DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1973 str. 23 <-- 23 --> PDF |
tara od prve u pravcu kretanja. Na mestu svake od te dve značke izabere se, obeleži i klupira jedno stablo i glasno očita njegov prečnik, javljajući i njegovu vrstu. Takođe se izvrši doznaka stabala predviđenih za seču, tj. stabla koja ometaju razvoj izabranih stabala. Kada je to urađeno nosilac značke br. 1 prelazi nosioca značke br. 2. za rastojanje D metara, pobada svoju značku, i na tom mestu odabira stablo i ponavlja sve radnje pri izboru kao i kod prethodno izabranog stabla. Sve ovo se ponavlja dok se čitava površina ne tretira. Ovaj način organizacije omogućava da se u prošeku tretira 4—6 hektara na dan. Ukoliko je podmladak i suviše mlad onda se stablo obeležava samo provizorno jednom vertikalnom trakom. Između linija odabranih stabala ne radi se ništa u principu sve dotle dok se to drvo ne može prodati u dubećem stanju. Ako se kasnije ukaže mogućnost prodaje tada se može sprovesti proreda na prostoru između osovina hoda tzv. međutinih traka, imajući pri tome u vidu da dobro prateće stablo može živeti u »društvu odabranih« s tim da im pomaže. Pri svemu ovome je ideal da se sečom kao merom nege ostvari složena sastojina po obliku ili formi, (sa dva ili više spratova), i to: nadstojnog, sastavljenog od krošnji odabranih stabala i podstojnog — kodominantnog sa uzgojnom ulogom. ZAKLJUČAK Imajući u vidu da se racionalizacijom u oblasti seče kao posebnom merom negovanja šuma u mladim sastojinama, primenom posebne fitotehnike, organizacije i tehnologije može postići najveća ekonomičnost šumske proizvodnje, Zavod za gajenje šuma Šumarskog fakulteta u Beogradu je u toku 1971—-1972. godine započeo istraživanja u oblasti racionalizacije seča kao mere negovanja sastojina. Ogledi u ove svrhe su postavljeni na području pogona Preduzeća za gazdovanje šuma »Boranja« u Valjevu, u šumi Magleš na planini Povlenu u veštački podignutim kulturama crnog i belog bora, — Pinus nigra i Pinus silvestris, starim 20 godina i kulturama čiste smrče — Picea excelsa, stare 33 godine i na području šumske sekcije Kosjerić — šumsko gazdinstvo Titovo Uzice na planini Bukovi u kulturi crnog bora — P. nigra, staroj 20 godina. Ogledi na Maglešu se nalaze na staništu brdske bukve — Fagetum montanum serbicum, a ogledi na području šumske sekcije Kosjerić na staništu Pinetum nigrae-silvestris. Svaki ogled se sastoji od garniture 5 stalnih oglednih površina u kojima su zastupljene sledeće uzgojne varijante seča, koje u kompleksu zadataka postavljenim istraživanjima imaju za cilj iznalaženje optimalnih mera racionalizacije pri nezi sastojina: na prvoj oglednoj površini provedena je čisto šematska intervencija seča nege (proreda) sa vađenjem svakog četvrtog reda, odnosno 25% od ukupnog broja stabala, a približno iste i mase, jer se radi o jednodobnoj sastojini; na drugoj površini je provedena kombinovana seča nege (šematska + selektivna) sa ukupnim intenzitetom od 35´%, od čega 25% dolazi na šematsku intervenciju, a 10% na selektivnu. Na trećoj i četvrtoj oglednoj površini je primenjena selektivna intervencija i to na trećoj sa 25% intenziteta, isti kao kod šematske na prvoj oglednoj površini, a na četvrtoj 35%, isti kao kod kombinovane na drugoj oglednoj površini. |