DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 68     <-- 68 -->        PDF

sa kojim ulazi u oslobođeno Sarajevo i učestvuje u obnovi i izgradnji šumarskih institucija
i ratom razorene drvne industrije. Kasnije, prema potrebama službe radi
u Ministarstvu za šumarstvo i Planskoj komisiji BiH, da bi 1948. godine došao na
Visoku školu za planinsko gospodarenje u Sarajevu, a godinu dana iza toga na Poljoprivredno-
šumarski fakultet, zajedno sa malobrojnom grupom osnivača ove institucije.


Dolaskom na Fakultet razvija veoma intenzivan istraživački rad koji je relativno
brzo rezultirao zapaženim rezultatima. Već 1952. godine odbranio je vrlo uspješno
doktorsku disertaciju na Zagrebačkom sveučilištu, a zatim slijedi period intenzivnog
usavršavanja, višemjesečne terenske ekspedicije, izvanredna produktivnost u publiciranju
itd. Učeći sebe i akumulirajući iskustvo izgrađivao je i prvu generaciju bosanskohercegovačkih
fitocenologa, iz čega će se kasnije razviti svojevrsna škola, zapažena
u zemlji.


Svoj stvaralački put ne počinje u osobito povoljnim uvjetima. Životne okolnosti
dovele su ga, uprkos njegovih ambicija, daleko od naučnih centara, i to u uvjetima
u kojima su ambicije da se naučno stvara tražile ne samo spremnost na izuzetne napore,
već i određenu hrabrost. Međutim, stvaralački nemir i neobična istraživačka
radoznalost određuju bez mnogo kolebanja njegov životni put. Taj put ostaće jedno
neprekidno stremljenje da se otkriju i objasne neobično složeni odnosi u šumskim
biocenozama ovog podneblja, koje kao da se trudilo da stvori što više zagonetki
upravo za ovakve nemirne duhove.


Često je u krugovima njegovih poznanika i suradnika prisutno pitanje; šta je
to što čini da se evo već tri decenije nimalo ne stišava, već čini se uvjek iznova razgorjeva,
njegova istraživačka aktivnost? Sta je to zbog čega mnoga iskušenja naših
dana ne uspijevaju da pomute jedan iskreni entuzijazam koji zaslužuje poštovanje?
Prirdoa njegove ličnosti i uvjeti u kojima se formirao vjerojatno mogu da objasne
doi toga, ali pravi odgovor ipak izgleda leži u njegovoj fanatičnoj ljubavi za prirodu,
šumu i planinu, u njegovoj dubokoj vezanosti za ovo bosansko šumovito tlo i
njegove ljude. Iz takvog sretnog spoja zadivljujuće radne energije sa dubokom ljubavlju
za objekt svoga istraživanja, prirodno je rezultirao jedan impozantni naučni
opus, koji P. Fukareka svrstava u red najistaknutijih naučnih radnika u oblasti šumarstva
(dendrologije, fitocenonlogije, biljne geografije), ne samo u Jugoslaviji, već
i izvan granica zemlje. Ta vezanost za prirodu dovela ga je i u redove najvatrenijih
pobornika zaštite prirode.


Naučni opus P. Fukareka


Naučni opus akademika Pavla Fukareka objavljen je u vremenu od 1935. godine
do 1970. Obuhvaća 165 bibliografskih jedinica. Pregled ovog obimnog opusa
ukazuje na nekoliko glavnih oblasti kojima je u svom naučnoistraživačkom radu posvetio
pažnju.


Kao profesor dendrologije na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, pored obrade
sistematske pripadnosti našeg najznačajnijeg drveća i grmlja, posebnu pažnju posvetio
je ekologiji tih i drugih vrsta dendroflore naših krajeva pa i Balkanskog poluotoka
u cjelini. U ovoj oblasti njegovog rada posebno treba istaći kompletnu naučnu
dokumentaciju (sistematika, rasprostranjenje i ekologija) za crni bor, skoro sve
naše vrste javora, jasena i endemne vrste drveća i grmlja.


U vezi sa ovom oblasti svoga rada neminovno se već u svojim ranim radovima
susreo sa problemom obrade ovih vrsta sa gledišta biljne geografije i fitocenologije.
U tom pravcu razvija suvremena ekološka istraživanja ciriško-monpelješke (alpskomediteranske)
fitocenološke škole, gdje se pored pok. prof. Ive Horvata i Maksa
Wrabera svrstao u pionire i učitelje mlađim generacijama. I sam je jedno vrijeme
radio sa osninvačem škole Braun Blonquet-om u Francuskoj. Stvaralačka primjena
metoda i rezultata te škole u našim prilikama, posebno u bosansko-hercegovačkom
šumarstvu, vezana je za ime P. Fukareka. Prokrstario je kao istraživač čitavu našu
zemlju, a putovao je i u mnoge evropske zemlje i učestvovao na mnogim kongresima,
dajući zapažene naučne priloge. Njegovu međunarodnu reputaciju potvrđuje
izbori za predsjednika Međunarodnog istočnoalpskog dendrološkog društva, članstvo u
više međunarodnih naučnih društava, kao i brojni radovi objavljeni u inozemnim
časopisima.