DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 71 <-- 71 --> PDF |
zakup) još i za vrijeme okupacije od strane Austrougarske 1916/1918. g- Do kraja XIX vijeka podignuta je samo još jedna pilana potočara, i to na području gornje Tare- Do balkanskog rata izgrađene su još neke pilane potočare i dvije parne pilane, jedna 1909- a druga godinu kasnije, obje u gornjem području Tare. Nakon balkanskog rata teritorij Crne Gore se znatno proškik» na novooslobođena područja (dio Sandžaka, Polimlja i Metohije). U tom je području bilo više malih pilana potočara (u ibarskom bazenu 14). Razvoj drvne industrije u drugom periodu podijeljen je u dvije etape: prva do 1930. g-, kada se p u bivšoj Jugoslaviji počeo osjećati utjecaj nastale svjetske krize, i druga do 1941. g-, tj. do propasti bivše Jugoslawe- U prvoj etapi, naroqito od 1926. g. podignuto je nekoliko novih parnih pilana: pet u okolini Kolašina, dvije u području Čakora, jedna kod Pljevlja, jedna u Risnu i dvije u okolini Nikšića. U to je vrijeme u raznim područjima podignuto i više pilana potočara, i dvije radionice namještaja, jedna uz pilanu u Jabuci (kod Kolašina), a druga u Kotoru- Međutim, sve ove pilane ili misu radile punim kapacitetom ili su radile gođinu-dvije, a 1931. g. tri parne pilane guta požar. U drugoj etapi je također podignuto nekoliko većih pilana: dvije u okolini Pljevlja, jedna u šavničkom srezu (nakon dvije godine jzgorela u požaru), jedna kod Nikšića i jedna u ibarskom području- Svakoj navedenoj parnoj pilani, pa i nekim važnijim p:lanama potočarama posvećuje autor dosta prostora, analizirajući uvjete pod kojima su poslovale (pogodnost lokacija s obzirom na snabdijevanje trupcima, na ransport do tržišta ;i si.), navodi njihove vlasnike, kapacitet, proizvodnju, opremu dužinu postojanja i rada itd. Plastično je prikazana njihova geneza ji njihova ka snija sudbina. Postanak, rad i poslovanje tih industrijskih kapaciteta utkani su u tadašnje opće i posebne ekonomske prilike, privrednu politiku bivše crnogorske države i kasniju u bivšoj Jugoslaviji. Rad se ističe rigoroiznošću ispitivanja raznih podataka, preciznošću i savjesnošću njihova ispitivanja i ocjenjnvanja, pobijajući dokumentiranom analizom razne službene i dr- objavljene podatke o mnogim pilanama. Uza sve to, djelo je zanimljivo pisano, >i po metodi znanstvene obradbe predstavlja izvanredno visok domet znanstvenog istraživanja, analiza ii ocjena dijela ekonomske povijesti jednog naroda. Treća knjiga, objavljena 1972. g., podijeljena je također u dva dijela: prvi dio šumarstvo, i drugi cH´.o lovstvo. Istraživanje se odnosi na vremensko razdoblje od druge polovine XIX vijeka do I svjetskog rata- U prvom dijelu autor obrađuje stanje šuma i uvjete za razvoj šumarstva, organe za poslove šumarstva, šumarske kadrove, propose o šumama, imovinskopravne odnose na šumama, komunalne šume, iskorišćavanje glavnih i sporednih šumskih proizvoda i trgovine te zaštitu i unapređivanje šuma. Ta materiia čini pretežan dio knjige (181 stranica), dok drugi dio obuhvaća manji dio (50 stranica). Od podataka o stanju šuma ukazujemo samo na vlasničke odnose: do balkanskog rata državnih šuma stvarno i nema, najveći dio (67%) čine šume komumice, privatne šume iznose oko 30%, a ostalih 3% su manastirske šume; u područjima oslobođenim u balkanskom ratu gotovo sve šume su državne (premda njihovo ograničavanje nije moglo biti provedeno). Prikazujući uvjete za razvoj šumarstva na području do balkanskog rata, autor konstat´ra veoma teško opće privredno stanje u zemlji: veoma nerazvijena industrija i komunikaqije, oskudica državnog i privatnog |