DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 57 <-- 57 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA O OBRAZOVANJU POSEBNOG ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODRUČJA NA KRŠU U BOSNI I HERCEGOVINI Na području ogoljelog krša, općekorisne funkcije šuma imaju prioritetni je značenje od tzv. proizvodnih funkcija. Ovo se naročito očituje u značenju zaštitnih funkcija šuma (sprečavanje erozionih procesa, poplava, značenju uloge šuma kao regulatora vodnog režima, konzervatora zemljišta i regulatora režima plodnosti zemljišta. Drugi veoma važan vid opće-korisnih funkcija šume na ogoljelom kršu predstavljaju tzv. sanitarno-estetske i rekreacione funkcije šuma, koje će razvojem turističke privrede na ovoj regiji, dobiti u perspektivi prvorazredno značenje. Problematika šire regije krša Jugoslavije ima svoje specifičnosti, koje se ogledaju u zaostajanju i stagnaciji u privrednom razvoju u odnosu na druga područja, što je nastalo kao posljedica nepovoljnih fizičko-geografskih uvjeta (nepovoljni uvjeti tla i klime, nedostatak vode i siromaštvo vodenih tokova, siromaštvo u rudnom bogatstvu, malo °/o učešće obradivih površina i dr.). Ovdje će se dati osvrt na problem gospodarenja šumama i šumskim površinama na dijelu obešumljenog krša u BiH-, koji je nakon izvršene reorganizacije šumarstva u BiH u 1961. g. ostao izvan okvira formiranih šumsko-privrednih područja. Formiranjem šumsko-privrednih područja, ostalo je otvoreno pitanje financiranja i organizacije šumarske službe za dio površina od preko 380.000 hektara površina. Na ovom dijelu u protekloj deceniji uložena su vrlo skromna financijska sredstva za šumsko-uzgojne radove i ostale investicije za unapređenje šumarstva. Na ove probleme ukazivano je putem stručne štampe i u više navrata insistirano da se pronađu za finansiranje radova najadekvatnija rješenja. Uviđajući da je neophodno pronaći odgovarajća rješenaj za finansiranje radova i bolji način organizacije šumarstva na kršu u BiH, u novom Zakonu o šumama SR BiH iz 1971. god. (SI. list BiH br. 38 71 god. od 31. 12. 1971. god.) donesena je odredba o obrazovanju posebnog šumskoprivrednog područja na kršu. U članu 13 navedenog Zakona određeno je slijedeće: >>Za zemljište pod kršem, radi čuvanja, zaštite i unapređenja postojećih kultura, rekonstrukcije i melioracije niskih šuma i šikara i novih pošumljavanja, obrazovati će se posebno šumsko privredno područje. Financiranje iz prethodnog stava osigurat će se iz sredstava društveno-političkih zajednica, organizacija udruženog rada i drugih izvora.« Način financiranja radova i organizacije područja određivati će se posebnim Zakonom. « Radi realizacije člana 13 navedenog Zakona, Republički sekretarijat za poljoprivredu i šumarstvo i Osnovna privredna komora u Mostaru pristupili su izradi posebnog elaborata (projekta) o obrazovanju šumsko-privrednog područja na kršu (izrada je povjerena P. P. »Sumaprojekt«-u iz Sarajeva). Navedeni elaborat je već izrađen i predat na dalji postupak investitoru, a sada predstoji donošenje posebnog Zakona kojim bi se pobliže odredila organizacija šumarske službe i način financiranja radova na izdvojenom posebnom području na kršu. Osnovni podaci o posebnom području na kršu Prema prijedlogu granica za formiranje posebnog šumskoprivrednog područja na kršu u BiH, pored površina šuma i šumskog zemljišta koje se sada nalaze izvan okvira šumsko-privrednih područja, obuhvatili bi se i dijelovi tri šumsko-privredna područja, koja se sada nalaze u sastavu ŠIP »ŠIPAD« (to su dijelovi šumskoprivrednih područja »Konjičkog«, »Srednje Neretvanskog« i »Nevesinjsko-Gatačkog«). |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Novom šumsko-privrednom području ustupila bi se na upravljanje i korištenje ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u iznosu od 104.254 hektara, a od čega otpada na obrasle šumske povšine 54% i neobrasle 46%. Predloženo posebno šumsko-privredno područje na kršu prostire se na 18 općina (od kojih se 16 nalazi u području Hercegovine i 2 u Bosni — Duvno i Livno). Prema raspoloživim podacima (posebni uređajni elaborati i šumsko-privredne osnove za dijelove ustupljenih površina od strane OOUR ŠIP »ŠIPAD«) ukupna nesporna površina šuma i šumskog zemljišta ovog područja iznosi 389.257 hektara, od čega otpada na obraslo šumsko zemljište 237.990 hektara ili 61,1% i na neobraslo šumsko zemljište 151.267 hektara ili 38,9%. Od ukupne površine obraslog šumskog zemljišta otpada na: visoke šume 26.523 ha ili 11,2%, niske šume i šikare 175.173 ha ili 73,8" o, mladike i šumske kultura 4.755 ha ili 2,2%, šibljake 31.533 ha ili 12,8%. Od ukupne neobrasle površine otpada na: čistine, paljike i kamenjare sposobne za pošumljavanje 92.045 ha ili 60,8%, kamenjare nesposobne za pošumljavanje 59.222 ha ili 39,2°/o. Ukupna bruto drvna zaliha svih uzgojnih oblika šuma na ovom šumsko privrednom području iznosi 7.438.064 m3 ili prosječno po 1 hektaru 31 m3. Prosječna drvna zaliha po 1 ha u odnosu na uzgojne oblike šuma iznosi: u visokim šumama 148 m´!, sa odnosom četinari : lišćari 22 : 88%>, u niskim šumama 38 m´, u šikarama 12 m3, u mladićima 24 m3. Visina zapreminskog prirasta u visokim šumama, prema raspoloživim podacima, iznosi 2,87 m3/ha/god., u niskim šumama 1,14 m3/ha/god., u šikarama 0,88 m3/ha/god., u mladićima 1,89 m3/ha/god. Odnos prirasta četinara i lišćara iznosi 24,4 : 75,6% (kod visokih šuma). Planirani obim sječa (etat) iznosi kod visokih šuma 74°/n volumnog prirasta, kod niskih šuma 32%, a kod šikara 29% U odnosu na šumske i javne saobraćaj nice, otvorenost visokih šuma na navedenom području iznosi 2,5 km/1000 ha, dok je otvorenost za cijelo područje svega 0,36 km/1.000 ha obraslih šumskih površina. Iz prednjih podataka vidljivo je da se u postojećim uvjetima ne može osigurati poslovanje na principu dohotka, što znači da se moraju osigurati dopunska sredstva za financiranje šumsko-uzgojnih radova i pratećih investicionih ulaganja za normalno odvijanje gospodarenja na ovom području, što će se odrediti posebnim Zakonom. Radoslav Curić, đipl. ing. šum. »SUMAPROJEKT« — Sarajevo |