DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 23     <-- 23 -->        PDF

tara od prve u pravcu kretanja. Na mestu svake od te dve značke izabere se,
obeleži i klupira jedno stablo i glasno očita njegov prečnik, javljajući i njegovu
vrstu. Takođe se izvrši doznaka stabala predviđenih za seču, tj. stabla
koja ometaju razvoj izabranih stabala. Kada je to urađeno nosilac značke br.
1 prelazi nosioca značke br. 2. za rastojanje D metara, pobada svoju značku,
i na tom mestu odabira stablo i ponavlja sve radnje pri izboru kao i kod prethodno
izabranog stabla. Sve ovo se ponavlja dok se čitava površina ne tretira.


Ovaj način organizacije omogućava da se u prošeku tretira 4—6 hektara
na dan. Ukoliko je podmladak i suviše mlad onda se stablo obeležava
samo provizorno jednom vertikalnom trakom. Između linija odabranih stabala
ne radi se ništa u principu sve dotle dok se to drvo ne može prodati u
dubećem stanju. Ako se kasnije ukaže mogućnost prodaje tada se može sprovesti
proreda na prostoru između osovina hoda tzv. međutinih traka, imajući
pri tome u vidu da dobro prateće stablo može živeti u »društvu odabranih«
s tim da im pomaže.


Pri svemu ovome je ideal da se sečom kao merom nege ostvari složena
sastojina po obliku ili formi, (sa dva ili više spratova), i to: nadstojnog, sastavljenog
od krošnji odabranih stabala i podstojnog — kodominantnog sa
uzgojnom ulogom.


ZAKLJUČAK


Imajući u vidu da se racionalizacijom u oblasti seče kao posebnom merom
negovanja šuma u mladim sastojinama, primenom posebne fitotehnike,
organizacije i tehnologije može postići najveća ekonomičnost šumske proizvodnje,
Zavod za gajenje šuma Šumarskog fakulteta u Beogradu je u toku
1971—-1972. godine započeo istraživanja u oblasti racionalizacije seča kao
mere negovanja sastojina.


Ogledi u ove svrhe su postavljeni na području pogona Preduzeća za gazdovanje
šuma »Boranja« u Valjevu, u šumi Magleš na planini Povlenu u veštački
podignutim kulturama crnog i belog bora, — Pinus nigra i Pinus silvestris,
starim 20 godina i kulturama čiste smrče — Picea excelsa, stare 33 godine
i na području šumske sekcije Kosjerić — šumsko gazdinstvo Titovo
Uzice na planini Bukovi u kulturi crnog bora — P. nigra, staroj 20 godina.
Ogledi na Maglešu se nalaze na staništu brdske bukve — Fagetum montanum
serbicum, a ogledi na području šumske sekcije Kosjerić na staništu Pinetum
nigrae-silvestris.


Svaki ogled se sastoji od garniture 5 stalnih oglednih površina u kojima
su zastupljene sledeće uzgojne varijante seča, koje u kompleksu zadataka postavljenim
istraživanjima imaju za cilj iznalaženje optimalnih mera racionalizacije
pri nezi sastojina: na prvoj oglednoj površini provedena je čisto šematska
intervencija seča nege (proreda) sa vađenjem svakog četvrtog reda,
odnosno 25% od ukupnog broja stabala, a približno iste i mase, jer se radi o
jednodobnoj sastojini; na drugoj površini je provedena kombinovana seča
nege (šematska + selektivna) sa ukupnim intenzitetom od 35´%, od čega 25%
dolazi na šematsku intervenciju, a 10% na selektivnu. Na trećoj i četvrtoj
oglednoj površini je primenjena selektivna intervencija i to na trećoj sa 25%
intenziteta, isti kao kod šematske na prvoj oglednoj površini, a na četvrtoj
35%, isti kao kod kombinovane na drugoj oglednoj površini.