DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 44     <-- 44 -->        PDF

hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum croaticum Horv.). Nadmorska
visina je 250 metara.


KLIMATSKE PRILIKE


Klima je humidna — (klasifikacija klime: Cfubx", a indeks efektivnosti
oborine (P/E) 105). Srednje vrijednosti temperature (° C) i oborina (mm) u


godišnjim dobima su slijedeće:
Stanica — Karlovac
Proljeće Ljeto Jesen Zima
°C mm °C mm °C mm °C mm
11,0 248 20,4 284 11,3 311 1,5 278


Srednja temperatura vegetacijske periode (travanj—rujan) iznosi 17,5° C


— broj dana sa temperaturom iznad 10° C je 199, a prosječan broj mraznih
dana iznosi 38,3 (posljednji u svibnju).
Godišnji prosjek oborina za ovu stanicu iznosi 1121 mm. Od toga otpada
522 mm na razdoblje: travanj—rujan, a od toga najviše oborine padne u mjesecima:
svibanj, lipanj, srpanj tj. u toku vegetacijskog perioda, što uvjetuje
vrlo povoljan učinak.


Relativna
zračna vlaga — prosjek 77%, a u toku vegetacije za najviših
O
temperatura je 71%). Kišni faktor (po Langu) — = 101,9 ukazuje na humidno
T


PEDOLOŠKI PODACI


U kulturu »Točak« vršena su pedološka ispitivanja tla po »Jugoslavenskom
institutu za četinjače« — Jastrebarsko. Iz pedološke jame, koja je karakteristična
za strmije dijelove padina, uzeti su uzorci za potrebe laboratorijske
analize.


Aor 0—28 cm, obradodm izmješani bivši Aj i A3 podhorizonti, tako da
je sada humozniji horizont na dnu brazde, a površina je smeđe boje (10YR
5/3). Praškasto glinasta ilovača. Ista prelazi u


A3B O 28—49 cm, prelazni podhorizont žućkasto crvene boje (5YR 5/6).
Laka glina, mrvičasto grašaste strukture.
BC 49—120 crn, tamno crvene boje (2,5 YR 3/6) teška glina. Struktura je,
međutim, dobro izražena — krupnije mrvičasta (poliedrična).


Rastrošena dolomitna stijena javlja se već na 68 cm pedološke jame
(prednji dio), a u desnom dijelu na 120 em dubine, — iz kojeg su dijela uzeti
uzorci i morfološki opis.


Tlo u kulturi po tipu nosi oznake lesivirane reliktne crvenice sa karakterističnim
horizontima.


Zbog strmog nagiba i veće erozije, pod sadašnjim klimatskim uvjetima,
naslage reliktne crvenice su izbile bliže površine i podliježu procesu lesivaže.
U lesiviranom horizontu ova tla su vrlo porozna, a u nižim horizontima porozna.
Kapacitet za vodu je velik te tlo u sloju 30 em pokazuje visoki sađr