DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 40     <-- 40 -->        PDF

nosti. Preir.a Heindsdorf u (1967.) gnojidba dušikom utječe pozitivno na
rast kultura običnog bora kada iglice sadrže manje od 1,50 do 1,60%> N. Približno
graničnu vrijednost za dušik utvrdio je i Kraus s (1963.)- Istraživane
kulture na talnoj grupi I leže iznad spomenute vrijednosti, dok je koncentracija
dušika u iglicama bora na ostale dvije talne grupe približno jednaka
graničnoj koncentraciji.


Koncentraciju kalija, ispod koje se može očekivati pozitivno djelovanje
kalijevih gnojiva na rast običnog bora, utvrdio je Heindsdor f 0,50% K.
Koncentracije kalija u svim našim kulturama veće su od ove vrijednosti, pa
se od gnojidbe s kalijem ne bi mogli očekivati značajniji efekti.


Uz eventualnu iznimku kulture 6 u Vidinoj Lozi u pogledu ishrane fosforom,
stanje ishrane ostalim istraživanim hranivima u svim kulturama moglo
bi se ocijeniti kao povoljno.


Kako se iz iznesenog vidi, ocjenu naših rezultata dali smo na osnovu istraživanja
u Njemačkoj, pa i te ocjene moramo uzeti s oprezom. Sigurniju
ocjenu o potrebi fertilizacije kultura običnog bora na karlovačkom području
moguće je dati samo na osnovu rezultata gnojidbenih pokusa u sličnim ekološkim
uvjetima.


LITERATURA


1.
Ciri ć M. (1960): Zemljišta planinskog područja Igman-Bjelašnica. Radodvi Šumarskog
fakulteta i Instituta u Sarajevu. God. X, knj. 10, sv. 1. Sarajevo.
2.
Ciri ć M., Burlic a C. (1971): Šumska zemljišta Jugoslavije i mogućnost povećanja
njihove produktivnosti upotrebom đubriva. Simpozij o primjeni gnojiva
u šumarstvu. Zagreb.
3.
Fiedle r H. J., Höhn e H. (1967): Ermittlung des Stickstoffbedarfs jüngerer
Kiefernbestände in einer Forstbetrieb. Arch. Forstwes. Bd. 16. H 6´9. Berlin.
4.
GračaninM . (1951): Pedologija, III dio. Zagreb.
5.
Heindsdor f D. (1963.): Über die Zusammenhänge des Nährstoffgehaltes in
Böden und Nadeln und des Wachstums von Kiefernkulturen auf grundwasserfernen
Sanden. Archiv für Forstwiesen 13, 8.
6.
Janekovi ć Gj. (1963): O satrosti nekih forma tla Jugoslavije. Zemljište i
biljka. God. XII, Vol.-3. Beograd.
7.
*** (1967): Vodič za ekspurzije. III Kongres, Zadar 67. Zagreb. Jugoslavensko
društvo za proučavanje zemljišta.
8.
K o v a č e v i ć P. (1954): Vrištinsko bujadični podzoli. Drugo savjetovanje JDZPZ,
posebna publikacija, No. 3. Beograd.
9.
Kraus s H. H. (1963): Untersuchungen über die Melioration degradierter Sandböden
in nordostdeutschen Tiefland. Eberswalde.
10.
Mart i riović J., Milkovi ć S. (1966): Prilog šumsko-privrednom vrednovanju
tala na ogulinskom području. Šumarski list, br. 7/8, Zagreb.
11.
M a r t i n o v i ć J. (1967): Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u šumskim
kulturama Bosiljevo. Šumarski list, br. 3/4, Zagreb.
12.
Martinović J., Komlenović N., Milković S. (1967): Sezonske promjene
sadržaja vlage u tlu i mineralnih hraniva u iglicama u kulturi običnog bora
i američkog borovca kraj Ogulina. Šumarski list, br. 3/4, Zagreb.
13.
Maye r B. (1969): Neki aspekti pedoloških istraživanja tala u vezi podizanja
kultura četinjača u Hrvatskoj. Šumarski list, 9/10, Zagreb.
14.
Rac z Z. (1964): Vrištinsko-bujadična tla Korduna. Arhiv za poljoprivredne
nauke, sv. 55, Beograd.
15.
Rac z Z., Šilja k M., Male z M. (1967): Višeslojni profili na području kontinentalnog
krša Hrvatske i pitanje porijekla pojedinih horizonata. III kongres
JDZPZ, Zadar.
36