DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1972 str. 51 <-- 51 --> PDF |
4. Na Međunarodnom poljoprivrednom kongresu u Budimpešti 1934. s referatom. 5. Na Međunarodnom pedodloškom kongresu u Oxfordu 1935. sa dva referata. 6. Na Međunarodnoj konferenciji za fiziku tla u Beču 1937. 7. Na Međunarodnom poljoprivrednom kongresu u Dresdenu 1939. 8. Na Međunarodnom pedološkom kongresu u Amsterdamu 1950. sa dva referata. 9. Na konferenciji Njemačkog pedološkog društva u Berlinu 1957, na Međunarodnom simpoziju o fosforu u Procchio na Elbi, 1953. s referatom, na Simpoziju o dušiku u Sevigli 1960. s referatom. 10. Godine 1956. (u ljetnom semestru) predaje na Prirodoslovno-matematskom fakultetu u Hamburgu kao profesor-gost kolegij: Einführung in die genetische Bodenkunde «. U geografskom seminaru istog fakulteta održava predavanja pod naslovom: »Gliederung der Böden Südosteuropas«. 11. Na poziv Visoke tehničke škole u Hannoveru 1960. god. predaje o temi: »Das dinarische Karsgebiet in bodenkundlichen und allgemein biologischer Betrachtung«. 12. Na poziv Njemačke akademije u Berlinu 1960. god. predaje o temi: »Zum Roterdeproblem «. Prof. Gračanin je za svoj rad dobivao i određena priznanja i nagrade pa je potrebno i to posebno navesti. DOMAĆE NAGRADE I PRIZNANJA 1. Nagrada saveznog ministarstva poljoprivrede u Beogradu (1946) za »Mali pedološki praktikum«, Zagreb 1945. 2. Nagrada Sekretarijata za prosvjetu, nauku i kulturu za uspjehe postignute u organizaciji nastave i znanstvenog rada na PŠ fakultetu u Zagrebu, 1949. 3- Prvomajska nagrada Vlade NRH za godinu 1950. za uspješan znanstveno-publicistički rad. 4. Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem Predsjednika Republike »za naročite zasluge stečene dugogodišnjim radom na polju nauke, kulture i prosvjete, a za postignute uspjehe na uzdizanju stručnih i naučnih kadrova, čime je učinjen doprinos širenju bratstva i jedinstva među našim narodima«, 1965. god. Te nagrade i priznanja koje je prof. Gračanin ipak dobivao nisu bile formalne i po dužnosti, nego su mu dodijeljene za stvaran rad. U svrhu i daljnjeg osvjetljavanja dosljednosti prof. Gračanina kao stručnjaka i profesora, te njegova pristajanja samo uz otvoreno iznošenje mišljenja neće biti naodmet da se navedu samo tri slučaja iz nedaleke prošlosti, o čemu je sačuvana dokumentacija. U tadašnjoj Akademiji znanosti i umjetnosti prof. Gračanin je predložio (a akademik pok. Vladimir Nazor odmah podržao) da se ondašnjoj vladi uputi poslanica protiv uvođenja korijenskog pravopisa (koji je tada bio ozakanjen) a to je trebao dalje dostaviti tadašnji rektor, član Akademije prof. Ivšić. Odbio je kandidaturu za rektora s obrazloženjem da će rektorsku dužnost primiti kad se: — Sveučilištu vrati puna autonomija — repariraju štete nanesene Hrvatskom sveučilištu nakon 5. XI 1941. — dokine odredba po kojoj rektora i dekane imenuje poglavnik. Osim toga kao predsjednik Komisije za polaganje drugog diplomskog ispita odbio je zahtjev maršala Kvaternika da se slovačkim studentima kao privilegij odobri polaganje III diplomskog ispita bez položenog II diplomskog ispita, čemu se pridružio i tadašnji dekan prof, dr P. Kvakan. Svakako, to za ondašnje prilike nije bila mala stvar i svaki komentar je suvišan. Iznoseći ovo kao dio plodonosnog rada i aktivnosti prof. Gračanina na polju znanosti, ovim mu njegovi bivši đaci i poštovaoci odaju priznanje i zahvalnost za afirmaciju poljoprivredne znanosti uopće, napose hrvatske, u čiju se povijest svakako neizbrisivo upisao, svojim temeljnim i brojnim radovima, te nepokolebljivom znanstvenom dosljednonšću. Sada mu mogu poželjeti ustrajnost, zdravlje i dug život za još veće uspjehe njegova djela. 463 |