DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 57     <-- 57 -->        PDF

AKTUALNA PROBLEMATIKA


O OBRAZOVANJU POSEBNOG ŠUMSKO-PRIVREDNOG PODRUČJA
NA KRŠU U BOSNI I HERCEGOVINI


Na području ogoljelog krša, općekorisne funkcije šuma imaju prioritetni je značenje
od tzv. proizvodnih funkcija. Ovo se naročito očituje u značenju zaštitnih
funkcija šuma (sprečavanje erozionih procesa, poplava, značenju uloge šuma kao regulatora
vodnog režima, konzervatora zemljišta i regulatora režima plodnosti zemljišta.


Drugi veoma važan vid opće-korisnih funkcija šume na ogoljelom kršu predstavljaju
tzv. sanitarno-estetske i rekreacione funkcije šuma, koje će razvojem turističke
privrede na ovoj regiji, dobiti u perspektivi prvorazredno značenje.


Problematika šire regije krša Jugoslavije ima svoje specifičnosti, koje se ogledaju
u zaostajanju i stagnaciji u privrednom razvoju u odnosu na druga područja,
što je nastalo kao posljedica nepovoljnih fizičko-geografskih uvjeta (nepovoljni
uvjeti tla i klime, nedostatak vode i siromaštvo vodenih tokova, siromaštvo u rudnom
bogatstvu, malo °/o učešće obradivih površina i dr.). Ovdje će se dati osvrt na
problem gospodarenja šumama i šumskim površinama na dijelu obešumljenog krša
u BiH-, koji je nakon izvršene reorganizacije šumarstva u BiH u 1961. g. ostao izvan
okvira formiranih šumsko-privrednih područja.


Formiranjem šumsko-privrednih područja, ostalo je otvoreno pitanje financiranja
i organizacije šumarske službe za dio površina od preko 380.000 hektara površina.
Na ovom dijelu u protekloj deceniji uložena su vrlo skromna financijska sredstva
za šumsko-uzgojne radove i ostale investicije za unapređenje šumarstva. Na ove probleme
ukazivano je putem stručne štampe i u više navrata insistirano da se pronađu
za finansiranje radova najadekvatnija rješenja.


Uviđajući da je neophodno pronaći odgovarajća rješenaj za finansiranje radova
i bolji način organizacije šumarstva na kršu u BiH, u novom Zakonu o šumama SR
BiH iz 1971. god. (SI. list BiH br. 38 71 god. od 31. 12. 1971. god.) donesena je odredba
o obrazovanju posebnog šumskoprivrednog područja na kršu.


U članu 13 navedenog Zakona određeno je slijedeće:


>>Za zemljište pod kršem, radi čuvanja, zaštite i unapređenja postojećih kultura,
rekonstrukcije i melioracije niskih šuma i šikara i novih pošumljavanja, obrazovati
će se posebno šumsko privredno područje.


Financiranje iz prethodnog stava osigurat će se iz sredstava društveno-političkih
zajednica, organizacija udruženog rada i drugih izvora.«
Način financiranja radova i organizacije područja određivati će se posebnim Zakonom.
«


Radi realizacije člana 13 navedenog Zakona, Republički sekretarijat za poljoprivredu
i šumarstvo i Osnovna privredna komora u Mostaru pristupili su izradi
posebnog elaborata (projekta) o obrazovanju šumsko-privrednog područja na kršu
(izrada je povjerena P. P. »Sumaprojekt«-u iz Sarajeva). Navedeni elaborat je već
izrađen i predat na dalji postupak investitoru, a sada predstoji donošenje posebnog
Zakona kojim bi se pobliže odredila organizacija šumarske službe i način financiranja
radova na izdvojenom posebnom području na kršu.


Osnovni podaci o posebnom području na kršu


Prema prijedlogu granica za formiranje posebnog šumskoprivrednog područja
na kršu u BiH, pored površina šuma i šumskog zemljišta koje se sada nalaze izvan
okvira šumsko-privrednih područja, obuhvatili bi se i dijelovi tri šumsko-privredna
područja, koja se sada nalaze u sastavu ŠIP »ŠIPAD« (to su dijelovi šumskoprivrednih
područja »Konjičkog«, »Srednje Neretvanskog« i »Nevesinjsko-Gatačkog«).




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Novom šumsko-privrednom području ustupila bi se na upravljanje i korištenje
ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u iznosu od 104.254 hektara, a od čega
otpada na obrasle šumske povšine 54% i neobrasle 46%.


Predloženo posebno šumsko-privredno područje na kršu prostire se na 18 općina
(od kojih se 16 nalazi u području Hercegovine i 2 u Bosni — Duvno i Livno).


Prema raspoloživim podacima (posebni uređajni elaborati i šumsko-privredne
osnove za dijelove ustupljenih površina od strane OOUR ŠIP »ŠIPAD«) ukupna nesporna
površina šuma i šumskog zemljišta ovog područja iznosi 389.257 hektara, od
čega otpada na obraslo šumsko zemljište 237.990 hektara ili 61,1% i na neobraslo
šumsko zemljište 151.267 hektara ili 38,9%.


Od ukupne površine obraslog šumskog zemljišta otpada na: visoke šume 26.523
ha ili 11,2%, niske šume i šikare 175.173 ha ili 73,8" o, mladike i šumske kultura


4.755 ha ili 2,2%, šibljake 31.533 ha ili 12,8%.
Od ukupne neobrasle površine otpada na: čistine, paljike i kamenjare sposobne
za pošumljavanje 92.045 ha ili 60,8%, kamenjare nesposobne za pošumljavanje 59.222
ha ili 39,2°/o.


Ukupna bruto drvna zaliha svih uzgojnih oblika šuma na ovom šumsko privrednom
području iznosi 7.438.064 m3 ili prosječno po 1 hektaru 31 m3.


Prosječna drvna zaliha po 1 ha u odnosu na uzgojne oblike šuma iznosi: u visokim
šumama 148 m´!, sa odnosom četinari : lišćari 22 : 88%>, u niskim šumama 38 m´,
u šikarama 12 m3, u mladićima 24 m3.


Visina zapreminskog prirasta u visokim šumama, prema raspoloživim podacima,
iznosi 2,87 m3/ha/god., u niskim šumama 1,14 m3/ha/god., u šikarama 0,88 m3/ha/god.,
u mladićima 1,89 m3/ha/god.


Odnos prirasta četinara i lišćara iznosi 24,4 : 75,6% (kod visokih šuma).


Planirani obim sječa (etat) iznosi kod visokih šuma 74°/n volumnog prirasta, kod
niskih šuma 32%, a kod šikara 29%


U odnosu na šumske i javne saobraćaj nice, otvorenost visokih šuma na navedenom
području iznosi 2,5 km/1000 ha, dok je otvorenost za cijelo područje svega 0,36
km/1.000 ha obraslih šumskih površina.


Iz prednjih podataka vidljivo je da se u postojećim uvjetima ne može osigurati
poslovanje na principu dohotka, što znači da se moraju osigurati dopunska sredstva
za financiranje šumsko-uzgojnih radova i pratećih investicionih ulaganja za normalno
odvijanje gospodarenja na ovom području, što će se odrediti posebnim Zakonom.


Radoslav Curić, đipl. ing. šum.


»SUMAPROJEKT« — Sarajevo