, iskorišćivanja šuma i
uzgajanja šuma sa posebnim osvrtom uticaja umjetnih šumskih zasada na okolinu.


56