DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 26 <-- 26 --> PDF |
UDK 634.0.114.441.4:634.0.174.7 Pinus silvestris ISTRAŽIVANJE PRODUKTIVNOSTI VRIŠTINSKO-BUJADIČNIH TALA POD MLADIM KULTURAMA OBIČNOG BORA (Pinus silvestris L.) na području Šumskog gospodarstva Karlovac Ing. BRANIMIR MAYER, Mr NIKOLA KOMLENOVIC, Ing. STEVO ORLIĆ Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko UVOD U poslijeratnom periodu pristupilo se intenzivnijem istraživanju tala pod vegetacijom bujadi i vrijeska. Ova se tla najčešće javljaju unutar područja koje se proteže od Bele Krajine preko dijela Gorskog Kotara, Like i Korduna do zapadne Bosne. Kroz najveći broj radova proučavana su njihova fiziografska svojstva i pedosistematska rasčlanjenost (G r a č a n i n 1951., J aneković 1963., Škorić et al. 1963., Racz 1964. i drugi). Tek zadnjih desetak godina vršeni su značajni napori na istraživanju ovih tala za potrebe šumarstva. Posebna aktivnost u tom pogledu vezana je za djelatnost Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom. Istovremeno su Šumska gospodarstva radila na podizanju kultura četinjača od kojih su na karlovačkom području najzastupljenije kulture običnog bora. U novijim fundamentalnim radovima utvrđeno je postojanje čitavog niza pedosistematskih jedinica koje se međusobno razlikuju kako po endomorfološkoj građi profila tako i po ekološkim svojstvima. Pri tom se vrlo često ukazuje na njihovu slojevitu građu izraženu kroz postojanje površinske lesolike etaže razne debljine i humoznosti ispod koje leži reliktna crvenica te matična vapnenačko-dolomitna stijena pretežno mezozojske starosti. Unatoč dosta svestranom istraživanju spomenutih tala saznanja o odnosu uspijevanja četinjača spram njihovoj plodnosti vrlo su mala. Značajne priloge toj problematici dali su Škori ć (Zavod za pedologiju) 1966., Marti nović- Milković 1966., Martinović 1967. i M a r t i n o v i ć - K o m 1 enović- Milković 1967. Istraživajući tla pod vegetacijom bujadi i vrijeska, na potezu Grad BosiIjevo— Lešće (Šumarija Duga Resa), u svrhu podizanja intenzivnih kultura četinjača, A. Š k o r i ć je sa suradnicima u navedenom radu između ostalog izvršio ekološko grupiranje utvrđenih pedosistematskih jedinica. To grupiranje izvršeno je prema podzemnom i površinskom reljefu matične stijene te prema pojavljivanju sloja reliktne crvenice u pet slijedećih grupa: — prva grupa: dvoslojna tla s lesolikom etažom dubljom od 60 pa čak i 100 cm u kojoj se razvilo smeđe kiselo tlo ili lesivirano kiselo smeđe tlo; ispod toga slijedi obično reliktna crvenica; |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— druga grupa: dvoslojna tla s lesolikom etažom debljine 25 (30) do 60 cm sa smeđim kiselim tlom na reliktnoj crvenici, s lesiviranom crvenicom ili sa smeđim tlom na vapnencu; — treća grupa: tla s lesolikom etažom debljine od svega 25 (30) cm, a tlo je lesivirana crvenica ili smeđe tlo na vapnencu; — četvrta grupa: ukupna dubina tla do matične stijene iznosi oko 50 cm sa rendzinom, smeđim tlom na vapnencu ili lesiviranim tlom na vapnencu; — peta grupa: deluvijalna tla vrtača. Kod prve se tri grupe naglašava, da je razvoj korijenovog sistema sadnica u ovisnosti od dubine pojavljivanja sloja reliktne crvenice i od stupnja njene kompaktnosti. U našem radu (Maye r 1969.) ukazano je na potrebu daljnjeg istraživanja zavisnosti između heterogenih Fizikalnih i drugih svojstava predmetnih dvoslojnih tala naspram uspijevanju pojedinih vrsta četinjača. S tim u vezi pristupili smo proučavanju uspijevanja običnog bora u zavisnosti od plodnosti tla. Ovaj je rad financiralo Šumsko gospodarstvo Karlovac, stoga autori koriste priliku da izraze zahvalnost. Veliku stručnu i tehničku pomoć kod provođenja terenskih istraživanja pružili su nam Ing . S. Vanjković , I n g. I. Mrzi jak i Ing. S. Luk i ć. METODE RADA U toku 1969. godine izvršeno je rekognosciranje postojećih kultura četinjača na vrištinsko-bujadičnom području Šumskog gospodarstva Karlovac. Utvrđeno je da su najbrojnije kulture običnog bora, pa su u njima provedena ova istraživanja. Identificiranje pedosistematskih jedinica u kulturama vršeno je pomoću brojnih gusto raspoređenih sondažnih jama. Ukupno je izlučeno sedam pokusnih ploha na tri lokaliteta i to: tri plohe u Sadilovcu — Šumarija Rakovica, dvije u Drenovcu — Šumarija Duga Resa, te dvije u Vidinoj Lozi također Šumarija Duga Resa. Kod izbora pokusnih ploha naročito se pazilo da su kulture podjednake starosti (osnovane u 1960. i 1961. godini) i podignute približno istom tehnikom sadnje. Pojedina primjerna ploha obuhvaća 41 do 60 stabala, a njezina veličina i oblik bili su uvjetovani rasprostiranjem dotične pedosistematske jedinice. Unutar svake plohe izvedeno je 5 do 10 kontrolnih bušenja tla ručnom sondom. Također je otvoren i morfološki analiziran po jedan glavni pedološki profil iz kojeg su uzeti pojedinačni uzorci tla u porušenom i neporušenom stanju (valjci Kopeckog u tri do pet ponavljanja) za laboratorijska istraživanja. Uzorci iglica sabrani su s 15 stabala na svakoj plohi i to s južne strane drugog pršljena od vrha. Za analize su uzeti uzorci najmlađih iglica u studenom 1970. godine. Nadalje, na svakoj primjernoj plohi registriran je prsni promjer svih stabala, totalna visina na kraju 1971. godine te visinski prirast u posljednjih šest godina (1966—1971. g.). U pedološko-fiziološkom laboratoriju Instituta izvršena su slijedeća određivanja: mehanički sastav tla pipet-metodom s pripremom u natrijevom pirofosfatu uz Atterbergovu podjelu; kapacitet za zrak računskim putem na bazi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 28 <-- 28 --> PDF |
retencionog kapaciteta za vodu; vodopropusnost pomoću stalnog pritiska u aparatu po Plamencu uz obračunavanje po Darcy-evoj formuli; određivanje sadržaja vlage uzoraka u porušenom stanju pomoću tlačnog ekstraktora kod 0,33 atm i na aparatu s tlačnonm membranom kod 15 atm (po Richardu); pH elektrometrijski sa staklenom elektrodom u H20 i n-KCl; humus po Tjurinu bikromat-metodom; ukupni N po Kjeldahlu, makro postupak; fiziološki aktivni fosfor i kalij po AL-metodi; S i H (m. e. u 100 g tla) po Kappenu; V% računski iz S, H i T; CaC03 (%) po Scheibleru. U suhoj biljnoj tvari N je određivan po Kjeldahlu makro-postupkom. Za određivanje ostalih biogenih elemenata biljni materijal je spaljivan mješavinom sumporne i perklorne kiseline. Iz ekstrakta su kalij i kalcij određeni plamenfotometrijski, a fosfor i magnezij kolorimetrijski. Sadržaj biogenih elemenata izražen je u postotcima suhe tvari (105° C). Laboratorijska određivanja izvršile su prof. Nada Pezdirc, Višnja Koprivnjak i Zlata Josipović, a grafikone je izradio I n g. P. Rastovski. OBJEKTI ISTRAŽIVANJA Sva tri lokaliteta leže na području tzv. niskog krša, koje započinje južno od Karlovca i proteže se sve do obronaka Ličke Plješivice i Male Kapele. Za makro i mezo reljef karakteristična je pojava vrtača i mjestimična površinska stjenovitost. Matičnu stijenu na sva tri lokaliteta izgrađuju vapnenci mezozojske starosti. Pokusne plohe izlučivane su na površinama između vrtača. Kulture u predjelu Sadilovca nalaze se nedaleko od Rakovice uz odvojak ceste za Bihać. Tri izlučene plohe (brojevi 1, 2 i 3) leže na nadmorskoj visini od cea 385 m. Njihov međusobni razmak kreće se između 10 i 20 m. Kultura na plohi 3 osnovana je na tlu koje pripada prvoj, uvodno navedenoj grupi (lesolika etaža deblja od 60 cm), dok je druga talna grupa identificirana na plohama 1 i 2 (dubina lesolike etaže seže od 25/30 cm do 60 cm). Kulture u predjelu Vidine Loze nalaze se 3 km zapadno od Generalskog Stola, nedaleko kanjona rijeke Dobre. Nadmorska visina se kreće oko 190 m. Plohe 6 (treća talna grupa s lesolikom etažom od svega 25/30 cm) i 7 (prva talna grupa) razmaknute su kojih 50-tak m. Kulture u predjelu Drenovca nalaze se 15 km zapadno do jugozapadno od Karlovca uz autocestu Karlovac—Rijeka. Izlučene plohe 4 (druga talna grupa) i 5 (prva talna grupa) međusobno su udaljene 20-tak metara. Nadmorska visina se kreće oko 210 m. Kod razmatranja klimatskih prilika značajno je, da istraživane kulture leže blizu granične linije humidne i perhumidne klime u zapadnoj Hrvatskoj s indeksom efektivnosti oborina (P/E) prema Thornthwait u 127 do 128. Karlovac leži u području humidne klime s P/E = 105, Ogulin u perhumidnoj s P/E = 157 te Plitvički Ljeskovac također unutar perhumidne klime s P/E = 151. Podaci o oborinama za istraživani period dobiveni su od Republičkog hidrometeorološkog zavoda SRH. Oni sadrže šestogodišnja mjerenja oborina (1966—1971. g.) za najbliže meteorološke stanice Rakovicu, Generalski Stol i Pritišće. Sume oborina za pojedine godine prikazane su u grafikonu 5. Godišnji srednjaci za navedeni period iznose za Rakovicu 1169 mm, za Generalski Stol 1258 mm, te za Prilišće 1128 mm oborina. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 29 <-- 29 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA Tla u istraživanim kulturama s obzirom na vodne i druge osobine Prvenstvena pažnja obrađena je istraživanju heterogenih fizikalnih svojstava (mehanički sastav, retencija vode i vodopropusnost) na izlučenim primjernim plohama i njihovog značenja za uspijevanje mladih kultura običnog bora. Osim toga određene su i kemijske osobine prikupljenih uzoraka tla. Po jedan karakterističan pedološki profil otvoren je i obrađen unutar svake od 7 primjernih ploha. Grupiranjem analiziranih profila, na osnovi uvodno date podjele, utvrđeno je da su u našim kulturama pretežno ili isključivo zastupljene I, II i III talna grupa. U tabeli 1 dan je pregled izlučenih primjernih ploha po talnim grupama. Tabela 1. — Pedosistematska pripadnost tala u istraživanim kulturama Lokalitet Talna grupa i Broj profila primjer, plohe Pedosistematska pripadnost tla Sadilovac I 3 Lesivirano kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici Drenovac I 5 Duboko kiselo smeđe tlo na reliktnoj crvenici Vidina Loza I 7 Duboko kiselo smeđe tlo na (I/II) reliktnoj crvenici Sadilovac II 1 Kiselo smeđe tlocrvenici na reliktnoj Sadilovac II 2 Kiselo smeđecrvenici tlo na reliktnoj Drenovac II (II/III) 4 Kiselo smeđe tlocrvenici na reliktnoj Vidina Loza III 6 Lesivirana crvenica na vapnencu Potreba za pomoćnim oznakama (I/II) i (II/III) u tabeli 1 ukazala se zbog problema oko izbora karakterističnih profila obzirom na mozaično smjenjivanje talnih grupa na vrlo malim površinama. U gornjem dijelu grafikona 1, 2 i 3 prikazano je postotno učešće frakcije gline (0 < 0,002 mm) po dubini profila, koji su razvrstani prema tabeli 1. U I, talnonj grupi sadržaj gline do 120 cm dubine nigdje ne prelazi 45°/o. Do dubine od 30/40 cm tekstura je pretežno glinasto-ilovasta do praškasto-glinasta. Površinska stjenovitost izražena je tek izuzetno, a podzemni reljef vapnenačke stijene spušta se ispod 150 cm. Ova talna grupa javlja se suvislo na većim površinama. Kod II. talne grupe teško-glinasta tekstura dolazi već između 40 i 50 cm dubine uz podzemno približavanje matične stijene površini tla ili čak njezina nadzemna pojava. Uz II. talnu grupu pojavljuje se III. i IV. s učešćem 5 do 20°/o- Teško-glinasta tekstura kod III. grupe dolazi već na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 30 <-- 30 --> PDF |
20-tak cm, a matična stijena u profilu 6 utvrđena je na dubini od 10 cm. Pojedine pukotine s tlom sežu znatno dublje. Stjenovitost na plohi 6 ocijenjena je s 15%, a učešće IV. talne grupe prelazi 20%. U donjem dijelu grafikona 1, 2 i 3 prikazana je sposobnost zadržavanja (retencije) vode od strane tla po dubini profila. Vršena su određivanja sadržaja vode kod poljskog vodnog kapiceta (pritisak od 0,33 atm, pF = 2,5) i kod točke venuća (pritisak od 15 atm, pF = 4,2). Između sadržaja vode kod poljskog kapaciteta i sadržaja vode kod točke venuća leži tzv. biljci pristupačna voda, koja je i sumarno prikazana u grafikonu 3. Vidljivo je da I. talna grupa (profili 3,5 i 7) ima znatno veću mogućnost zadržavanja pristupačne vode za razliku od II. i III. talne grupe. Grafikon 4 prikazuje srednje vrijednosti rezultata mjerenja vodopropusnosti i kapaciteta za zrak. Broj ponavljanja (3 do 5) veći je za površinske slojeve neujednačene građe i prorasle korijenjem vegetacije osobito bujadi. Značajno je kod toga promatrati rezultate po talnim grupama iznad i ispod 50 cm dubine. Tako je utvrđena brza i vrlo brza vodopropusnost iznad 50 cm dubine za I. grupu, a ispod 50 cm za istu grupu ona je umjereno brza. Iznimku čini profil 5 čiji je mehanički sastav vidno teži od onoga u profilima 3. i 7. Kod II. grupe vodopropusnonst iznad 50 cm pretežno je umjereno mala i umjerena, dok je ispod te dubine mala i umjereno mala. III. talna grupa (prof. 6) pokazuje umjereno malu propusnost već ispod 10 cm dubine. Što se tiče kapaciteta za zrak značajno je njegovo naglo opadanje ispod 50 cm kod II. talne grupe (2,1—8,1 vol. %), dok kod I. talne grupe ostaje u rasponu 8,8—9,7 vol. % do znatne dubine profila. Rezultati kemijskih analiza tla izneseni su u tabeli 2. Vidljivo je, da je reakcija tla u FFO pretežno jako kisela i kisela te da uz lagan porast pri dnu profila 4, 6 i 7 postaje slabo kisela. pH u n-KCl je jako kisela, a pri dnu spomenutih profila prelazi u kiselu. Zasićenost adsorpcijskog kompleksa tla bazama pretežno je slaba. Plitki profil 6, pokazuje srednju zasićenost i zasićenost bazama. Fiziološki aktivni fosfor (AL-metoda) utvrđen je u svim uzorcima tek u tragovima, a fiziološki aktivni kalij (AL) varira između 2,2—15,6 mg 100 g tla). Bolju opskrbljenost kalijem pokazuju površinski slojevi istraženih profila. Za ispitana tla karakterističan je moćni humusno-akumulativni horizont, obično tamno sive boje, koji dopire do 20-tak i više cm. Postotni sadržaj humusa u njemu doseže 6,6% što indicira jako humozno tlo. Stanje ishrane Kod obilaska kultura običnog bora tokom 1969. godine i u vrijeme sabiranja uzoraka iglica u jesen 1970. nismo u nijednoj kulturi mogli utvrditi vizuelni simptom nedostatka nekog biogenog elementa. Poznato je da se takovi simptomi javljaju u slučaju kada je nedostatak hraniva jače izražen. U praksi se, međutim, daleko češće susrećemo s latentnim simptomima nedostatka hraniva. To je općenito široko područje stanja ishrane, koje se nalazi između stanja ishrane kada se na drveću javljaju vizuelni simptomi nedostatka hraniva i stanja ishrane kada se u datim uvjetima postiže najbrži rast. U tom intervalu dodavanjem hraniva, koje se nalazi u nedostatku, može se pospješiti rast ovisno o tome koliko je taj nedostatak izražen. Za utvrđivanje stanja ihrane a time i potreba gnojidbe, danas se sve češće koriste rezultati |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 31 <-- 31 --> PDF |
I. TALNA GRUPA GHAFIKON Lokalitet : SADIIOVAC 3 DMNOVAC 5 VIOINA LOZA 7 Povr. Kamenllost: B FRAKCIJA GLINE 0 10 20 30 % 0 10 30 30 40% ° 10 20 30 40 50°/„ I I T r— ° i 1 rt—i 1— l 1 P 1 1 r ´" \ (B)C E 3 (B)C B C ´L 3 -100 «I o CD MSO RETEHCIJA VODE KOD P. KAPACIT.(PF =2,5) I T. VENJENJA ( PF-" 4,2 M,Ovol.°/ 2—-—m.´° 10 20 30 40 50 60 10 20 30 40 50 60 10 20 30 405060 -i 1 i—| 1 i T 1 r "i 1 r L. I >F = 4,2 PFr2,5 ! / V U C X I -100 3 i \ l o c a 3 » a 150 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 32 <-- 32 --> PDF |
II. TALNA GRUPA GKAFIKOH 2 LOK. SADI LOVAC I SADILOVAC 2 DiEHOVAC 4 Povr. K»m . * *"» % Uć«4c « taln e Srupe II. i IV. » % FRAKCIJA GLINE 20 % RETENCIJA VODE KOD POL; KAPACITETA (pF-2,5) I T. VENJEMJA (pF = 4,2) H,0 "% 10 !0 30 40 50 60 20 30 40 50 60 r-o r -i—n—r i i F.4,2 jpF«2,5 i i -50 SN -s »50 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 33 <-- 33 --> PDF |
GRAFIKON 3 III. TALNA GRUPA Lok VIDIkIA LOZA 6 Povr. kamenito»« -"/. Učešće ta Ine grupe |V 30 /<> FRAKCIJA GLINE T c 0 »0 PRISTUPAČNA VODA ZA PROFILE OD 1 DO 7 (Razlika sadržaja vode Kod PF´2,5i PF= 4,2) )Q 20 30 40 50 HjO vol. "/ E u 3 C 2 3 u 150 RETENCIJA VODE KOD POLJSKOG KAPACITETA (PF =2 5 ) I TOČKE VENJENJA(PF = 4,2) vo, 10 10 30 40 50 60 H7°-% ,—.—, . . 1 r-´ JF-4,2 ! PF-2,5 j—50 « I. TALNA GRUPA 2 3 II. TALNA GRUPA III. TALNA GRUPA |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 34 <-- 34 --> PDF |
KAPACITET ZA ZRAK GRAFIKON 0 5 10 f vol % I I l i I I i L i i I L J L VODOPROPUSNOST 3 n I. TALNA 2 L on on3 rS « 2 L «S Tj >o E o 3 E o o 50 -100 GRUPA n N o o n L 3 3 ^ E E o3 B r 5 S oi J « ž> m/dan 7 5 7 33 II. TALNA GRUPA 2 4 24 1 1 i i ! 2 4 ! ! 50 A 41 i i i - -9 0 TALNA GRUPA (i 6 o — -6 6 1 -t (| 1 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 = brojevi profila |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Grafikon 5 \ mm \ 1500 , \ GODIŠNJE SUME OBORINA (1966.-1971.god.) \ \ \ v« /A 1400 %*& / \ V? \ \yi* / / / \ S \?i> 1300 .A \\ / / Nx f \ \ 1700 *-\ ´S, N* 1 \1 A ^S». \ \ * \ "s, 1 /: \ \ \ *^^S^ Sfc 1100 J/l Nx\ * , ^"""s» -^ .´ >v V" v * \\ 1000 « * \ 1 \ 900 1 1 1966 1969 1971 god. GRAFIKON 6 cm KRETANJE GODIŠNJEG VISINSKOG PRIRASTA SO I -5 .y< 50 u -i II -2 l_ 1968 1971 god. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 36 <-- 36 --> PDF |
c m 400 KRETANJE VISINSKOG RASTA OD 1966 1971. god. GRAFIKON 7 I 5 300h 111-4 200h 196 7 J_ 197 I go d PRISTUPAČNAILI VODA DO 150cm DUBINE DO STIJENE (4 16) (3,5,7,1 i 2 GRAFIKON 8 500 0 0 40 0 > ^ 300 a3 li 200 a E L 100 0 - - - " \ A Broj profila 3 5 7 1 2 4 6 Tama smpa 1 1 !(´/„) II II «("/„,) «I |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 37 <-- 37 --> PDF |
analiza iglica. U tu svrhu sabiru se i analiziraju definirani uzorci iglica kako smo to i mi proveli u našim istraživanjima. Rezultat tih istraživanja iznose se u tabeli 3. Iz podataka se jasno vidi, da je koncentracija dušika u iglicama bora na talnoj grupi I veća od koncentracije dušika na talnim grupama II i III. Koncentracija ostalih biogenih elemenata također je u prosjeku najviša u iglicama bora i to u kulturama podignutim na I. talnoj grupi. Rast i prirast Osnovni podaci o rastu i prirastu prikazani su u tabeli 4 i na grafikonima 6 i 7. Vidljivo je, da je obični bor postigao u prosjeku na I. talnoj grupi najveće, a na III. najmanje visine i debljine. Kretanje visinskog rasta i prirasta u periodu od 1966. do 1971. g. jasnije se vidi iz spomenutih grafikona 6 i 7. 5. DISKUSIJA I ZAKLJUČCI U ovom radu istraženo je uspijevanje nekih mladih kultura običnog bora na tlima slojevite građe vrištinsko-bujadičnog područja Šumskog gospodarstva Karlovac. Težište istraživanja stavljeno je na proučavanje fizikalnih svojstava tala slojevite građe i njihovog utjecaja na rast običnog bora. Utvrđena je velika varijabilnost debljine površinske lesolike etaže istraživanih tala, koja je osobito izražena na površinama na kojima se smjenjuju II., III. i IV. talna grupa. Nadalje, istraživanjima je potvrđena ekološka važnost uvodno iznesene podjele na talne grupe. Tako su mlade kulture običnog bora pokazale najbolje uspijevanje na primjernim plohama sa talnom grupom I, pa s grupom II te grupom III. Ovaj zaključak podudara se s utvrđenom ukupnom količinom pristupačne vode u pojedinom profilu kako je vidljivo iz grafikona 8. Kod razmatranja rezultata istraživanja za pojedini profil u odnosu na utvrđen rast običnog bora po primjernim plohama, treba uzeti u obzir poteškoću oko pravilnog izbora karakterističnog profila. Tako je naknadnom provjerom dubine tla na plohi 4 utvrđeno znatno veće učešće talne grupe III što se razlikuje od prethodnog nalaza. Definiranje površine s učešćem talnih grupa II, III i IV u pedološkom smislu i dalje ostaje otvoren problem, jer praktički nema površinskih znakova s kojima bi podzemna varijabilnost korelirala (Čiri ć 1966.). Iako obični bor pokazuje podjednak rast u kulturama osnovanim na istoj talnoj grupi, pojedini lokaliteti imaju određene specifičnosti. To bi se u prvom redu moglo objasniti klimatskim razlikama dosta udaljenih kultura kao što su Drenovac i Sadilovac (udaljeni 63 km), a također i drugim razlikama (porijeklo sjemena, kvalitet sadnog materijala i dr.). Vremenske prilike u pojedinim godinanma imaju također vrlo izražen utjecaj na visinski rast običnog bora. Tako je u izrazito sušnim godinama 1968. i 1971. registrirano osjetno smanjenje visinskog prirasta u odnosu na ostale godine istraženog perioda. Zbog malog broja istraživanja o ishrani običnog bora, teško je dati precizniju ocjenu stanja ishrane ovih kultura. Opsežnija istraživanja iz ovog područja proveli su Fiedler i Höhne (1967.) u 6 do 10 godina starim kulturama običnog bora. U tim je istraživanjima utvrđeno, da sadržaj dušika u iglicama opada sa smanjenjem vlage u tlu, a povećava se s porastom trofič 33 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 38 <-- 38 --> PDF |
N ft» as © M © co o ©^ CD t- «RIJ o m l> M O IO Q0 O^ © CO HHhO O O co ©" (-"dcodc^ TF r-4 co" |> rjT r-T ©´ co esT o © CM" M" C-" *# ci" to CD ü ft-~ cooii>i>HC-iocDiHi>inTj< .-H co r- m r- * -HM : t> os o os O <* w I-H © © ©_ CN © O CM CM © © © CM © © <-H © © O : r-H © © .-H I-H © © o o o" ©" ©" © © o" o" ©" © o" o" ©" o" ©" ©" © © o" o" o" ©" ©" ©" o C»5 CD OJ -H C5 M OD CO fO LQ CO_ IO CO UTS CM CO LO t~- CO CD 00 OJ CO in CO lO 3 3-5 rjT r-T © r-T TP »-H ©" Co" m" rt ©* © ICH rt C3HCO CO r-H © HH" CN © © SB´ S "* ©^ Ol IO (N CO © OS OS 00; OS CO O © 00 l> CO CM CM COr O CD CO CO lO CO t> in co ©* t> t> to" o" <^" CM" CST m" io" rf Co" to" CD" po CsT io" OS l> co" cd co" CD" +3 Sr; -+-1 o lO CO OS CO CD CO CO So 3 o" ©" O r-T ©" © © © o" © ©" ©" I o" © i-T o" o" o" © r-f ©" Ö" ©" ©" rH T-T SÄ» rH^rHCOtHCOCOOCOCOCOOS I OS t-H CO N C- CO 01" co" OS co" co" CM" O" t> ©" co" © -HH" i <& © C-" C-" CM" o" t-T j OJ co" CM" CO" o" co" c. 3 > > r-tWCMCOCMCNCMCMCMi-HCMCO CM ^ C- I-HCMCM CM CO CO .-H CM -tf< CO ft-Y S Sop © OS CO^ © CO t> CO CO_ CO^ "<* OJ CO^ CM OC»bHH © © I> rt HHHt » CM" OS" in" to" os" in" © co" <#" TJT ,4" ©" co" o m" IHT in* -*" CM" CD" ©" ri* CM" T^" C--" CM" (NrtMNrtirtlMlMlMHHH CM <-H MrtrtH ; H H C^rH . H3H J2 a m 0) COr^C- Om CO <Ö SO © t- O CO os i> m »* co J> o CD ^ to^ in CO E- CM s? & co" <* in"" c- co co" CD" o" co in" co t> i> to" I CM CM"" CM i-T o" io""C^"L" I>"" & in" i>" co* o ft CNCNfO^iMCNCNfOCOHHH | COf-HCMiMrHT-lrtH CM ^-i CM CM ft cd H a 3& TP in * TJ^I> CDr CO 00 ^ CO >-H t-r t> I> CO I> tN CD Th CO t> CM^ «sF t> CD^ in w in" *& ©" in" i>" ^" [>´ co" to" co co" in o" CD" of T-T CM" co co" CD" to´ ©" co" co" co" co" 3 CM tH Vi CO t> C3S Ol in CM^ i-H to co^ CMr -qM «* co ^ co m CM co -^ t> IO CO © t> © CM m" o" co" © ©" Tt*" of co" c-" CM" co" CD" COCOCO^COCMCOCOCOCMi-irH ft» »» u CD O^ CO I> CM OS 00 CM^ rH © OS OS oqqqcoojffl CM^ i-H CO^ © © CM CD a W * co" co" co -^t"´ co" cd co" *L -=f co" co" *$ *L to" "* co" co co" *& <& io" *& TL *# LO" ~ X c t^ ft ft) o C|H N (NW CON ^„^N (Ot© rH to © CO rt CO CO CO I« CT^ CD CM^ l> in OJ K m" m" in m" in" m" io" rh in" m" in" m" i m" m" to © o c o c o o m o e ) © Tj< IO IO © lO H CS o in © © m © co -MU ) © --I C-J * CO CM CO CM «tf © CO «* C- i-H T 1 1 | l I I 1T i I T T1 n3 n e © © o O IO o © © IO o c © © © © © © © i o o CM lO CM CM CD «—i co © co in © I CD CO * o» e pq o ns -*-» >0 ^ as L2 « TI O 01 J C/3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 39 <-- 39 --> PDF |
f*i o C o o o O IO co o" CM" ti co ^co co o" r-~ LO LO LO O CO CO CM o i 2 o oo"o ta U 73 O 00 t>o NCOMt-: MMOO Oi 03 C~ 00 : C5 l> 05 CO CO ^ tf X Si ooo"o j OOOO C- IO CD 3 2 o O s OMOrt O CO 00 IO Ž Ž O10(DC" CD CD CD CO rJH CO CO CO CO «00 CO O © Ö* o (M # * t-H cö"co" t>t-co a a, a, UID co co co ´TA61 S O *L-" 5 uasat n ggS CD CO LO BUJSIA efupsjs 2 UIUI "U6T 4) uasat n 0 G CD Tus-tđ ´paas O A; B]BqB;s r-iB, CO CO ft I CN fojg LO LO ** ´ ~" CS) "SS aqoid CO Cuiuđ Ccug D. 3 co 00 HH h-t ^ 73 C0 H Q> o 2 «s BdnaS BUIBX H H co N O u o9 U U ü O |1 Ü O o h5 co c-cO CO cO CO CO " co co co > > > 4-» > > M > > > la^jBMOT: o o o CO O O o C 13 | Sj aac Hl 73 73 01 x) 73 73 ^J 73 TJ Cl) 73 co >; co co u co 3 IflMO > 35 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 40 <-- 40 --> PDF |
nosti. Preir.a Heindsdorf u (1967.) gnojidba dušikom utječe pozitivno na rast kultura običnog bora kada iglice sadrže manje od 1,50 do 1,60%> N. Približno graničnu vrijednost za dušik utvrdio je i Kraus s (1963.)- Istraživane kulture na talnoj grupi I leže iznad spomenute vrijednosti, dok je koncentracija dušika u iglicama bora na ostale dvije talne grupe približno jednaka graničnoj koncentraciji. Koncentraciju kalija, ispod koje se može očekivati pozitivno djelovanje kalijevih gnojiva na rast običnog bora, utvrdio je Heindsdor f 0,50% K. Koncentracije kalija u svim našim kulturama veće su od ove vrijednosti, pa se od gnojidbe s kalijem ne bi mogli očekivati značajniji efekti. Uz eventualnu iznimku kulture 6 u Vidinoj Lozi u pogledu ishrane fosforom, stanje ishrane ostalim istraživanim hranivima u svim kulturama moglo bi se ocijeniti kao povoljno. Kako se iz iznesenog vidi, ocjenu naših rezultata dali smo na osnovu istraživanja u Njemačkoj, pa i te ocjene moramo uzeti s oprezom. Sigurniju ocjenu o potrebi fertilizacije kultura običnog bora na karlovačkom području moguće je dati samo na osnovu rezultata gnojidbenih pokusa u sličnim ekološkim uvjetima. LITERATURA 1. Ciri ć M. (1960): Zemljišta planinskog područja Igman-Bjelašnica. Radodvi Šumarskog fakulteta i Instituta u Sarajevu. God. X, knj. 10, sv. 1. Sarajevo. 2. Ciri ć M., Burlic a C. (1971): Šumska zemljišta Jugoslavije i mogućnost povećanja njihove produktivnosti upotrebom đubriva. Simpozij o primjeni gnojiva u šumarstvu. Zagreb. 3. Fiedle r H. J., Höhn e H. (1967): Ermittlung des Stickstoffbedarfs jüngerer Kiefernbestände in einer Forstbetrieb. Arch. Forstwes. Bd. 16. H 6´9. Berlin. 4. GračaninM . (1951): Pedologija, III dio. Zagreb. 5. Heindsdor f D. (1963.): Über die Zusammenhänge des Nährstoffgehaltes in Böden und Nadeln und des Wachstums von Kiefernkulturen auf grundwasserfernen Sanden. Archiv für Forstwiesen 13, 8. 6. Janekovi ć Gj. (1963): O satrosti nekih forma tla Jugoslavije. Zemljište i biljka. God. XII, Vol.-3. Beograd. 7. *** (1967): Vodič za ekspurzije. III Kongres, Zadar 67. Zagreb. Jugoslavensko društvo za proučavanje zemljišta. 8. K o v a č e v i ć P. (1954): Vrištinsko bujadični podzoli. Drugo savjetovanje JDZPZ, posebna publikacija, No. 3. Beograd. 9. Kraus s H. H. (1963): Untersuchungen über die Melioration degradierter Sandböden in nordostdeutschen Tiefland. Eberswalde. 10. Mart i riović J., Milkovi ć S. (1966): Prilog šumsko-privrednom vrednovanju tala na ogulinskom području. Šumarski list, br. 7/8, Zagreb. 11. M a r t i n o v i ć J. (1967): Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti tala u šumskim kulturama Bosiljevo. Šumarski list, br. 3/4, Zagreb. 12. Martinović J., Komlenović N., Milković S. (1967): Sezonske promjene sadržaja vlage u tlu i mineralnih hraniva u iglicama u kulturi običnog bora i američkog borovca kraj Ogulina. Šumarski list, br. 3/4, Zagreb. 13. Maye r B. (1969): Neki aspekti pedoloških istraživanja tala u vezi podizanja kultura četinjača u Hrvatskoj. Šumarski list, 9/10, Zagreb. 14. Rac z Z. (1964): Vrištinsko-bujadična tla Korduna. Arhiv za poljoprivredne nauke, sv. 55, Beograd. 15. Rac z Z., Šilja k M., Male z M. (1967): Višeslojni profili na području kontinentalnog krša Hrvatske i pitanje porijekla pojedinih horizonata. III kongres JDZPZ, Zadar. 36 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 41 <-- 41 --> PDF |
16. Skorić A., Racz Z., Modrić A.. Kovačević P. (1963): Detaljno proučavanje glavnih tipova zemljišta Jugoslavije. Izvještaj Sav. fondu za nauč. rad za 1962. za područje SRH. Institut za pedol. i tehnol. tla, Poljoprivr. fakultet u Zagrebu. 17. Skorić A., Haj din Ž., Martinović J. (1967): Prilog izboru tala i agrotehničkih mjera pri intenzivnom uzgoju četinjača na Kordunu. III kongres JDZPZ, Zadar. 18. *** (1966): Osobine tala nekih lokaliteta na području Šumarije Duga Resa. Dokumentacija Jug. instituta za četinjače, Jastrebarsko. Zavod za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Summary AN INVESTIGATION INTO THE PRODUCTIVITY OF HEATHER AND BRACKEN KOILS UNDER YOUNG CULTURES OF SCOTS PINE (PINUS SYLVESTRIS L.) IN THE REGION OF THE FOREST ENTERPRISE KARLOVAC Investigated was the thriving of some young cultures of Scots Pine on the soils of layered structure in the heather and bracken area of the Forest Enterprise Karlovac. The investigation was concentrated on a study of the physical properties of soils of layered structure and their influence on the growth of Scots Pine. Established was a great variability od depth of the surface loes-like layer of the soils investigated, which was especially marked in areas where soil groups II, III and IV were shifting. Further, through investigations the ecological importance of the aforementioned division into soil groups was confirmed. Thus young cultures of Scots Pine exhibited the best growing on the sample plots of soil group I, and then of group II and group III. This conclusion coincides with the established total amount of available water in individual profiles, as visible from Graph 8. When considering the results of investigations for individual profiles with respect to the established growth of Scots Pine according to the sample plots, we ought to take into consideration the difficulty about the proper choice of the characteristic profile. Thus, with a supplemental verification of the soil depth on plot 4, a considerably greater share of soil group III was established, which differed from the previous finding. A definition of the area with the share of soil groups II, III and IV in the pedological sense remains also further an open problem, because practically there are no surface signs with which the underground variability would correlate (Ćirić 1966). Although Scots Pine exhibits an equal growth in cultures established in the same soil group, individual localities possess certain definite specific. This could be explained in the first place by climatic differences of fairly distant cultures, such as Drenovac and Sadilovac (distance 63 km), and also by other differences (seed source, quality of planting stock, etc.). The weather conditions in individuals years also had a very marked effect on the height growth of Scots Pine. Thus in the markedly dry years 1968 and 1971 a noticeable diminution of the height growth in relation to other years of the investigated period was recorded. Because of the small number of investigations about the nutrition of Scots Pine, it is difficult to give a more precise estimate of the nutrient status of these cultures. More comprehensive investigations in this field were carried out by Fielder and Höhne (1967) in 6—10 year-old cultures of Scots Pine. In these investigations it was established that the nitrogen content in needles decreases with the diminution of humidity in the soil, and increases with the increase of nutrition. According to Heindsdorf (1967), fertilization with nitrogen positively influences the growth of Scots Pine cultures if needles contain less than 1.5—1.6% N. An approximately limiting value for nitrogen was also established by Kraus (1963). The investigated cultures in soil group I lie over the mentioned walue, while the concentration of nitrogen in the needles of Scots Pine in other two soil groups equals the limiting concentration. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 42 <-- 42 --> PDF |
The contentration of potassium under which it is possible to expect a positive action of potassium fertilizers on the growth of Scots Pine was established by Heindsdorf with 0.5°/o K. Concentrations of potassium in all our cultures are higher than this value, and therefore from the fertilization with potassium no more significant effects can be expected. By excepting maybe culture 6 at Vidina Loza as regards nutrition with phosphorus, the state of nutrition with other investigated nutrients in all cultures may be estimated as favourable. As visible from what has been stated, the estimate of our results was given on the basis of investigations in Germany, which estimates ought also to be taken with a grain of salt. A safer estimate on the need to fertilize cultures of Scots Pine in the region of Karlovac may be given only on the basis of results of fertilizing experiments under similar ecological conditions. 3S |