DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 26 <-- 26 --> PDF |
UDK 634.0.114.441.4:634.0.174.7 Pinus silvestris ISTRAŽIVANJE PRODUKTIVNOSTI VRIŠTINSKO-BUJADIČNIH TALA POD MLADIM KULTURAMA OBIČNOG BORA (Pinus silvestris L.) na području Šumskog gospodarstva Karlovac Ing. BRANIMIR MAYER, Mr NIKOLA KOMLENOVIC, Ing. STEVO ORLIĆ Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko UVOD U poslijeratnom periodu pristupilo se intenzivnijem istraživanju tala pod vegetacijom bujadi i vrijeska. Ova se tla najčešće javljaju unutar područja koje se proteže od Bele Krajine preko dijela Gorskog Kotara, Like i Korduna do zapadne Bosne. Kroz najveći broj radova proučavana su njihova fiziografska svojstva i pedosistematska rasčlanjenost (G r a č a n i n 1951., J aneković 1963., Škorić et al. 1963., Racz 1964. i drugi). Tek zadnjih desetak godina vršeni su značajni napori na istraživanju ovih tala za potrebe šumarstva. Posebna aktivnost u tom pogledu vezana je za djelatnost Jugoslavenskog instituta za četinjače u Jastrebarskom. Istovremeno su Šumska gospodarstva radila na podizanju kultura četinjača od kojih su na karlovačkom području najzastupljenije kulture običnog bora. U novijim fundamentalnim radovima utvrđeno je postojanje čitavog niza pedosistematskih jedinica koje se međusobno razlikuju kako po endomorfološkoj građi profila tako i po ekološkim svojstvima. Pri tom se vrlo često ukazuje na njihovu slojevitu građu izraženu kroz postojanje površinske lesolike etaže razne debljine i humoznosti ispod koje leži reliktna crvenica te matična vapnenačko-dolomitna stijena pretežno mezozojske starosti. Unatoč dosta svestranom istraživanju spomenutih tala saznanja o odnosu uspijevanja četinjača spram njihovoj plodnosti vrlo su mala. Značajne priloge toj problematici dali su Škori ć (Zavod za pedologiju) 1966., Marti nović- Milković 1966., Martinović 1967. i M a r t i n o v i ć - K o m 1 enović- Milković 1967. Istraživajući tla pod vegetacijom bujadi i vrijeska, na potezu Grad BosiIjevo— Lešće (Šumarija Duga Resa), u svrhu podizanja intenzivnih kultura četinjača, A. Š k o r i ć je sa suradnicima u navedenom radu između ostalog izvršio ekološko grupiranje utvrđenih pedosistematskih jedinica. To grupiranje izvršeno je prema podzemnom i površinskom reljefu matične stijene te prema pojavljivanju sloja reliktne crvenice u pet slijedećih grupa: — prva grupa: dvoslojna tla s lesolikom etažom dubljom od 60 pa čak i 100 cm u kojoj se razvilo smeđe kiselo tlo ili lesivirano kiselo smeđe tlo; ispod toga slijedi obično reliktna crvenica; |