DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 26     <-- 26 -->        PDF

UDK 634.0.114.441.4:634.0.174.7 Pinus silvestris


ISTRAŽIVANJE PRODUKTIVNOSTI VRIŠTINSKO-BUJADIČNIH TALA
POD MLADIM KULTURAMA OBIČNOG BORA


(Pinus silvestris L.) na području Šumskog gospodarstva Karlovac


Ing. BRANIMIR MAYER, Mr NIKOLA KOMLENOVIC, Ing. STEVO ORLIĆ


Jugoslavenski institut za četinjače — Jastrebarsko


UVOD


U poslijeratnom periodu pristupilo se intenzivnijem istraživanju tala pod
vegetacijom bujadi i vrijeska. Ova se tla najčešće javljaju unutar područja
koje se proteže od Bele Krajine preko dijela Gorskog Kotara, Like i Korduna
do zapadne Bosne. Kroz najveći broj radova proučavana su njihova fiziografska
svojstva i pedosistematska rasčlanjenost (G r a č a n i n 1951., J aneković
1963., Škorić et al. 1963., Racz 1964. i drugi). Tek zadnjih desetak
godina vršeni su značajni napori na istraživanju ovih tala za potrebe
šumarstva. Posebna aktivnost u tom pogledu vezana je za djelatnost Jugoslavenskog
instituta za četinjače u Jastrebarskom.


Istovremeno su Šumska gospodarstva radila na podizanju kultura četinjača
od kojih su na karlovačkom području najzastupljenije kulture običnog
bora.


U novijim fundamentalnim radovima utvrđeno je postojanje čitavog niza
pedosistematskih jedinica koje se međusobno razlikuju kako po endomorfološkoj
građi profila tako i po ekološkim svojstvima. Pri tom se vrlo često
ukazuje na njihovu slojevitu građu izraženu kroz postojanje površinske lesolike
etaže razne debljine i humoznosti ispod koje leži reliktna crvenica te matična
vapnenačko-dolomitna stijena pretežno mezozojske starosti.


Unatoč dosta svestranom istraživanju spomenutih tala saznanja o odnosu
uspijevanja četinjača spram njihovoj plodnosti vrlo su mala. Značajne priloge
toj problematici dali su Škori ć (Zavod za pedologiju) 1966., Marti nović-
Milković 1966., Martinović 1967. i M a r t i n o v i ć - K o m 1 enović-
Milković 1967.


Istraživajući tla pod vegetacijom bujadi i vrijeska, na potezu Grad BosiIjevo—
Lešće (Šumarija Duga Resa), u svrhu podizanja intenzivnih kultura
četinjača, A. Š k o r i ć je sa suradnicima u navedenom radu između ostalog
izvršio ekološko grupiranje utvrđenih pedosistematskih jedinica. To grupiranje
izvršeno je prema podzemnom i površinskom reljefu matične stijene te
prema pojavljivanju sloja reliktne crvenice u pet slijedećih grupa:


— prva grupa: dvoslojna tla s lesolikom etažom dubljom od 60 pa čak i
100 cm u kojoj se razvilo smeđe kiselo tlo ili lesivirano kiselo smeđe tlo; ispod
toga slijedi obično reliktna crvenica;