DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 37 <-- 37 --> PDF |
analiza iglica. U tu svrhu sabiru se i analiziraju definirani uzorci iglica kako smo to i mi proveli u našim istraživanjima. Rezultat tih istraživanja iznose se u tabeli 3. Iz podataka se jasno vidi, da je koncentracija dušika u iglicama bora na talnoj grupi I veća od koncentracije dušika na talnim grupama II i III. Koncentracija ostalih biogenih elemenata također je u prosjeku najviša u iglicama bora i to u kulturama podignutim na I. talnoj grupi. Rast i prirast Osnovni podaci o rastu i prirastu prikazani su u tabeli 4 i na grafikonima 6 i 7. Vidljivo je, da je obični bor postigao u prosjeku na I. talnoj grupi najveće, a na III. najmanje visine i debljine. Kretanje visinskog rasta i prirasta u periodu od 1966. do 1971. g. jasnije se vidi iz spomenutih grafikona 6 i 7. 5. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI U ovom radu istraženo je uspijevanje nekih mladih kultura običnog bora na tlima slojevite građe vrištinsko-bujadičnog područja Šumskog gospodarstva Karlovac. Težište istraživanja stavljeno je na proučavanje fizikalnih svojstava tala slojevite građe i njihovog utjecaja na rast običnog bora. Utvrđena je velika varijabilnost debljine površinske lesolike etaže istraživanih tala, koja je osobito izražena na površinama na kojima se smjenjuju II., III. i IV. talna grupa. Nadalje, istraživanjima je potvrđena ekološka važnost uvodno iznesene podjele na talne grupe. Tako su mlade kulture običnog bora pokazale najbolje uspijevanje na primjernim plohama sa talnom grupom I, pa s grupom II te grupom III. Ovaj zaključak podudara se s utvrđenom ukupnom količinom pristupačne vode u pojedinom profilu kako je vidljivo iz grafikona 8. Kod razmatranja rezultata istraživanja za pojedini profil u odnosu na utvrđen rast običnog bora po primjernim plohama, treba uzeti u obzir poteškoću oko pravilnog izbora karakterističnog profila. Tako je naknadnom provjerom dubine tla na plohi 4 utvrđeno znatno veće učešće talne grupe III što se razlikuje od prethodnog nalaza. Definiranje površine s učešćem talnih grupa II, III i IV u pedološkom smislu i dalje ostaje otvoren problem, jer praktički nema površinskih znakova s kojima bi podzemna varijabilnost korelirala (Čiri ć 1966.). Iako obični bor pokazuje podjednak rast u kulturama osnovanim na istoj talnoj grupi, pojedini lokaliteti imaju određene specifičnosti. To bi se u prvom redu moglo objasniti klimatskim razlikama dosta udaljenih kultura kao što su Drenovac i Sadilovac (udaljeni 63 km), a također i drugim razlikama (porijeklo sjemena, kvalitet sadnog materijala i dr.). Vremenske prilike u pojedinim godinanma imaju također vrlo izražen utjecaj na visinski rast običnog bora. Tako je u izrazito sušnim godinama 1968. i 1971. registrirano osjetno smanjenje visinskog prirasta u odnosu na ostale godine istraženog perioda. Zbog malog broja istraživanja o ishrani običnog bora, teško je dati precizniju ocjenu stanja ishrane ovih kultura. Opsežnija istraživanja iz ovog područja proveli su Fiedler i Höhne (1967.) u 6 do 10 godina starim kulturama običnog bora. U tim je istraživanjima utvrđeno, da sadržaj dušika u iglicama opada sa smanjenjem vlage u tlu, a povećava se s porastom trofič 33 |